Home VestiBiznis & Finansije BBC intervju: Mihail Gorbačov

BBC intervju: Mihail Gorbačov

by bifadmin

U Evropi se ove godine obeležava dvadeset godina od kolapsa komunizma, pada berlinskog zida i početka krupnih geopolitičkih i ekonomskih promena koje su dovele do toga da mapa Starog kontineta izgleda onako kako izgleda danas.

Burnih događaja iz 1989. godine ne bi nikada bilo da se na čelu Sovjetskog saveza nije nalazio Mihail Gorbačov, čovek čije su reforme u velikoj meri doprinele padu komunizma – iako mu to nije bila prvobitna namera.

Dve decenije nakon potresa u Evropi, u razgovoru za BBC Gorbačov je govorio o ruskoj današnjici i o potrebi da se zemlja demokratizuje i modernizuje.

„Mislim da se 1989. godine svakako desila promena na bolje. Oko toga nema sumnje. Mi u svojoj zemlji nismo imali neophodne slobode, pre svega slobodu govora – generalno gledano, nismo imali slobodu. U zemlji čije je stanovništvo medju najbolje obrazovanim na svetu imali smo izbore na kojima ste mogli da glasate samo za jednog kandidata! Bila nam je potrebna promena“, kaže Gorbačov za BBC.

Protiv ujedinjenja Nemačke
Posle kolapsa komunizma i pada Berlinskog zida, istočni i zapadni Nemci užurbano su krenuli put ujedinjenja.

Gorbačov je, međutim, bio protiv toga, i kaže da nije bio usamljen – protiv ujedinjenja su, prema njegovim rečima, bili i tadašnji britanski premijer Margaret Tačer i francuski predsednik Fransoa Miteran: „Bili smo u kontaktu sa rukovodstvom Britanije i sa Francuzima, sa Miteranom i Tačer, i oni su vrlo jasno rekli da to ne treba da se desi, da to treba zaustaviti. Pitao sam ih da li imaju neki predlog – nisu imali nikakav predlog. Hteli su samo da ostvare svoje ciljeve koristeći druge, koristeći nas – hteli su da Gorbačov to uradi. Hteli su da ja sprečim ujedinjenje Nemačke. U tome su grešili. Uzgred budi rečeno, u sledećoj fazi su svi učestvovali u pripremi dokumenata i ugovora koji su kasnije potpisani.“

Dostojanstveni penzionerski dani
U zgradi Gorbačovljeve fondacije, hodnici su puni nagrada koje je poslednji lider Sovjetskog Saveza dobio sa svih strana sveta u znak zahvalnosti za njegov doprinos promenama u svetu. Na jednom postamentu je, na primer, deo berlinskog zida.

Kod kuće, međutim, Gorbačov nije toliko popularan, ali se u penziji drži dostojanstveno. Odbija da otvoreno kritikuje Vladimira Putina, ali ako malo zakopate ispod površine, biće vam jasno da mu se ne dopada dosta toga u današnjoj Rusiji: „Partija je loša kopija partije one iz vremena bivšeg Sovjetskog saveza. Mislim na vladajuću partiju, Jedinstvenu Rusiju. Ona je loša kopija Komunističke partije. Mi bi trebalo da idemo dalje na putu demokratizacije, i Amerikanci nam posebno često ukazuju na to da nam treba demokratije. Znamo mi to. Amerikanci su svoju demokratiju gradili 200 godina, a žele da mi to uradimo za 200 dana“, kaže Gorbačov.

„Specifičan oblik demokratije“
Na spekulacije o tome da bi Vladimir Putin mogao ponovo da se kandiduje za predsednika i da na vlasti bude još 12 godina, Gorbačov za BBC kaže: „Mislim da treba potovati sve što je rezultat demokratskog procesa. ‘Dvojac’ na čelu zemlje je specifičan oblik demokratije u današnjoj Rusiji. Mislim da je prerano pokrenuto pitanje da li će se Putin ponovo kandidovati, i nije mi se dopalo kada je rekao da će sesti sa predsednikom Medvedevim i odlučiti. Mislim da to treba da odluče glasači, narod. A nisam čuo da je pomenuo narod. Mislim da to nije u redu. Takodje, mislim da je potrebno raditi na modernizaciji naše ekonomije, našeg društva i kulture. A to je moguće postići samo u demokratskoj atmosferi, ako gradjani u tome učestvuju i ako ima više slobode. Modernizacija i demokratija su neraskidivo povezani. Mi treba da modernizujemo svoju zemlju, ali se to ne može postići pritiscima, naredbama i dekretima, to se može postići samo u demokratiji. U tome moraju da učestvuju gradjani. Bez njih ne možemo uspeti“, rekao je na kraju intervjua koji je dao za BBC poslednji sovjetski lider, Mihail Gorbačov.

(BBC)

Pročitajte i ovo...