Home VestiEkonomija Nastavak ubrzanog razduživanja

Nastavak ubrzanog razduživanja

by bifadmin

U prva dva meseca 2014 godine deficit tekućeg računa u Srbiji je prepolovljen, sa 291,6 na 141,4 miliona evra, u odnosu na isti period 2013 godine. Deficit je smanjen za 150,2 miliona evra zato što je deficit u trgovini smanjen za 193,5 miliona evra, a pri rastu deficita na poziciji dohotka za 46 miliona evra. Suficit na poziciji tekućih transfera skromno je povećan za 2,7 miliona evra, sa 426,6 na 429,3 miliona evra, prenosi sajt Makroekonomija.org.

Pad trgovinskog deficita bio je posledica smanjivanja deficita u robnoj razmeni za 166,7 miliona evra, i povećavanja suficita u trgovini uslugama za 26,8 miliona evra.

Pad deficita u robnoj razmeni posledica je bržeg rasta robnog izvoza, za 13,9% od robnog uvoza, za 1,3%. Stopa pokrivenosti uvoza izvozom povećana je sa 66,4% na 74,7%.

Izvoz usluga povećan je za 10,9%, sa 464,8 na 515,4 miliona evra, uvoz usluga je veći za 5,4%, sa 442 na 465,8, te je suficit povećan sa 22,8 na 49,6 miliona evra.

novac
Deficit na poziciji dohotka povećan je sa 36,2 na 82,2 miliona evra jer su prihodi smanjeni sa 74,6 na 64,4 miliona evra, a rashodi su povećani sa 110,8 na 146,7 miliona evra. Pogoršanje salda je najvećim delom posledica početka plaćanja kamata na mega zaduživanje na inostranom tržištu države, jer je po osnovu dohotka od portfolio investicija u prva dva meseca 2013 godine plaćeno 0,8 miliona evra, a u 2014 godini 49,9 miliona evra. Po odbitku ove transakcije ostatak transakcija na poziciji dohotka imao je pad deficita.

Prihodi od tekućih transfera smanjeni su za 1,1% (sa 487,2 na 481,8 miliona evra), ali su rashodi smanjeni za 13,5% (sa 60,6 na 52,4), tako da je ipak suficit blago povećan, sa 426,6 na 429,3 miliona evra.

Saldo kapitalnog računa prešao je iz deficita od 1,3 miliona evra u suficit od 1,4 miliona evra.

Bez promena deviznih rezervi finansijski račun je iz suficita od 1.112,1 prešao u deficit od 262 miliona evra. Pogoršanje je iznosilo 1.374,1 miliona evra i ono je posledica pada suficita na pozicijama investicija za 1.275,8 miliona evra, povećanja neto odliva kredita za 235 miliona evra pri manjem deficitu na računima gotovog novca i depozita za 136,7 miliona evra.

Ovako velika promena salda finansijskih transakcija, i posledično promena deviznih rezervi (pogoršanje salda za 1.265,7 miliona evra, iz rasta rezervi za 834,9 u smanjenje za 430,8 miliona evra), posledica je izostanka mega zaduživanja jer je u prva dva meseca 2013 godine ono iznosilo 1.337,4 miliona evra, na poziciji dužničke hartije od vrednosti kod portfolio investicija, a u prva dva meseca 2014 godine priliv na ovoj poziciji je iznosio 50,3 miliona evra. Taman da pokrije rashode na dohodak od portfolio investicija (spomenutih 49,9 miliona evra). Pozajmljen kapital mora da vrati, a do vraćanja kamata da se plati.

Neto odliv novca po osnovu tokova kredita povećan je sa 159,1 na 394,1 miliona evra, a što znači da je, ne računajući valutne promene i „portfolio investicije“ ubrzano spoljno razduživanje.

Kod trgovinskih kredita saldo je promenjen iz neto korišćenja od 16,5 miliona evra u neto razduživanje u iznosu od 87,6 miliona evra. Finansijski krediti su povećali neto odliv sa 175,5 miliona evra na 306,6 miliona evra.

Posmatrano po sektorima, a kod korišćenja finansijskih kredita, gde je odliv povećan sa 170,5 na 304,1 miliona evra:

NBS je povećala razduživanje sa 103,7 na 124,4 miliona evra;
Vlada je iz neto priliva u iznosu od 132,9 miliona evra, prešla u neto odliv od 14,3 miliona evra. Korišćenja
novih kredita su smanjena sa 197,8 na 48,9 miliona evra, a otplate starih kredita su smanjene sa 65 na 63,2 miliona evra;

Banke su povećale neto razduživanje sa 188 na 197,7 miliona evra. Korišćenje dugoročnih kredita smanjile su sa 48,4 na 20,1 milion evra, a otplate su povećale sa 115,7 na 156,7 miliona evra. Banke su smanjile kratkoročni spoljni dug za 120,6 miliona, u prva dva meseca 2013, a sada su smanjile za 61,1 miliona evra.

Ostali sektori su iz neto razduživanja, u iznosu od 11,7 miliona evra, sada povećali spoljni dug za 32,3 miliona. Oni su povećali korišćenja dugoročnih kredita sa 138,8 na 152,1 miliona, dok su smanjili otplate sa 156,1 na 116,1 miliona evra. Kratkoročni dug je bio povećan za 5,6, a sada je smanjen za 3,6 miliona evra.
Na servisiranje spoljnog duga u prva dva meseca 2013. godine potrošeno je 516,6, a u istom periodu 2014. godine 518,3 miliona evra. Pošto je izvoz robe i usluga povećan, stopa servisiranja spoljnog duga smanjena je sa 27,8 na 24,6% ukupnih prihoda od izvoza. Ukoliko bi smo u servisiranje spoljnog duga uključili i dohodak od portfolio investicija (plaćena kamata na državne obveznice), stopa servisiranja je smanjena sa 27,8% na 27% prihoda od izvoza robe i usluga.

Pročitajte i ovo...