Home TekstoviB&F Plus Svet: Nasilje nad ženama u porastu

Svet: Nasilje nad ženama u porastu

by bifadmin

Nasilje nad ženama svetsku ekonomiju godišnje košta preko 32 milijarde američkih dolara, piše u brojnim izveštajima specijalizovanih agencija Ujedinjenih nacija i OECD-a. Oblici nasilja variraju od takozvanog „kućnog“ do „društveno prihvatljivog“ i nasilja u slučajevima ratova ili kriza.

„Kućno nasilje“ je posledica, tvrde eksperti, tradicionalnog shvatanja morala i normi socijalnog ponašanja gde je „sasvim prirodno i normalno“ pripadnice lepšeg pola tući ili psihički zlostavljati. Najčećši razlozi za primenu nasilja su: protivrečenje mužu, loše skuvan ručak ili večera i odbijanje intimnog odnosa.

U mnogim državama sveta, svi vidovi „kućnog“ nasilja graniče se sa formama torture kojima se supruge, majke ili devojke sve teže suprotstavljaju. Razlozi drastičnog pogoršanja pozicije žena u društvu su i „sve prisutniji tradicionalni oblici morala“ koji žene degradiraju na nivo besplatne radne snage, reproduktivne i seksualne objekte.

Ovakav globalni trend podstakao je javnost da počne da vrši pritisak na vlast, međutim predstavnici političkog establišmenta na forumima UN-a ili OECD-a i dalje uglavnom „samo konstatuju postojanje ovih i sličnih pojava“ ne neratifikujući međunarodne sporazume koji se bave ovom temom. Samim tim ni države se ne obavezuju na doslednu primenu standarda o ravnopravnosti polova i zaštiti žena.

Na skupu koji je pod nazivom „Seksualno i rodno nasilje u konfliktima“ organizovala švajcarska Direkcija za razvoj i međunarodnu saradnju DEZA 11. novembra u Bernu, kao prioritet spoljne politike Konfederacije do kraja 2016. godine istaknuto je „intenzivnije angažovanje na polju zaštite žena i devojaka u slučajevima kriza, kao i preventivno delovanje u mirnodopskim uslovima“.

nasilje nad zenama

„U 21. veku vrhovni moralni izazov biće borba za ravnopravnost polova“, rekao je Martin Sager, direktor DEZA-e i dodao: „Statistički podaci o zločinima koji su počinjeni u konfliktima na bazi polne pripadnosti su – šokantni! Najveći broj žrtava su žene i devojke. Međutim, nama svima je dobro poznato da su u praksi sve češće zrtve sekusalnog zlostavljanja u ratovima i mladi muškarci i dečaci. Nažalost, o ovome se najmanje govori. A biti žrtva ove vrste nasilja u nekom konfliktu je nešto naužasnije. Žrtvama je najteže da govore o preživljenom jer se suočavaju sa stigmatizacijom, stidom ali i odbacivanjem od strane porodice, prijatelja, sredine. Štaviše, ovaj vid nasilja razara familije i zajednice i najčešće je uzrok veoma spore obnove društva, pomirenja između zaraćenih strana, otežanog razvoja mira. U celini, posledice su veoma teške za utemeljenje stabilnosti u nekom postkonfliktnom regionu“.

U strategiji koju je švajcarski Parlament usvojio za period do kraja 2016. godine posebno mesto ima pojačano angažovanje na prevenciji nasilja nad ženama, zajedno sa razvojem rodne ravnopravnosti.

Direktor DEZA departmana g. Sager je dodao da „Švajcarska godišnje pruža pomoć u iznosima od 25 miliona franaka kroz programe prevencije nasilja nad ženama u najvažnijim konfliktnim zonama današnjice. Uz prevenciju se rade i programi post konfliktne pomoći žrtvama. Prevencija je ključ svega. To podrazumeva jačanje prava žena i devojaka i njihovo ohrabrivanje da ta prava i primenjuju. Istovremeno, treba još raditi na pojačavanju senzibiliteta muške populacije usmerenom na sprečavanje bilo kojeg vida nasilja nad slabijim polom i na maksimalnom učešću u akcijama kojima se praktično izražava rodna ravnopravnost“.

Fenomeni o kojima se danas intenzivno diskutuje na međunarodnim forumima, a vezani su za rodnu ravnopravnost, su :

– sve izraženija neosetljivost najvećeg broja društava na brojne forme nasilja nad ženama,

– pogoršanje uslova života i rada onih žena i devojaka koje su uspele da se izbore za minimum određenih prava. Takve osobe najčešće su, upravo zbog borbe za prava žena, još više i silovitije pod „udarom porodica i sredine u kojoj žive“,

– globalizacija koja je „zahvatila“ i krimogene strukture modernih društava i u prvi plan „izbacila“ fenomen trgovine ljudima (zbog prostitucije i trgovine organima).
Učesnici skupa u Bernu konstatovali su da je nasilje nad ženama primetno i u najrazvijenijim državama sveta ali u daleko manjem obimu. Međutim, o ovome se ne govori mnogo se sve događa „iza zatvorenih vrata“ pa je statističkih podataka nedovoljno.

Kako god bilo, vreme je za intenzivniju akciju svih – zaključili su prisutni na skupu u Bernu koji se završio prikazom dokumentarnog filma Ise Kosjana „Prozori i rešetke“ u produkciji Ženske mreže Kosova o ženama žrtvama nasilja iz perioda rata 1999. godine.

Zoran Vitorović, Bern, Švajcarska

Pročitajte i ovo...