Home TekstoviNovi brojevi Biznis i finansije 87: Poslovna infrastruktura Srbije

Biznis i finansije 87: Poslovna infrastruktura Srbije

by bifadmin

Biznis i finansije, broj 87 maj 2012.

Biznis i finansije 87 Poslovna infrastruktura Srbije

Poslovna infrastruktura Srbije

Krenuli, pa skrenuli

 

Registracijom prvih klastera i inkubatora 2005. godine, u Srbiji je započet razvoj poslovne infrastrukture, sa ciljem da se kroz osnivanje industrijskih i tehnoloških parkova, kao i industrijskih zona poveća konkurentnost domaće privrede, privuku strane investicije i podstakne ravnomerniji regionalni razvoj. Zbog nedostataka sistemske politike u ovoj oblasti, danas od 23 registovana inkubatora punim kapacitetom posluje svega desetak, a gotovo je identična sudbina i klasterskih inicijativa. Ideja o tehnološkim parkovima je ostala samo ideja, a haotičan razvoj industrijskih zona preti da gradovi u Srbiji od taoca propalih fabrika postanu zatočenici projekata u koje niko ne želi da ulaže.

PERISKOP

8 Nemačka i Evropska unija: Koji se jezik govori u EU?

Ulrika Guero, članica Evropskog saveta za međunarodne odnose jednom je rekla da “Mi (Nemci) imamo ambivalentan odnos prema moći. Nikad je nismo koristili na pravi način.” Ove reči možda najbolje sublimišu nelagodnost koju slabiji i zaduženiji ostatak Evrope oseća prema nametanju ekonomskog koncepta Nemačke, kao najjačeg evropskog partnera.

10 Kriza na holandski način: Bura u čaši vode

Za manje od nedelju dana, holandski premijer Mark Rute, u tom trenutku na korak od usvajanja plana budžetskih ušteda u 2013. godini, izgubio je podršku kontroverzne desničarske Partije za slobodu a sa njom i parlamentarnu većinu. Zatim je dao ostavku, pristao da ostane na čelu tehničke vlade, obezbedio glasove manjih opozicionih stranaka levice i progurao paket mera koje će fiskalni deficit zadržati na 3% BDP, u skladu sa pravilima EU i „nemačkog“ modela odgovorne politike državnih finansija.

12 Izrael: Zid briga

Nezaposlene žene u arapskoj populaciji i ultra ortodoksni Jevreji izbacili su Izrael u vrh liste zemalja OECD po stopi siromaštva. Ove dve grupacije danas čine četvrtinu a za dve decenije bi mogli činiti i polovinu stanovništva ove zemlje, u kojoj srednji sloj – sekularni Jevreji – podnose teret koji ima svoj ekonomski, kulturološki i politički podtekst. I tu nije kraj izazovima s kojima se suočava ova ekonomija koju je globalna kriza gotovo zaobišla

14 Fama o uljanim škriljcima: Oda zagađenju

Novi mit o uljanim škriljcima nudi spasonsnu formulu: dalju komfornu potrošnju neobnovljivih izvora i zaradu ne samo za kompanije, već i za države koje raspolažu značajnijim nalazištima. Naličje mita su pokazatelji da je ovakav način proizvodnje nafte ne samo skup, već i da je ekološki još pogubniji od klasične eksploatacije. U sporu dve opcije, Kanada je najavila tužbu protiv EU ukoliko u junu donese direktivu da je eksploatacija škriljaca štetna po okolinu, a upravo iz tih razloga, bugarska vlada je i pre direktive odustala od već sklopljenog ugovora sa američkim „Ševronom„.

BIZNIS

18 Posledice privatizacije javnog sektora u EU: Naličje „privatne“ države

Pritisnute finansijskom i dužničkim krizom, neke evropske vlade pokušavaju da rešenje nađu u kresanju troškova u javnom sektoru, između ostalog i kroz privatizaciju nekih njegovih delova. Da li je to jedina mogućnost, ili bi rešenja trebalo tražiti kroz izmenu poreskih sistema ili restrukturiranje javnog sektora?

22 RIO Kostolac: Cvetna soba s pogledom na ugalj

Između nedovršene privatizacije i obezbeđivanja novih, profitabilnih poslova, privredno društvo „Rekultivacija i ozelenjavanje” postalo je majstor za uspešno manevrisanje i savladavnje prepreka koje mu nameću nerešeni vlasnički odnosi.

24 Industrija poljoprivrednih mašina: Pokretna fabrika na njivi

Srbija je svoje poljoprivredne mašine i opremu nekada izvozila na sve meridijane. Danas, kada je savremena mehanizacija nalik pokretnim fabrikama na njivi, ona se u velikoj meri i dalje oslanja na manuelni rad u polju. Osmišljavajući scenarije za oporavak industrije agro – mehanike, stručnjaci pozivaju da se što pre reši pitanje perspektive onih fabrika koje su nekada bile njeni nosioci.

26 Ključni poslovni rizici u neposrednoj budućnosti: Četiri kako

Većina izvršnih rukovodilaca u multinacionalnim kompanijama strahuje da će do kraja ove godine globalna ekonomija najverovatnije ući u novu recesiju, izazvanu pre svega krizom u evrozoni, te da će doći do ekspanzije protekcionizma i nove kreditne krize. Suštinski problem je sposobnost kompanija da adekvatno odgovore na predstojeće izazove, od kojih će četiri biti ključna za njihov opstanak i dalji razvoj.

FINANSIJE

30 Put u nepoznato: O „najboljoj stvari koja se dogodila Evropi“

Robert Mandel, jedan od tvoraca evra, sa pijedestala dobitnika Nobelove nagrade poručuje da je jedinstvena valuta najbolja stvar koja se dogodila Evropi. Mada mu ne treba zameriti što brani svoje čedo, ovo je prilično smela tvrdnja, tim pre ako se pogledaju poslednje tri godine, kada su države zone evra padale jedna za drugom kao domine.

32 Korporacije se oporavljaju, strah ostaje: Dividende u najavi, razvoj na poček

U SAD se krajem prošle godine broj kompanija koje sačinjavaju indeks S&P500 i pri tom isplaćuju dividende popeo na najviši nivo u poslednjih 12 godina, a ukupna likvidnost američkih korporacija veća je nego ikad u poslednjih 50 godina. Trendu isplate dividendi pridružile su se mnoge tehnološke firme, poput Epla, koje su ranije sav novac ulagale u razvoj. Iako trljaju ruke i popunjavaju budžete, deoničari moraju da se zapitaju zašto menadžeri „sede” na kešu

34 Finansiranje amaterskih sportskih klubova: Sa tatom na olimpijadu

Na spisku Narodne banke Srbije nalazi se više od sto amaterskih sportskih društava za koja se traži prinudna naplata dugova i preti im stečaj. I dok nadležni tvrde da Srbija sistemski finansira amaterski sport, oni koji se njime bave i koji ga profesionalno prate situaciju ilustruju i primerom da su naši kajakaši otišli na olimpijadu u Atini zahvaljujući ocu jednog od njih, koji je čamac prevezao sopstvenim kolima.

TEMAT: Poslovna infrastruktura – Krenuli, pa skrenuli

39 Industrijske zone: Nekada premalo, sada previše?

Ekspanzija industrijskih zona investitorima donosi samo korist, ali se postavlja pitanje njihove rentabilnosti sa stanovišta opština i gradova. Ukoliko lokalne samuprave nisu u stanju da procene realne potrebe za daljim širenjem zona, onda to svakako treba da uradi država, kako ne bi finansirala promašene projekte, a naši gradovi izbegli sudbinu da od talaca propalih fabrika postanu zarobljenici pustih zona.

42 Razvoj klastera u Srbiji: Lasta ne čini proleće

U Srbiji ni nakon više od pet godina od pokretanja prvih klaster inicijativa nije definisan minimum zajedničkog interesa, oko kojeg bi se okupila preduzeća i povezane institucije. Uspešni primeri su i dalje sporadični, a analiza ukupnih efekata do sada preduzetih inicijativa ukazuje da je neophodan novi model koji bi podstakao teritorijalno udruživanje preduzeća iz određenog sektora i uključio veći broj razvojnih institucija.

46 Poslovni inkubatori: Podrška bez podrške

Iako u našoj zemlji na papiru postoje 23 poslovna inkubatora, i dalje neme sistemske politike koja bi dugoročnije obezbedila njihov razvoj, pa svega desetak njih radi punim kapacitetom. Inkubatorima je za pokrivanje osnovnih troškova i usluga svojim „stanarima“ godišnje neophodno između šest i 10 miliona dinara, a svetska iskustva ukazuju da je najbolje da po trećinu novca obezbede lokalna samouprava i država, a preostalu trećinu inkubator preko zakupa i projekata.

INTERVJU

50 Voja Antonić, pronalazač, novinar i publicista: Postoji nešto jače i od ljudske gluposti

Izumitelj prvog domaćeg kućnog računara „Galaksija“, kojeg je na osnovu besplatnih uputstava u časopisu „Računari u vašoj kući“ uspešno sklopilo osam hiljada ljudi širom nekadašnje Jugoslavije, i nakon tri decenije veruje da je njegova odluka da svoj pronalazak pokloni umesto da na njemu zaradi – bila jedina ispravna. Uprkos činjenici da se pamet i kreativnost već više od dve decenije sistematski proteruju iz Srbije, uveren je da će bolje vreme ipak doći, jer uvek postoji nešto što je jače i od ljudske gluposti.

SKENER

54 Ilustratori knjiga: (Ne) Sudi o knjizi po koricama

Višedecenijski kontinuitet kvaliteta u oblasti ilustrovanja i opremanja knjiga u Srbiji potvrđuje se svake godine pojavljivanjem novih mladih talenata. Međutim, ograničeno domaće tržište u velikom broju slučajeva ne može adekvatno da nagradi njihovo umeće i uloženi trud, pa oni kreću stopama svojih svetski priznatih kolega i finansijsku satisfakciju pronalaze u radu za velike strane izdavače.

56 Rokenrol i komunisti: „Omladina u Jugoslaviji živi u blagostanju“

Komunistička partija decenijama je diskretno podsticala popularnost rokenrola, zadovoljna što muzika mladih podržava mir i jednakost među ljudima, ciljeve za koje se borila i nesvrstana država. Iz dokumenata koje su ostavili partijski i diplomatski hroničari i intervjua sa članovima rokenrol sastava iz tog vremena, Aleksandar Raković rekonstruisao je uzbudljivo svedočanstvo koje Bojan Hreljac, nekadašnji basista Elipsi i Korni grupe, sažima u dve rečenice: ”Nismo bili ni podrška, ni opozicija komunističkoj partiji. Želeli smo samo da se zabavljamo i svidimo devojkama.”

60 Put kojim se peške ide: Korak po korak, Evropa

Sledeće godine u Vršcu će se održati godišnja konferencija Evropske pešačke asocijacije, čiji članovi sebe nazivaju pravim licem Evrope, jer zajedničkim pešačenjem upoznaju različite kulture, lokalno stanovništvo i prirodu. To je istovremeno i šansa za lokalne zajednice da predstave svoju autentičnu turističku ponudu, drugačiju od standardnog hotelskog turizma.

62 Svakodnevica jedne forenzičarke: Pazite ljudi, ona je tu

Veronik Burdon, njujorški ekspert za forenzičku analizu DNK, mnogo više brine vreme kada će zločinci ostavljati samo molekule, nego svi naoko naučno fantastični zapleti u kriminalističkim serijama baziranim na “telu kao dokazu”. Istine radi, ipak bi volela da poseduje kompjuter kojim je u 3D tehnici moguće rekonstruisati scenu zločina ili uvrditi identitet nestale osobe – onakav kakav imaju njene filmske kolege u “Kostima”

NAUKA

64 Zloupotreba psihologije: Virus pozitivnog razmišljanja

Najnovija istraživanja o efektima takozvane škole pozitivnog mišljenja koja nudi instant recepte za pretvaranje gubitnika u dobitnike, dodatno potvrđuju da je u pitanju obmana za brzo sticanje novca, zbog koje mnogi ozbiljno bolesni ljudi odustaju od profesionalne pomoći.

IT

66 Strawberry energy: Punjač na solarnoj grani

Za razliku od nekadašnjih generacija koje su maštale o kućici na drvetu, grupa tek svršenih diplomaca beogradskih fakulteta napravila je metalno drvo sa solarnim panelima za punjenje mobilnih telefona i tablet računara. Nakon što su ga „posadili“ u nekoliko gradova u Srbiji, planiraju njegovo usavršavanje i širenje na inostrana tržišta, na kojima već ima interesenata za ovaj proizvod.

KOKTEL

68 Novi život spomenika revolucije: Ogoljena lepota

Mlade generacije imaju mogućnost da spomenike revolucije otkriju na način koji je njihovim roditeljima bio uskraćen – kao izvanredna umetnička dela, lišena ideologije. Jedno od takvih je spomen-groblje u Sremskoj Mitrovici iz 1960. godine, rad arhitekte Bogdana Bogdanovića, preteče i proroka gradnje zemljom i pejzažem, kasnije nazvanim „lendart“. Lista otkrića iz prošlosti je dugačka, kaže istoričar umetnosti Vladimir Mitrović.

72 Uloga šaha u obrazovanju: Osnovac na potezu

Pre pet godina šah je po prvi put formalno ušao u osnovne škole u Srbiji kao izborni predmet. Šah je, međutim, u isto vreme igra, sport, umetnost, nauka i obrazovno sredstvo. Razlike u shvatanju šaha dovele su, u početku, do različitih očekivanja od izbornog predmeta – deca su želela da se igraju, nastavnici da ih treniraju kao takmičare, a škole da stave akcenat na njegovu obrazovnu funkciju. O tome kako su pomirena različita očekivanja, a šah izabralo više od četiri hiljade đaka u 100 škola za B&F pričaju Nebojša Baralić i Ivan Marković.

74 Brazil između politike i fudbala: Gužva u kaznenom prostoru

Kad je Brazil zvanično izabran za domaćina Mundijala 2014. godine tamošnje vlasti proračunale su da će im to takmičenje donositi dodatnih 0,4 odsto GDP godišnje sve do 2019. godine. Sad kad izgradnja stadiona kasni, cela konstrukcija puca po šavovima koji su sve samo ne fudbalski: iz FIFA stižu kritike, domaći graditelji stadiona štrajkuju tražeći veće plate i udeo u profitu, a javnost propituje vladu za koga su namešteni tenderi i da li će i siromašni moći da gledaju fudbal.

KOMUNIKACIJE

76 Nagla popularnost na društvenim mrežama: Dan posle

Ogromna popularnost društvenih mreža otvorila je mogućnost da praktično svako može da pokuša da za kratko vreme izađe iz anonimnosti i širom sveta promoviše svoj proizvod, uslugu, ideju ili talenat. U praksi, međutim, postoje najmanje dva problema: kako u moru informacija skrenuti pažnju na sebe, a kada to i uspe, kako naglu popularnost održati i iskoristiti?

REPRINT

78 Protest napuljskog muzeja: Slike na lomači

Antonio Manfredi, direktor Muzeja savremene umetnosti u Napulju već je uništio dve slike i obećao da će spaljivati jedno umetničko delo svakog dana sve dok njegovi zahtevi da muzej dobije institucionalnu podršku i novac za održavanje ne budu ispunjeni. U nevolje je dospeo posle izložbe o lokalnoj mafiji, koja mu nije ostala dužna. Umetnici su pristali da njihov rad bude žrtvovan da bi javnosti skrenuli pažnju na stanje u kulturi u Italiji i širom sveta, piše Gardijan.

VREMEPLOV

80 Prvi antimonopolski proces u svetu: Tajkun za sva vremena

Jakob Fuger, zvani Bogataš, prvi je monopolista u istoriji protiv koga je u 16. veku pokrenuta državna tužba za zloupotrebu monopola. Proces je završen u korist Fugera, koji je još u to vreme znao šta je dobar PR, kako da obezbedi političku podršku, širi tržište preko regionalnih menadžera i kupuje ugled kao društveno odgovoran poslodavac.

OTISAK MESECA

82 Vidljivi zločin nevidljivog tržišta

„Svakog prokletog petka u nekom preduzeću Treviljana, Vićence, Beluna, u jednoj od najbogatijih regija Evrope, bar jedan preduzetnik sačeka da na kraju radnog vremena iz firme odu radnici i sekretarica, onda zatvori knjigu isporuka, u koju dugo ništa nije upisao i otvori fijoku u kojoj je revolver… nije imao više snage da pogleda u oči partnere kojima duguje, radnike što mesecima ne primaju platu, ženu i decu kojima ne može da obeća ništa sem nemaštine…“ Tako situaciju opisuje Kurcio Malteze, jedan od najboljih italijanskih novinara. To što se na severu Italije događa prava je epidemija samoubistava, čiji je uzrok nemilosrdnost aktuelne krize u svetu i neprikosnovenih tržišnih zakona.

Pročitajte i ovo...