Home Tekstovi Elektronska trgovina: Slučaj Srbija

Elektronska trgovina: Slučaj Srbija

by bifadmin

Za razliku od SAD, gde se oko 70% trgovine obavlja elektronski i zemalja EU gde je ona na nivou od oko 40% ukupnog prometa, obim obavljenog prometa u veb šopovima u Srbiji je toliko nizak da je kod većine to alternativni vid trgovanja i poslovanja.

Inventivni
Na nedavno održanom skupu “E-trgovina 2008” na Paliću, priznanja ’’E-TRGOVINA award 2008” za inventivnost i primenu najnovijih tehnologija dobili su: Delta Generali Osiguranje za projekat ’’Prva Internet prodavnica osiguranja u Srbiji”, Krojač d.o.o za sajt www.SuveniriSrbije.com, Zlatara Andrejevic za Internet prodavnicu www.zlatara.net i BEOCODERS za sajt www.web-kupovina.com.

Uprkos naporima stručne javnosti da promoviše prednosti elektronske trgovine za domaću privredu i građane, pomaci učinjeni u prethodnoj deceniji su gotovo efemerni i svode se na pojedinačne primere, čija znanja, inventivnost i entuzijazam ne utiču bitnije na generalnu sliku. A ona, shodno raspoloživim podacima, pokazuje da u Srbiji ima vrlo malo ponuđača i korisnika e-trgovine i da je njeno učešće u ukupnom prometu skoro na zanemarljivom nivou. Za razliku od SAD, gde se oko 70% trgovine obavlja elektronski i zemalja EU gde je ona na nivou od oko 40% ukupnog prometa, u Srbiji tek nekolicina preduzeća posluje na ovaj način sa drugim firmama, pre svega u segmentu spoljne trgovine, dok u maloprodaji elektronski vid kupovine nudi oko 200 Internet prodavnica, pojedini trgovački lanci i neke kompanije iz turističke i drugih delatnosti. Na aktuelnim domaćim veb adresama za elektronsku trgovinu mogu se naručiti prehrambeni proizvodi, gotova ili jela iz restorana, avionske karte, računarska i druga tehnička oprema, proizvodi izdavačke i muzičke industrije, razne ulaznice, nakit, polise osiguranja…

etrgovinaNa žalost, obim obavljenog prometa u veb šopovima je toliko nizak da je kod većine to alternativni vid trgovanja i poslovanja. Takvo stanje potvrđuju i podaci Republičkog zavoda za statistiku, prema kojima je u 2006. godini tek 19,5 % preduzeća koja imaju Internet naručivalo proizvode i usluge elektronskim putem, a 16,8% firmi na taj način primalo porudžbine. Samo 135.000 lica – što čini oko 8% korisnika Interneta – naručivalo je robu ili usluge preko Interneta, dok u zemljama EU to čini od 30 do 80% stanovništva.

Inicijative

Razlozi za sve veće učešće elektronske trgovine u ukupnom trgovinskom prometu u svetu leže u nekoliko ključnih prednosti, koje prodavcima roba i usluga obezbeđuju pre svega širenje tržišta uz niže troškove i brži obrt kapitala, a kupcima mogućnost da bez velikog fizičkog napora steknu daleko širi uvid u tržišnu ponudu i kretanje cena za proizvode koji ih zanimaju. Tek sporadično korišćenje ovih prednosti u Srbiji posledica je, prema mišljenju domaće stručne javnosti i aktera elektronskog trgovanja, nepovoljnih okolnosti oličenih u ekonomskom i informacionom zaostajanju Srbije. Generalno nizak nivo upućenosti i osposobljenosti za korišćenje informacionih tehnologija razlog je što, sa jedne strane, veliki broj menadžera i dalje ne pokazuje interesovanje za uvođenje elektronske trgovine u svoju poslovnu praksu, a sa druge, što i postojeću ponudu koristi simboličan broj kupaca. Širenje broja korisnika ograničeno je i nivoom standarda građana i njihovom platežnom moći, počev od ključnog preduslova – mogućnosti nabavke računara i korišćenja Interneta. Veliki problem predstavlja i neadekvatna regulativa: iako je u izradi već šest godina, Zakon o elektronskoj trgovini još nije donet, dok, istovremeno, neki postojeći propisi deluju destimulativno po njen razvoj. Ne primenjuje se ni Zakon o elektronskom potpisu, mada je usvojen još 2004. godine, a koji je potreban za overu elektronskih dokumenata u postupku trgovine među kompanijama. Sve do prošle godine nije postojao sistem za autentifikaciju domaćih platnih kartica, a i sada funkcioniše samo jedan i to pod prilično visokim finansijskim uslovima. Tome treba dodati i visoke PTT tarife za isporuku robe kupljene putem Interneta, pa je ponekad tarifa veća od vrednosti pošiljke.

Softverska podrška
Među softverskim kompanijama koje razvijaju pakete za podršku pokretanju i funkcionisanju Internet prodavnica je i ’’internetprodavnice.com” koja nudi softverski paket “Mala Internet prodavnica”. Paket omogućava brzo i jeftino započinjanje elektronske prodaje i podržava postavljanje do 300 proizvoda. U saradnji sa “BancaIntesom” realizovan je servis za plaćanje karticama putem Interneta i primenjen kod Internet prodavnice www.tehnomanija.co.yu. Ova softverska kuća nudi pakete i za srednje i velike Internet prodavnice.

Iz navedenog je očigledno da je rešavanje najvećeg broja problema u nadležnosti državnih organa. Dobra vest je da je Ministarstvo trgovine i usluga nedavno prihvatilo inicijativu Privredne komore Beograda o primeni pojedinih mera za unapređenje razvoja e-trgovine i pre donošenja odgovarajućih zakona. Prihvaćeno je da se izmeni visina vrednosti robe koja je oslobođena plaćanja uvoznih dažbina sa sadašnjih 20 evra na 100 evra. Takođe, prihvaćeno je i da se dopuni Uredba o carinski dozvoljenom postupku sa carinskom robom, kako bi se omogućilo da i pravna lica koja se bave Internet prodajom koriste pogodnosti u vezi sa postupanjem sa ekspresnim pošiljkama koje pristižu iz inostranstva, podnošenjem konsolidovanog (zbirnog) manifesta prispelih pošiljki kao i najavom prispeća pošiljki radi efikasnijeg carinjenja. Ukoliko bi se što pre usvojili i počeli da primenjuju odgovarajući zakoni i prihvatili i drugi podneti predlozi za ekonomski stimulativnije okruženje, stvorio bi se daleko povoljniji ambijent za razvoj elektronske trgovine u Srbiji, a potom i njeno potencijalno veće učešće u ukupnom izvozu zemlje.

Nikola Marković

broj 44, jun 2008.

Pročitajte i ovo...