Home Tekstovi Investicioni trendovi u svetu: Preraspodela u recesiji

Investicioni trendovi u svetu: Preraspodela u recesiji

by bifadmin

Uprkos bojaznima da će strane direktne investicije u svetu ove godine opasti za najmanje 10%, analitičari UNKTAD-a procenjuju da će one u zemljama u razvoju generalno ostati stabilne, naročito na rastućim tržištima Brazila, Rusije, Indije i Kine, za koja revizorska kuća KPMG prognozira da će do 2014. po investicionoj privlačnosti potisnuti ekonomski najrazvijene zemlje.

U prošloj godini vrednost stranih direktnih investicija (SDI) u svetu je uvaćana za 30%, na više od 1,83 biliona dolara, objavila je u svom najnovijem izveštaju o investicionim trendovima Agencija Ujedinjenih nacija za trgovinu i razvoj (UNKTAD). Treba napomenuti da je prema izveštaju ukupan odliv direktnih stranih ulaganja dostigao oko dva biliona dolara, a do razlike između svetskog odliva i priliva (1,83 biliona) došlo je zbog nepotpunih podataka nekih vlada i različitih metodologija merenja.

Rast direktnih stranih investicija u prethodnoj godini nije uspela da zaustavi ni globalna finansijska kriza, koja je počela snažnije da se oseća od prošlog avgusta, navode eksperti UN i ukazuju da su te investicije u manje razvijenim zemljama lane uvećane četvrtu godinu za redom. Međutim, izgledi za produžetak takve tendencije u 2008. su skromni, a analitičari izražavaju bojazan da bi ulsed recesije izazvane finansijskom krizom ovogodišnji globalni nivo SDI mogao da opadne za oko 10%. Treba napomenuti i da je istraživanje sprovedeno u priodu kada još nije bila očigledna dubina krize, što implicira možda jos veći pad. To se vidi i po podacima da su aktivnosti spajanja i preuzimanja kompanija, koje su u prošloj godini dostigle 1,64 biliona dolara, u prvoj polovini ove godine umanjene za 29% u odnosu na isti period lane, a budući da su one “motor” novih ulaganja, to je uticalo i na smanjenje SDI, navodi UNKTAD.

Prema istraživanju koje je obuhvatilo 226 multinacionalnih kompanija nekoliko meseci pre septembarske eskalacije finasijske krize, polovina anketiranih ocenjuje da globalno ekonomsko usporavanje predstavlja ozbiljnu pretnju njihovim investicionim planovima, a 39% da su negativni efekti već usporili investicione cikluse. Nastojanja vlada širom sveta da poprave investicionu klimu i privuku više investitora doprinela su da ukupna vrednost direktnih stranih ulaganja u svetu lane bude na nivou od 15 biliona dolara. Inače, državni stabilizacioni fondovi čine relativno mali, ali sve veći deo u SDI, sa ukupno 10 milijardi dolara u 2007. U analizi UNKTAD-a navodi se da je rekordan nivo investicija ostvaren zahvaljujući rastu ulaganja globalnih korporacija i snažnoj ekonomskoj ekspanziji u pojedinim delovima sveta, uprkos zabrinutosti zbog rastućeg protekcionizma. Rezultat aktivnosti 79.000 multinacionalnih kompanija koje poseduju oko 790.000 stranih filijala i zapošljavaju 82 miliona ljudi je učešće od 11% u prošlogodišnjem svetskom bruto domaćem proizvodu. Razvijene zemlje su i lane bile na vrhu liste ulaganja u druge države sa 1690 mlrd. dolara investicija, a najveći pojedinačni ulagač bile su SAD sa iznosom od 314 milijardi dolara. Najveći deo, čak 68% otišao je u razvijene zemlje (1,25 biliona dolara), a pojedinačno najviše u SAD – čak 233 naspram 53 milijardi u 2003. Kao regija, Evropska unija je uspela da privuče najviše, ukupno 804 milijardi dolara stranih ulaganja, odnosno 40% ukupnih direktnih stranih ulaganja u 2007. godini.

Tabela tokova SDI u periodu 2005–2007 (iznosi u milionima dolara)

lang=“sh-YU“>Region/država

lang=“sh-YU“>SDI Priliv

lang=“sh-YU“>SDI Odliv

lang=“sh-YU“>2005

lang=“sh-YU“>2006

lang=“sh-YU“>2007

lang=“sh-YU“>2005

lang=“sh-YU“>2006

lang=“sh-YU“>2007

lang=“sh-YU“>Bivša SFRJ

lang=“sh-YU“>Hrvatska

lang=“sh-YU“>1 788

lang=“sh-YU“>3 423

lang=“sh-YU“>4 925

lang=“sh-YU“>237

lang=“sh-YU“>223

lang=“sh-YU“>275

lang=“sh-YU“>BiH

lang=“sh-YU“>595

lang=“sh-YU“>708

lang=“sh-YU“>2 022

lang=“sh-YU“>1

lang=“sh-YU“>2

lang=“sh-YU“>9

lang=“sh-YU“>Slovenija

lang=“sh-YU“>577

lang=“sh-YU“>645

lang=“sh-YU“>1 426

lang=“sh-YU“>644

lang=“sh-YU“>902

lang=“sh-YU“>1 569

lang=“sh-YU“>Makedonija

lang=“sh-YU“>97

lang=“sh-YU“>424

lang=“sh-YU“>320

lang=“sh-YU“>3

lang=“sh-YU“>

lang=“sh-YU“>– 1

lang=“sh-YU“>Srbija i Crna Gora

lang=“sh-YU“>2 087

lang=“sh-YU“>5 118

lang=“sh-YU“>3 985

lang=“sh-YU“>63

lang=“sh-YU“>145

lang=“sh-YU“>1 072

lang=“sh-YU“>Srbija

lang=“sh-YU“>1 609

lang=“sh-YU“>4 499

lang=“sh-YU“>3 110

lang=“sh-YU“>58

lang=“sh-YU“>112

lang=“sh-YU“>914

lang=“sh-YU“>Crna Gora

lang=“sh-YU“>478

lang=“sh-YU“>618

lang=“sh-YU“>876

lang=“sh-YU“>4

lang=“sh-YU“>33

lang=“sh-YU“>157

Područje Balkana h

lang=“sh-YU“>Albanija

lang=“sh-YU“>262

lang=“sh-YU“>325

lang=“sh-YU“>656

lang=“sh-YU“>4

lang=“sh-YU“>11

lang=“sh-YU“>15

lang=“sh-YU“>Rumanija

lang=“sh-YU“>6 483

lang=“sh-YU“>11 366

lang=“sh-YU“>9 774

lang=“sh-YU“>– 30

lang=“sh-YU“>423

lang=“sh-YU“>– 62

lang=“sh-YU“>Mađarska

lang=“sh-YU“>7 709

lang=“sh-YU“>6 790

lang=“sh-YU“>5 571

lang=“sh-YU“>2 205

lang=“sh-YU“>3 622

lang=“sh-YU“>4 116

lang=“sh-YU“>Bugarska

lang=“sh-YU“>3 923

lang=“sh-YU“>7 507

lang=“sh-YU“>8 429

lang=“sh-YU“>306

lang=“sh-YU“>175

lang=“sh-YU“>265

lang=“sh-YU“>Turska

lang=“sh-YU“>10 031

lang=“sh-YU“>19 989

lang=“sh-YU“>22 029

lang=“sh-YU“>1 064

lang=“sh-YU“>924

lang=“sh-YU“>2 106

lang=“sh-YU“>Kipar

lang=“sh-YU“>1 186

lang=“sh-YU“>1 504

lang=“sh-YU“>2 079

lang=“sh-YU“>558

lang=“sh-YU“>855

lang=“sh-YU“>1 064

lang=“sh-YU“>Grčka

lang=“sh-YU“>606

lang=“sh-YU“>5 364

lang=“sh-YU“>1 918

lang=“sh-YU“>1 451

lang=“sh-YU“>4 167

lang=“sh-YU“>5 338

lang=“sh-YU“>Zemlje BRIK

lang=“sh-YU“>Brazil

lang=“sh-YU“>15 066

lang=“sh-YU“>18 822

lang=“sh-YU“>34 585

lang=“sh-YU“>2 517

lang=“sh-YU“>28 202

lang=“sh-YU“>7 067

lang=“sh-YU“>Ruska Federacija

lang=“sh-YU“>12 886

lang=“sh-YU“>32 387

lang=“sh-YU“>52 475

lang=“sh-YU“>12 767

lang=“sh-YU“>23 151

lang=“sh-YU“>45 652

lang=“sh-YU“>Indija

lang=“sh-YU“>7 606

lang=“sh-YU“>19 662

lang=“sh-YU“>22 950

lang=“sh-YU“>2 978

lang=“sh-YU“>12 842

lang=“sh-YU“>13 649

lang=“sh-YU“>Kina

lang=“sh-YU“>72 406

lang=“sh-YU“>72 715

lang=“sh-YU“>83 521

lang=“sh-YU“>12 261

lang=“sh-YU“>21 160

22 469a

lang=“sh-YU“>+ Hong Kong, Kina

lang=“sh-YU“>33 618

lang=“sh-YU“>45 054

lang=“sh-YU“>59 899

lang=“sh-YU“>27 201

lang=“sh-YU“>44 979

lang=“sh-YU“>53 187

lang=“sh-YU“>+ Makao, Kina

lang=“sh-YU“>1 240

lang=“sh-YU“>1 619

2 115a

lang=“sh-YU“>47

lang=“sh-YU“>636

827a

lang=“sh-YU“>+ Tajvan, Provincija Kine

lang=“sh-YU“>1 625

lang=“sh-YU“>7 424

lang=“sh-YU“>8 161

lang=“sh-YU“>6 028

lang=“sh-YU“>7 399

lang=“sh-YU“>11 107

lang=“sh-YU“>Vodeća petorka po prilivu/odlivu SDI

SAD (po prilivu/odlivu I)

lang=“sh-YU“>104 773

lang=“sh-YU“>236 701

lang=“sh-YU“>232 839

lang=“sh-YU“>15 369

lang=“sh-YU“>221 664

lang=“sh-YU“>313 787

VB (po prilivu/odlivu II )

lang=“sh-YU“>177 901

lang=“sh-YU“>148 189

lang=“sh-YU“>223 966

lang=“sh-YU“>80 009

lang=“sh-YU“>86 764

lang=“sh-YU“>265 791

Francuska (po prilivu/odlivu III )

lang=“sh-YU“>84 951

lang=“sh-YU“>78 154

lang=“sh-YU“>157 970

lang=“sh-YU“>114 978

lang=“sh-YU“>121 370

lang=“sh-YU“>224 650

 Kanada (po prilivu IV)

lang=“sh-YU“>26 967

lang=“sh-YU“>62 765

lang=“sh-YU“>108 655

lang=“sh-YU“>29 619

lang=“sh-YU“>39 117

lang=“sh-YU“>53 818

 Holandija (po prilivu V)

lang=“sh-YU“>47 694

lang=“sh-YU“>7 982

lang=“sh-YU“>99 438

lang=“sh-YU“>135 804

lang=“sh-YU“>47 095

lang=“sh-YU“>31 162

Nemačka (po odlivu IV)

lang=“sh-YU“>41 969

lang=“sh-YU“>55 171

lang=“sh-YU“>50 925

lang=“sh-YU“>68 877

lang=“sh-YU“>94 705

lang=“sh-YU“>167 431

 Španija (po odlivu V)

lang=“sh-YU“>25 020

lang=“sh-YU“>26 888

lang=“sh-YU“>53 385

lang=“sh-YU“>41 829

lang=“sh-YU“>100 249

lang=“sh-YU“>119 605

lang=“sh-YU“>Memorandum

lang=“sh-YU“>Razvijene države, bez Kine

lang=“sh-YU“>244 038

lang=“sh-YU“>340 275

lang=“sh-YU“>416 226

lang=“sh-YU“>105 317

lang=“sh-YU“>191 098

lang=“sh-YU“>230 676

lang=“sh-YU“>Trancizione i zemlje u razvoju

lang=“sh-YU“>347 414

lang=“sh-YU“>470 157

lang=“sh-YU“>585 689

lang=“sh-YU“>131 923

lang=“sh-YU“>235 964

lang=“sh-YU“>304 373

Slabije razvijene zemlje (LDC)b

lang=“sh-YU“>7 142

lang=“sh-YU“>12 816

lang=“sh-YU“>13 375

lang=“sh-YU“>705

lang=“sh-YU“>662

lang=“sh-YU“>790

Glavni izvoznici naftec

lang=“sh-YU“>47 670

lang=“sh-YU“>62 201

lang=“sh-YU“>70 322

lang=“sh-YU“>16 657

lang=“sh-YU“>27 845

lang=“sh-YU“>49 830

Glavni proizvođačid

lang=“sh-YU“>196 153

lang=“sh-YU“>250 560

lang=“sh-YU“>303 503

lang=“sh-YU“>73 428

lang=“sh-YU“>148 810

lang=“sh-YU“>161 604

Euro Zona (EU)e

lang=“sh-YU“>248 713

lang=“sh-YU“>323 891

lang=“sh-YU“>484 779

lang=“sh-YU“>478 206

lang=“sh-YU“>504 992

lang=“sh-YU“>807 334

EU-15, 1995f

lang=“sh-YU“>449 095

lang=“sh-YU“>498 213

lang=“sh-YU“>739 495

lang=“sh-YU“>600 980

lang=“sh-YU“>622 275

lang=“sh-YU“>1 127 824

EU-25, 2005g

lang=“sh-YU“>487 995

lang=“sh-YU“>543 571

lang=“sh-YU“>786 087

lang=“sh-YU“>608 991

lang=“sh-YU“>639 944

lang=“sh-YU“>1 142 026

Izvor: UNCTAD FDI/TNC (www.unctad.org/fdistatistics).

a Procena UNKTAD-a.
b LDC: Avganistan, Angola, Bangladeš, Benin, Butan, Burkina Faso, Burundi, Kambodža, Kejp Verde, Centralno Afrička Republika, Čad, Komori, Kongo, Džibuti, Ekvatorijanska Gvineja, Eritreja, Etiopija, Gambija, Gvineja, Gvinea-Bisao, Haiti, Kiribati, Lao Republika, Lesoto, Liberija, Madagaskar, Malavi, Maldivi, Mali, Mauritanija, Mozambik, Mjanmar, Nepal, Niger, Ruanda, Samoa, Sao Tome i Principe, Senegal, Siera Leone, Solomska Ostrva, Somalija, Sudan, Timor, Togo, Tuvalu, Uganda, Tanzanija, Vanuatu, Jemen i Zambija.
c Glavni izvoznici nafte: Alžir, Angola, Bahrein, Bruneji, Kongo, Gabon, Indonezija, Iran, Irak, Kuvajt, Libija, Holandski Antili, Nigerija, Oman, Katar, Saudijska Arabija, Sririja, Trinidad i Tobago, UAE, Venecuela i Jemen.
d Glavni proizvođači i izvoznici: Brazil, Kina, Hong Kong (Kina), Indija, Republika Koreja, Malezija, Meksiko, Filipini, Singapur, Tajvan, Tajland i Turska.
e Euro zona (EU): Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Nemačka, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Holandija, Portugal, Slovenija i Španija.
f EU-15, 1995: Austrija, Belgija i Luksemburg, Danska, Finska, Francuska, Nemačka, Grčka, Irska, Itaija, Holandija, Portugal, Španija, Švedska i VB
g EU-25, 2005: Austrija, Belgija, Kipar, R. Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Nemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Malta, Holandija, Poljska, Portugal, Slovačka, Slovenija, Španija, Švedska i VB.
h Udruženje privrednih komora Balkana: Albanija, Bosni i Hercegovina, Bugarska, Kipar, Grčka, Crna Gora, Rumunija, Srbija, Makedonija i Turska pokrivaju 14.3% evropskog kontinenta i 25.3% njene populacije

Kina i dalje u usponu
Analitičari procenjuju da će SDI u zemljama u razvoju generalno ostati stabilne, jer ova tržišta u odnosu na razvijena pružaju veće šanse globalnim finansijskim institucijama i investorima da donekle kompenzuju gubitke izazvane finansijskom krizom. Prošla godina je pokazala da rastuća tržišta postaju relativno nezavisna od dešavanja u zapadnim ekonomijama, što je najočiglednije u slučajevima Brazila, Rusije, Indije i Kine, u kojima su stope privrednog rasta više nego u SAD i Evropi. To doprinosi i rastu ulaganja u te države, a pored veličine tržišta i resursa, mamac za investitore je i iskazana privredna stabilnost. Uz to, neke od njih, poput Rusije i Kine ali i arapskih zemalja, značajno su zaradile na izvozu sirovina, posebno nafte. Posledica je da su te zemlje sada i same postale izvoznice kapitala, što opet doprinosi rastu ukupnih stranih ulaganja u svetu.

Kina je minule godine zauzela šesto mesto na listi zemalja koje su privukle najviše stranih direktnih ulaganja, sa sumom od 84 milijarde dolara posle vodećih SAD, Velike Britanije, Francuske, Kanade i Holandije. Ekonomija ove azijske zemlje, ističu analitičari, posebno privlači investitore u vreme kada ulagači postaju zabrinuti zbog usporavanja u SAD i žure da se uključe u kineski bum. A kineska vlada se naročito trudi da privuče strani kapital u projekte visoke tehnologije u industrijama poput telekomunikacija i fabrika kompjuterskih čipova. Najmnogoljudnija zemlja sveta, zajedno sa Hong Kongom, je 2007. godine privukla oko 27% ukpnih direktnih stranih ulaganja u manje razvijene zemlje. Južna, istočna i jugoistočna Azija ostvarile su 12% povećanja SDI u odnosu na 2006. godinu, koje su dosegle 224 milijarde dolara, dok su za isti procenat opala strana direktna ulaganja u zapadnoj Aziji, usled geopolitičke neizvesnosti u nekim delovima te regije.

Od zemalja u razvoju ističu se i Brazil, Indija i Meksiko, koje su privukle oko pola biliona dolara SDI, dok je priliv ovih ulaganja u afričke zemlje, uprkos uočenim pomacima, bio bezmalo deset puta manji. Južna Amerika i Karibi zabeležili su rast od 50%, dostigavši 126 milijardi dolara, a značajna povećanja zabeležena su u Brazilu, Čileu i Meksiku. Među državama sa takozvanim brzo rastućim privredama, koje su minule godine imale veliki priliv SDI, posebno se ističe Rusija, u kojoj su direktne strane investicije uvećane 62%, na oko 52 milijarde dolara. Od ostalih republika bivšeg Sovjetskog saveza, visok priliv SDI imali su Ukrajina i Kazahstan, u kojima su ulaganja dostigla oko deset milijardi dolara.

Narednih šest godina

Na osnovu odgovora 311 top menadžera najvećih svetskih kompanija i investicionih fondova iz 15 zemalja u anketi koju je sprovela konsalting kompanija KPMG u junu ove godine, Rusija će do 2014. godine biti među tri najprivlačnije zemlje u svetu za investitore. Najatraktivniji sektor je proizvodnja robe široke potrošnje, u koju će do 2014. godine sredstva uložiti 21% anketiranih, dok će se ulaganja u ruski mašinski sektor povećati sa 25% u 2008. na 30% u 2014. godini. Namere da ulažu u energentske sirovine i energetiku u 2014. godini najavilo je 14 procenata anketiranih, s tim što ulaganja u ovaj sektor 2008. godine planira 10% menadžera. Udeo investitora koji će sredstva uložiti u ruski transport i nekretnine za šest godina će se uvećati na 13%. Rusija najviše privlači investitore iz Kine (45%) i SAD (35%), dok se ruske kompanije odlučuju da ulažu sopstvena sredstva u Kinu (30%), Ukrajinu (25%) i Kazahstan (20%).

Zemlje takozvane grupacije BRIK (Brazil, Rusija, Indija, Kina) će po investicionoj privlačnosti do 2014. godne potisnuti ekonomski najrazvijene zemlje. Ove zemlje i SAD biće globalno najprivlačnije za ulaganja u mašinogradnju, dok će po ulaganjima u informativne tehnologije Kina biti ispred SAD, a Rusija i Indija ispred Nemačke. Prema obimu investicija u bankarstvo SAD i Velika Britanija će biti na prvim pozicijama, ali će se među vodećih pet svrstati i Kina, Rusija i Indija.

Govoreći o ključnim parametrima za investicione odluke, anketirani menadžeri su pre svega naveli pristup novim potrošačima, političku stabilnost i jasnu regulativu.

Zanimljivo je da jeftina radna snaga više nije odlučujući uslov za ulaganja, šta više među najvažnijim parametrima je stavljena na poslednje mesto. Iako su plate u Kini veće nego Indiji, Kambodži ili Vijetnamu, ova zemlja privlači veće investicije. U Indiju je 2007. godine uloženo 15,3 milijarde dolara stranih investicija, ili četiri puta manje nego u Kinu. U Francuskoj i Nemačkoj je niži tempo privrednog rasta, veći su porezi i strožiji zakoni, ali je za investitore važno i tržište, infrastruktura i geografski položaj. Evidentna je i razlika između željenih destinacija i realnih ulaganja, pa tako Francuska, premda tradicionalno zauzima niske pozicije u prognozama, privlači pozamašne investicije, koje su prošle godine bile na nivou od 123,3 milijarde dolara.

Položaj Srbije
Prema podacima u izveštaju, strane direktne investicije u centralnoj Evropi koncentrisane su u Poljskoj, Češkoj i Mađarskoj, dok snažan rast SDI u jugoistočnoj Evropi knjiže Rumunija i Bugarska. Zanimljiv je podataka da je Slovenija pokazala veliku nezainteresiranost za strana ulaganja u koju je prošle godine uloženo svega 1,43 milijarde dolara. Tranzicione zemlje jugoistočne Evrope i Zajednicu nezavisnih država (ZND) beleže porast priliva stranih ulaganja već sedmu godinu za redom, koja su prošle godine dostigla rekordnih 86 milijardi dolara, za 50% više u odnosu na 2006. godinu. U analizi se, međutim, upozorava i na opasnosti sa kojima se suočavaju zemlje u tranziciji koje imaju visoke deficite platnog bilansa, među kojima je i Srbija. S obzirom na procene da će se investicije u svetu u narednom periodu smanjivati, Srbija bi, usled umanjene globalne likvidnosti, mogla da se suoči sa manjim dotokom kapitala, što bi produkovalo smanjivanje zaduživanja u inostranstvu i stranih direktnih investicija. Inače, tokom 2007. godine prema podacima Agencije UN priliv stranih direktnih investicija u Srbiju bio je 3,1 milijardu dolara.

Broj grinfild SDI projekata u regionu, po izvoru/odredištu kapitala, za period 2003–2008.

lang=“sh-YU“>Država

lang=“sh-YU“>Svet kao odredište finansiranja

lang=“sh-YU“>Svet kao izvor finansiranja

lang=“sh-YU“>2003

lang=“sh-YU“>2004

lang=“sh-YU“>2005

lang=“sh-YU“>2006

lang=“sh-YU“>2007

2008a

lang=“sh-YU“>2003

lang=“sh-YU“>2004

lang=“sh-YU“>2005

lang=“sh-YU“>2006

lang=“sh-YU“>2007

2008a

lang=“sh-YU“>Izvor

lang=“sh-YU“>Odredište

lang=“sh-YU“>Bugarska

lang=“sh-YU“>10

lang=“sh-YU“>15

lang=“sh-YU“>6

lang=“sh-YU“>9

lang=“sh-YU“>7

lang=“sh-YU“>2

lang=“sh-YU“>98

lang=“sh-YU“>109

lang=“sh-YU“>142

lang=“sh-YU“>298

lang=“sh-YU“>151

lang=“sh-YU“>30

lang=“sh-YU“>Mađarska

lang=“sh-YU“>26

lang=“sh-YU“>26

lang=“sh-YU“>12

lang=“sh-YU“>21

lang=“sh-YU“>29

lang=“sh-YU“>3

lang=“sh-YU“>218

lang=“sh-YU“>224

lang=“sh-YU“>212

lang=“sh-YU“>256

lang=“sh-YU“>219

lang=“sh-YU“>50

lang=“sh-YU“>Slovenija

lang=“sh-YU“>46

lang=“sh-YU“>28

lang=“sh-YU“>44

lang=“sh-YU“>50

lang=“sh-YU“>27

lang=“sh-YU“>3

lang=“sh-YU“>23

lang=“sh-YU“>22

lang=“sh-YU“>19

lang=“sh-YU“>26

lang=“sh-YU“>23

lang=“sh-YU“>1

lang=“sh-YU“>Albanija

lang=“sh-YU“>

lang=“sh-YU“>1

lang=“sh-YU“>

lang=“sh-YU“>

lang=“sh-YU“>

lang=“sh-YU“>

lang=“sh-YU“>9

lang=“sh-YU“>7

lang=“sh-YU“>13

lang=“sh-YU“>12

lang=“sh-YU“>6

lang=“sh-YU“>3

lang=“sh-YU“>Bosna i Hercegovina

lang=“sh-YU“>

lang=“sh-YU“>1

lang=“sh-YU“>2

lang=“sh-YU“>

lang=“sh-YU“>

lang=“sh-YU“>

lang=“sh-YU“>28

lang=“sh-YU“>19

lang=“sh-YU“>30

lang=“sh-YU“>19

lang=“sh-YU“>21

lang=“sh-YU“>2

lang=“sh-YU“>Hrvatska

lang=“sh-YU“>3

lang=“sh-YU“>11

lang=“sh-YU“>6

lang=“sh-YU“>9

lang=“sh-YU“>7

lang=“sh-YU“>2

lang=“sh-YU“>44

lang=“sh-YU“>40

lang=“sh-YU“>46

lang=“sh-YU“>39

lang=“sh-YU“>32

lang=“sh-YU“>2

lang=“sh-YU“>Srbija + Crna Gora

lang=“sh-YU“>2

lang=“sh-YU“>2

lang=“sh-YU“>

lang=“sh-YU“>7

lang=“sh-YU“>2

lang=“sh-YU“>

lang=“sh-YU“>48

lang=“sh-YU“>51

lang=“sh-YU“>53

lang=“sh-YU“>46

lang=“sh-YU“>82

lang=“sh-YU“>27

lang=“sh-YU“>Makedonija

lang=“sh-YU“>1

lang=“sh-YU“>

lang=“sh-YU“>

lang=“sh-YU“>

lang=“sh-YU“>

lang=“sh-YU“>

lang=“sh-YU“>10

lang=“sh-YU“>7

lang=“sh-YU“>11

lang=“sh-YU“>26

lang=“sh-YU“>9

lang=“sh-YU“>3

lang=“sh-YU“>Rumanija

lang=“sh-YU“>5

lang=“sh-YU“>9

lang=“sh-YU“>13

lang=“sh-YU“>13

lang=“sh-YU“>13

lang=“sh-YU“>2

lang=“sh-YU“>116

lang=“sh-YU“>182

lang=“sh-YU“>264

lang=“sh-YU“>385

lang=“sh-YU“>366

lang=“sh-YU“>71

lang=“sh-YU“>Grčka

lang=“sh-YU“>71

lang=“sh-YU“>44

lang=“sh-YU“>39

lang=“sh-YU“>51

lang=“sh-YU“>57

lang=“sh-YU“>15

lang=“sh-YU“>42

lang=“sh-YU“>59

lang=“sh-YU“>28

lang=“sh-YU“>29

lang=“sh-YU“>37

lang=“sh-YU“>5

Kipar

lang=“sh-YU“>5

lang=“sh-YU“>9

lang=“sh-YU“>5

lang=“sh-YU“>21

lang=“sh-YU“>7

lang=“sh-YU“>2

lang=“sh-YU“>8

lang=“sh-YU“>6

lang=“sh-YU“>6

lang=“sh-YU“>15

lang=“sh-YU“>7

lang=“sh-YU“>1

lang=“sh-YU“>Moldavija

lang=“sh-YU“>

lang=“sh-YU“>

lang=“sh-YU“>

lang=“sh-YU“>

lang=“sh-YU“>

lang=“sh-YU“>

lang=“sh-YU“>8

lang=“sh-YU“>14

lang=“sh-YU“>13

lang=“sh-YU“>6

lang=“sh-YU“>12

lang=“sh-YU“>1

Izvor: UNKTAD, na osnovu podataka OCO monitor (www.ocomonitor.com).
Samo prvi kvartal 2008.
Napomena: Baza podataka uključuje nove SDI projekte i širenje postojećih – kako najavljenih tako i realizovanih. Podaci u ovoj bazi su dostupni samo od 2003.

U prvom polugodištu ove godine, po podacima Ministarsva finansija Srbije taj priliv je 808 miliona evra. Ukupna vrednost stranih investicija u Srbiju od 2001. godine iznosi oko 10 milijardi evra. Najviše je investirano 2006. godine – 3,3 milijarde evra. Prema podacima Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA) Srbija je po broju “grinfild” projekata (65 u protekle dve godine) ispred svih zemalja u regionu, izuzev Rumunije. U Mađarskoj su, recimo, osam od 10 najvećih izvoznika ušli kao “grinfild” investitori, dok u Irskoj četiri “grinfild” investitora (Intel, Del, Fajzer i HP) čine gotovo 90 odsto irskog izvoza. Kada je reč o Srbiji, jedini veći izvozno orijentisani grinfild investitor je kompanija Bol Pekidžing, koja je otvorila fabriku limenki u beogradskom predgrađu Batajnica.

Aleksandar Marković

broj 49, novembar 2009.

Pročitajte i ovo...