Cjelokupni regionalni bankarski sektoru u SIE sastoji se od 2.455 banaka s ukupnom imovinom od preko 2.100 milijardi eura
Nakon značajnog smanjenja gospodarske aktivnosti u 2009. godini, ekonomisti Grupe UniCredit predviđaju usporeni rast od 1,1 posto u regiji u 2010. godini, što je pozitivan znak, ali je još uvijek ispod potencijala regije SIE. Potvrđuje se snažna regionalna diferencijacija, a zemlje srednje Europe i Turska se pokazuju pripremljenijima za brzo hvatanje koraka s trendom međunarodnog oporavka.
„Međunarodna financijska kriza već dulje vrijeme dominira bankarskim tržištem, što je ostavilo posljedice i na bankarskom sektoru. Pogođeni su svi bankarski igrači u srednjoj i istočnoj Europi u smislu likvidnosti, troška financiranja i kvalitete kredita, ali bankarstvo regije SIE još uvijek je privlačno“, kaže Debora Revoltella, voditeljica Strateških analiza za regiju SIE u Grupi UniCredit. Neki pozitivni signali počinju se materijalizirati, što budi nadu u oporavak svjetskog rasta, koji će također potaknuti i oporavak srednje i istočne Europe (SIE).
Inače, cjelokupni regionalni bankarski sektoru u SIE sastoji se od 2.455 banaka s ukupnom imovinom od preko 2.100 milijardi eura. Na vrhu ljestvice najboljih banaka u regiji SIE nalazi se Grupa UniCredit koja djeluje u regiji SIE kroz Bank Austria, s ukupnom imovinom u iznosu od 121,6 milijardi eura i neto dobiti nakon oporezivanja (prije manjinskih udjela) u iznosu 2.577 milijuna eura u 2008. godini.
Raiffeisen je druga po veličini u regiji s ukupnom imovinom od 85,4 milijarde eura i neto dobiti nakon oporezivanja (prije manjinskih udjela) od 1.078 milijuna eura. Erste Bank je treća po ukupnoj imovini u iznosu od 79,3 milijarde eura ali prema neto dobiti nakon oporezivanja (prije manjinskih udjela) od 1.569 milijuna eura nalazi se na drugom mjestu.
Međunarodne financijske institucije su aktivne u pružanju podrške tržištima u prevladavanju krize. MMF, EBRD, Svjetska banka i EIB djeluju zajedno, u suradnji s EU-om. Međunarodne banke aktivne u regiji SIE potvrđuju svoju namjeru da ostanu u regiji. MMF je čak osigurao čvrstu predanost međunarodnih banaka pojedinim tržištima (kao dio MMF-ovog paketa pomoći zemljama) uvjerivši ih da potpišu bilateralne ugovore s lokalnim središnjim bankama kako bi zadržali njihovu izloženost i kako bi u jednom trenutku dokapitalizirali svoje podružnice tijekom sljedećih godina.
Danas tržišta više nisu u „raspoloženju krize likvidnosti“ te za banke, posebno one u stranom vlasništvu, likvidnost više nije glavni problem. „Sada su kvaliteta kredita i rizici ograničenja bankarskog sektora u regiji SIE“, kaže Revoltella i dodaje kako će 2009. i 2010. također biti teške, ali dugoročni izgledi regije ostaju netaknuti.
Još uvijek postoje veliki jazovi u penetraciji banaka i obećanje brze konvergencije prihoda. Financijska penetracija u SIE će se nastaviti, pa čak barem sa umjerenijim ritmom rasta. Oporavak na strani kreditiranja krenut će od poslovnog sektora, ali još uvijek je vrlo jasan jaz u penetraciji banaka u hipotekarnom segmentu. Dostupnost financiranja na domaćoj i vanjskoj razini ostat će jedan od glavnih pokretača rasta.
Kriza je ubrzala implementaciju mjera štednje u cijelom svijetu a bankarstvo regije SIE nije iznimka. Neki baloni iz prošlih godina, u smislu mreže ili troškova plaća, mogli bi se sada revidirati. Uz usporavanje rasta prihoda, ali i još uvijek čvrste i učinkovite mjere štednje na snazi, kvaliteta kredita će ostati glavno ograničenje za profitabilnost bankarskog sektora. Važno je naglasiti da je trenutna kvaliteta kreditnog portfelja ključan faktor razlikovanja među bankama – rezultati banaka na istom tržištu stoga mogu pokazivati velike razlike.
Promjenjivo konkurentno okruženje također nudi prilike. Međunarodne banke aktivne u regiji – posebno vrhunski igrači – mogu osnažiti svoju poziciju iskorištavajući prednost svoje postojeće mreže i boljeg pristupa međunarodnim sredstvima, pod uvjetom da je apetit za rizicima umjeren. U nekim zemljama je kriza dovela do ponovnog snažnijeg uspostavljanja vlasti države nad lokalnim bankarskim sektorom. Novi igrači na tržištu bi mogli iskoristiti prilike, dok bi neusmjereni igrači mogli izaći sa tržišta. Međutim, to ne utječe na predane vrhunske međunarodne igrače, među kojima se ne očekuju velike promjene.
Sve u svemu, UniCredit očekuje da će pobjednici biti ili novi igrači ili međunarodni igrači koji su već aktivni u regiji, pod uvjetom da imaju sposobnost pokazati odgovarajući apetit za rizik i iskoristiti snažne pozicije financiranja.
(www.banka.hr)