Home Tekstovi Agrobiznis: Motika bez hleba

Agrobiznis: Motika bez hleba

by bifadmin

Poljoprivreda je, uz vojnu industriju, jedina profitabilna grana domaće privrede. U prošloj godini ostvarila je 600 miliona dolara suficita u spoljnotrgovinskoj razmeni. Paradoksalno, ali u doba krize, barem nas je nebo pogledalo i dalo nam rodnu godinu. Pre svega zahvaljujući povoljnim klimatskim prilikama ove godine su skoro sve ratarske kulture imale veći prinos nego lane. Međutim, upravo zbog toga, i otkupne cene nekih kultura bile su manje nego što se očekivalo pa je to izazvalo nova negodovanja među proizvođačima.

Prema rečima premijera Mirka Cvetkovića, priveli smo kraju veoma uspešnu poljoprivrednu sezonu, iako ćemo njene konačne rezultate imati prilike da sagledamo tek krajem godine. Ministar poljoprivrede Saša Dragin, na nedavno održanoj konferenciji „Agrobiznis Srbije 2010“ saopštio je da srpska poljoprivreda u prvih sedam meseci 2009. godine ima pozitivan saldo u razmeni sa zemljama CEFTA sporazuma (350 miliona dolara) i sa EU (172 miliona dolara), uz ukupan suficit od 320 miliona dolara. Ministar Dragin dodao je i da će tek potpuna implementacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju našim poljoprivrednicima omogućiti slobodan pristup tržištu od oko 454 miliona potrošača.

Uspešna godina

Ovogodišnji prinos kukuruza u Srbiji trebalo bi da bude oko 6,6 miliona tona, što je za 7,6 odsto više nego prošle godine. Ministarstvo poljoprivrede očekuje da prinos kukuruza, sa zasejanih 1,2 miliona hektara, u proseku bude 5,5 tona po hektaru. Prema izveštaju ministarstva potrebe Srbije za kukuruzom iznose 4,4 miliona tona, a raspoložive količine kururuza za izvoz mogle bi da budu oko dve miliona tona. Ukupne raspoložive količine kukuruza u Srbiji, uključujući i rezerve nakon ovogodišnje berbe biće 7,9 miliona tona.
Očekuje se i proizvodnja 376.000 tona suncokreta, uz prosečan prinos od 2,3 tone po hektaru. Suncokretom je u Srbiji ove godine zasejano 160.000 hektara, što je za 20 odsto manje nego lane. Proizvodnja sunkocretovog ulja trebalo bi da bude oko 150.000 tona, što uz zalihe do 50.000 tona, omogućava podmirenje godišnjih potreba stanovništva od 82.000 tona, dok se preostalo ulje može izvesti.
Procenjena setvena površina soje je 160.000 hektara, što je za 12 odsto više nego prošle godine. Očekivani prosečni prinos je 2,2 tone po hektaru, što bi značilo proizvodnju 352.000 tona soje.
Šećerna repa će ove godine biti izvađena sa 65.000 hektara, što je 30 odsto više nego u 2008. godini, uz očekivani prinos od 50 tona po hektaru, odnosno ukupno oko tri miliona tona repe. Očekuje se proizvodnja 410.000 tona šećera. U Ministarstvu poljoprivrede procenili su da će šećera biti dovoljno za domaće potrebe i izvoz u okviru preferencijelne kvote za tržište EU od 160.000 tona.

Učešće poljoprivredne proizvodnje u ukupnom BDP-u u Srbiji iznosi 11,7 odsto, po čemu smo vodeći među zemljama u regionu. Ipak, evropski prosek iznosi još uvek nedostižnih 27,9 odsto. Iako premijer naglašava da je razvoj poljoprivrede neophodan stub razvoja celokupne domaće ekonomije, teško će to postići samo lepim željama i, kako proizvođači smatraju, malim subvencijama. Dragin je najavio i Program razvoja od 2009. do 2011. godine koji uključuje investicione, tržišne i mere opšteg karaktera za unapređenje srpske poljoprivrede. Ministar je obećao i više investicionih ulaganja u agrar sledeće godine, prevashodno za potrebe nabavke semena, đubriva i dizela. Budžet ministarstva poljoprivrede za ovu godinu iznosio je 16 milijardi dinara.

Prema podacima sa internet stranice ministarstva, subvencionisane kratkoročne i dugoročne kredite do sada je preuzelo ukupno oko 4.600 poljoprivrednih proizvođača. U saradnji sa bankama ukupno je odobreno 14 miliona evra dugoročnih kredita za poljoprivredu. Oni se najčešće koriste za kupovinu kombajna, traktora i ostale neophodne mehanizacije ali i za izgradnju skladišta i proizvodnih pogona. S druge strane, istovremeno je isplaćeno oko 11,9 miliona evra kratkoročnih kredita, koji se najčešće podižu za nabavku đubriva, semena i za plaćanje radova na njivama.
Ministarstvo je prvog septembra isplatilo sve zahteve za subvencije od 12.000 dinara po hektaru za 2009. godinu, za repromaterijal za ratarsku i povrtarsku proizvodnju. To je prvi put od uvođenja subvencije po hektaru da su svi poljoprivrednici koji su podneli zahtev dobili svoja sredstva pre jesenje setve.

Druga strana medalje

agrobiznisOve godine najviše su se žalili proizvođači duvana. Izmenama i dopunama zakona o duvanu od 1. januara 2008. godine proizvođači cigareta i drugih prerađevina od duvana oslobađaju se obaveze da godišnje proizvedu ili kupe domaći obrađeni duvan u količini od najmanje 50 odsto sopstvene godišnje proizvodnje. Od ove godine ukinute su i dosadašnje premije za duvan, pa su finansiranje proizvodnje u potpunosti preuzeli prerađivači duvana, uglavnom velike međunarodne kompanije prisutne kod nas.

Umesto dosadašnjeg premiranja, ministarstvo je kao privremenu meru objavila pravo na korišćenje dodatnih sredstava u iznosu od 20.000 dinara po hektaru prijavljene površine pod duvanom za 2008. godinu i upisane u registar za 2009. godinu. Međutim, na ovaj način su proizvođači duvana dobili tek oko 30 odsto sredstava koje su ostvarivali do sada, kroz uredbe o premiji za duvan koje su donošene u periodu od prethodnih osam godina. Ovo je dovelo do smanjenja ugovorenih površina pod duvanom u 2009. godini za skoro trećinu, što je uticalo na smanjenje proizvodnje na oko 7.400 tona svih sorti duvana. To je u odnosu na prošlogodišnji rod pad od oko 25 odsto.

U prvoj polovini 2009. godine uvezeno je oko 4.600 tona duvana u vrednosti od 21,4 miliona dolara, a očekuje se i dalje povećanje uvoza duvana, kao i povećanje negativnog salda u razmeni ovih proizvoda sa svetom. Podsetimo, optimističke prognoze pre samo nekoliko godina nagoveštavale su mogućnost izvoza domaćeg duvana. Prema Udruženju proizvođača duvana, preti nam skoro gašenje proizvodnje u Srbiji, umesto razvoja do potrebnih 20.000 tona, uz godišnje troškove od preko 100 miliona dolara. Šteta će biti i veća zbog nekorišćenja već izgrađenih kapaciteta i smanjenja zaposlenosti, posebno u ruralno siromašnom delu juga Srbije.

Kako to u praksi izgleda, pokušao je predstavnicima medija i resornog ministarstva na već pomenutoj konferenciji da objasni jedan od učesnika debate, mladi proizvođač duvana Nenad Umiljenović. Sa trideset godina i završenim poljoprivrednim fakultetom u Novom Sadu on je odlučio da se bavi duvanom jer je pre nekoliko godina izračunao da će mu se to najviše isplatiti. U međuvremenu je uzeo kredit u trajanju od deset godina i vrednosti od 120.000 evra za nabavku neophodne opreme. Sada su ukinute premije a velike kompanije, poput „Filipa Morisa“, su najavile smanjenje, pa čak i obustavu proizvodnje, uz neizbežno otpuštanje dela zaposlenih. „Kod nas prihod po kilogramu duvana iznosi 17 evro centi, što je malo u poređenju sa Hrvatskom, gde je oko jednog evra, ili Mađarske, gde iznosi skoro 3 evra. Da bi se duvan ispravno gajio, potrebno je imati i jednog radnika po hektaru zasađene površine, što znači da je radno mesto ove sezone izgubilo oko 1.200 radnika“, istakao je Umiljenović.
Svoje nezadovoljstvo su, kao i prethodnih godina, izražavali i proizvođači mleka i malinari, pa su mnoge gajbice i kantice iz protesta bile prosute po ulici. Proizvodnja mleka u Srbiji stagnira već dugo – godišnje se proizvede 1,6 milijardi litara mleka, što je dvostruko niže u odnosu na standarde evropskih farmera.

Popis
Popis poljoprivrede biće sproveden u novembru 2011. godine i njime će biti obuhvaćena sva poljoprivredna gazdinstva u Srbiji. Probno istraživanje, koje će omogućiti prilagođavanje upitnika i poboljšanje kvaliteta procesa prikupljanja podataka, obaviće se u decembru 2009. godine. Popisne aktivnosti uključiće 24 000 popisivača koji će posetiti sve poljoprivrednike radi prikupljanja informacija, i to na osnovu upitnika koji je usaglašen sa standardima kvaliteta koji važe u Evropskoj uniji. Preliminarni rezultati biće objavljeni 6 meseci nakon sprovođenja popisa. Tehnička podrška Republičkom zavodu za statistiku u pripremnoj fazi obezbeđena je kroz IPA projekat.

Udruženje novinara koji prate poljoprivredna zbivanja „Agropress“ na svom sajtu najavljuje i skorašnje poskupljenje mesa, pošto su klanice u Srbiji počele da uvoze svinjsko meso iz zemalja EU da bi mogle da održe proizvodnju. Cena tovljenika u Srbiji povećana je i danas se kreće od 160 do 165 din po kilogramu bez PDV-a. Poređenja radi, trenutna cena u Italiji iznosi 1,30 evra po kilogramu. Klaničari negiraju da su jedini odgovorni za pad proizvodnje zbog niskih otkupnih cena koje su ponudili, već prebacuju krivicu na Vladu i nedostatak državnih podsticaja za priplodni materijal u svinjarstvu i tov junadi.
Da li je tu glavni problem što neko hoće hleba preko pogače, ili možda to što tog istog hleba ne bi bilo bez motike nije više ni toliko bitno. U svakom slučaju, posledice „nesporazuma“ na relaciji država-prerađivači-proizvođači opet najviše osećaju krajnji potrošači i njihovi novčanici.

Indeksi poljoprivredne proizvodnje, 2008.

Lančani indeks (prethodna godina=100) Bazni indeks (1995=100)
Poljoprivreda, ukupno 108.5 112.1
Biljna proizvodnja 123.3 129.8
Ratarstvo 129.8 114.4
– Žita 144.1 104.6
– Industrijsko bilje 112.3 181.8
– Povrtno bilje 112.1 102.6
– Stočno bilje 117.3 104.3
Voćarstvo 98.4 304.8
Vinogradarstvo 105.6 102.3
Stočarstvo 97.1 91.5
– Govedarstvo 99.6 100.2
– Svinjarstvo 92.4 81.2
– Ovčarstvo 102.0 101.5
– Živinarstvo 100.2 91.5
– Pčelarstvo 72.4 166.5
(Izvor: Republički zavod za staistiku)

Marko Miladinović

broj 60, oktobar 2009.

Pročitajte i ovo...