Home TekstoviB&F Plus Slab natalitet i migracija mladih uništava privredu i penzijski sistem

Slab natalitet i migracija mladih uništava privredu i penzijski sistem

by bifadmin

Projekcije Mreže za poslovnu podršku (Business Support Network), koju su formirali menadžeri i konsultanti koji su godinama radili za različite poslovne asocijacije u Srbiji i kompanije privatnog sektora, pokazuju da će sve manji broj dece koja se rađaju i ekonomske migracije za nepune dve decenije izazvati nepopravljivu štetu po srpsku privredu i društvo u celini.

U proseku u Srbiji svake godine 38000 ljudi više umre nego što se rodi. U Srbiji je između četiri poslednja popisa (1981-2011) broj stanovnika smanjen sa 9.313,686 na 7.186,682. Broj stanovnika se smanjio za 2,2 miliona uprkos tome što je tokom devedesetih godina blizu milion Srba iz ratom zahvaćene Hrvatske i Bosne i Hercegovine migriralo u Srbiju. Podaci ukazuju da se broj stanovnika u našoj zemlji za 30 godina smanjio za ukupno 2.127,004 i da će već za nepune dve decenije sigurno pasti na blizu 5 miliona.

penzioneri privatne penzije

Smanjena stopa rasta stanovništva i nemogućnost reprodukcije sopstvene radne snage već decenijama izaziva velike probleme najvećem broju industrijskih zemalja. Ona brine sve one koji se spremaju za penzionerski život a kojima njihove zemlje to neće moći da osiguraju zbog trostrukog problema: pored uticaja „bele kuge“ tu su i globalne ekonomske krize i sve veća državna zaduživanja. Istovremeno, usled globalnog starenja stanovništva u Evropi i Srbiji sve je više penzionera.

U Srbiji je stanje posebno alarmantno zato što trenutno svega 991 000 zaposlenih u privredi puni budžet države i fondove obaveznog socijalnog osiguranja (PIO fond, zdravstveni fond i fond za slučaj nezaposlenosti) iz koga se finansiraju penzije za 1,75 miliona penzionera i oko 780 000 zaposlenih u javnom sektoru, državnoj upravi i pretežno gubitaškim javnim i državnim preduzećima. Pritom je broj penzionera u stalnom porastu, jer su na red za penzionisanje upravo došli oni koji su počeli da rade tokom sedamdesetih i osamdesetih godina 20. veka, kada je zaposlenost u Srbiji bila najviša.

Srbija će već 2020. godine u ukupnoj populaciji imati blizu 34 odsto penzionera, što znači da će, ukoliko se privredni razvoj nastavi po istoj prosečnoj stopi rasta kao u periodu 2003-2013. (proteklih deset godina), na jednog zaposlenog u privredi dolaziti dva penzionera.

Odlazak mladih velika šteta za privredu i penzioni sistem u budućnosti

Razvijene evropske države prijemom novih građana u sopstveno državljanstvo pokušavaju da obezbede kvalitetnu radnu snagu za svoju privredu. Nemačka i EU su, još pre više godina uveli tzv. „plavu kartu“ za visokostručne kadrove iz sveta i mnoga zanimanja sa kojima su kadrovski deficitarni. Srbija ima obrnut proces, jer visoko kvalifikovani mladi ljudi emigriraju zbog loše ekonomske situacije u zemlji.

Broj Srba u rasejanju, koji godišnje izlaze iz matičnog državljanstva, predstavlja sve alarmantniji gubitak za Srbiju. Samo u Nemačkoj i Austriji u poslednjih deset godina oko 150.000 mladih Srba uzelo je tamošnja državljanstva i odreklo se svog matičnog. Iskustvo govori da se već treća generacija skoro u potpunosti asimiluje, zaboravlja svoje korene i menja prezime kako bi imali što bolje šanse za školovanje, studiranje i kasniji prijem u poslovnu zajednicu zemlje čije je državljanstvo preuzeto. Ovo je i veliki udarac na penzijski sistem Srbije, jer će ubuduće biti sve manje uživalaca deviznih penzija u našoj zemlji koji ne opterećuju domaći penzijski fond. Samo iz Nemačke trenutno stiže blizu 40.000 penzija mesečno. Međutim, već u bližoj budućnosti taj priliv biće sve manji.

Nijedna vlada u Srbiji od 2000. do danas nije u javnost izašla sa jasnom dugoročnom strategijom i agendom za rešavanje problema nataliteta i ekonomske migracije. Bez opsežnih reformi u poreskom, penzijskom, zdravstvenom i obrazovnom sistemu Srbiji predstoji tiho odumiranje i ne sme više ni jedna godina biti potrošena na čekanje i odlaganje rešavanja problema.

Pročitajte i ovo...