Home VestiPolitika i društvo Angela Merkel polako gubi podršku za mirno rešavanje ukrajinske krize

Angela Merkel polako gubi podršku za mirno rešavanje ukrajinske krize

by bifadmin

Nemačka štampa piše da se, zbog ukrajinske krize, njihova kancelarka Angela Merkel mnogo češće čuje sa Vladimirom Putinom od drugih evropskih lidera, ali da uprkos tome, u njihovim razgovorima nema mnogo pomaka.

Angela Merkel je kao neko ko ima dobru komunikaciju sa Putinom, poznaje ruske prilike i tečno govori ruski, bila angažovana u razmeni mišljenja sa njim, ali ni jedno ni drugo nisu promenili ono najvažnije – mišljenje o ovom sukobu. Niko Merkelovu za to ne krivi, međutim ona će ipak na predstojećem samitu NATO-a morati da odgovori na neka teška pitanja – da li treba nastaviti dijalog sa čovekom koji često ne drži svoju reč i šta ako konstantno pooštravanje sankcija ne bude imalo nikakav uticaj na zvanični Kremlj. Trenutno se sve oči koje su bile uprte u Merkelovu polako okreću ka NATO-u.

U međuvremenu kriza u zemlji koja je na samo dva sata leta od Berlina ulazi u deseti mesec i sve više liči na pravi pravcati rat. Naravno, Ukrajincima je trenutno najteže, ali nije lako ni Rusima, a kriza polako počinje da pogađa i evropske zemlje koje su Rusiji uvele sankcije. Pa i Nemačku.

merkel putin

Ipak, ni usporavanje ekonomije nije toliko zastrašujuće kao pominjanje rata koje nemački zvaničnici uporno pokušavaju da izbegnu korišćenjem formulacija poput “vojna intervencija”. No, posle ruskog “slučajnog” prelaska ukrajinske granice postalo je jasno da Evropa i ostatak sveta ipak nešto moraju da urade. Nemačka se zalaže za nadgledanje granice od strane OEBS-a i dronova, međutim čemu sve to kad je već od južnih ukrajinskih provincija formirana “Nova Rusija”? Ta “Nova Rusija” bi staroj zapravo mogla da bude most ka Krimu i direktna veza sa ruskim separatistima u regionu Transistrije.

Zapad je svestan da ako je osuđivao ranije ponašanje Rusije, tek ovo ne sme da prećuti. Pominje se uvođenje sankcija “trećeg nivoa” koje bi nanele štetu svim poslovnim sektorima, a ne samo pojedinim kompanijama. Moskva je već odgovorila na ovu pretnju tvrdnjom da će u slučaju novih sankcija reagovati “odmazdom”.

Ova retorika baca senku na napore Merkelove da se spor reši diplomatskim putem, jer ona ima sve manje pristalica među liderima članica NATO-a za ovakav pristup.

“Ako situacija nastavi da se zaoštrava pronalaženje političkog rešenja će biti sve teže ostvarivo”, izjavio je Frank Valter Štajnmajer, nemački ministar spoljnih poslova. Andreas Šokenhof, zamenik šefa Merkelinih konzervativaca u Bundestagu, zahteva jasnu reakciju NATO-a, i ne krije da bi voleo da vidi vojnu vežbu ovog saveza u Istočnoj Evropi koja bi Rusiji pokazala kako je “NATO sposoban za brz odgovor. NATO mora da pokaže zube”.

Nešto bi se ipak moglo uraditi i bez NATO-a, piše Špigl, a to je – isporuka savremenog naoružanja Ukrajincima. Slično je urađeno sa Kurdima u Iraku koji su za nekoliko dana od Nemačke dobili 500 antitenkovskih raketa i 16.000 dugih cevi.

Pročitajte i ovo...