Home TekstoviB&F Plus Šta donose 4G i 5G mreže: I posle novog – novo

Šta donose 4G i 5G mreže: I posle novog – novo

by bifadmin

Procenjuje se da će 4G mrežom, koja je od nedavno dostupna i u Srbiji, biti pokriveno 70 odsto svetske populacije do 2020. godine, kada kompanija Ericsson najavljuje početak komercijalizacije 5G tehnologije. Evropska komisija je 5G sistem svrstala među naučna dostignuća koja će promeniti evropsku svakodnevnicu, a u razvoju buduće infrastrukture digitalne ekonomije nadmeću se i drugi tehnološki igrači u svetu.

Sva tri operatora mobilne telefonije u Srbiji su pretprošlog meseca ponudili uslugu 4G mreže i krenuli u postavljanje baznih stanica širom zemlje, kako bi nova usluga bila što dostupnija. U odnosu na 3G mrežu, koja se pojavila 1998. godine, nova tehnologija, prema tvrdnjama operatora, nudi višestruke prednosti jer omogućava efikasniji i jeftiniji prenos velikog broja podataka. Standardi u pogledu brzine interneta su joj 100 Mbit/s za komunikaciju koja se odvija tokom kretanja i 1 Gbit/s u stanju mirovanja.

To znači da će telefoni sa mrežom četvrte generacije imati brzinu odziva ispod 0,1 sekunde, dok je kod korisnika 3G tehnologije ona i do dve, pa i tri sekunde. Slično je i sa brzinom učitavanja. Zato je, između ostalog, predodređena za zahtevnije mobilne servise, kao što je gledanje HD televizije, igranje igara ili video striming. Većina novih modela pametnih telefona podržava 4G, a njihovi vlasnici mogu koristiti ovu mrežu ako svoje SIM kartice kod mobilnog operatora zamene 4G kompatibilnim SIM karticama (uSIM).

Ova tehnologija će, pored većih brzina, vremenom omogućiti i veći kapacitet po jednoj baznoj stanici kao i bolju pokrivenost signalom, ali i nove investicije u razvoj telekomunikacione infrastrukture, budući da je samo VIP u prva tri meseca ove godine investirao 15,5 miliona evra u pripreme za pokretanje prve 4G LTE mreže u Srbiji.

Efekti su vidljivi i po republički budžet. Kako navodi urednik biltena Makroekonomske analize i trendovi (MAT) Vladimir Vučković, vanredni budžetski prilivi po osnovu licenci za 4G tehnologiju su u prvom kvartalu 2015. iznosili 21 milion evra, a još veći prihodi se očekuju od prodaja dozvola za korišćenje frekvencija koje će se osloboditi po okončanju digitalizacije TV signala. “Pošto je reč o spektru na 800 megaherca koji odlikuje bolje prostiranje signala i mogućnost pokrivanja ruralnih područja, očekujemo da bi, po osnovu prodaje dozvola, budžet mogao da prihoduje i 100 miliona evra”, izjavila je nedavno Tatjana Matić, državni sekretar u Ministarstvu trgovine i telekomunikacija.

Smena za pet godina

Prema prognozama, 4G mrežom će do 2020. godine biti pokriveno 70 odsto svetske populacije, odnosno 6,1 milijarda korisnika pametnih telefona. Oni će uglavnom uživati u video sadržaju, koji je sa pretraživanjem činio čak 75 odsto mobilnog data saobraćaja u 2013. godini, a do 2020. će biti udesetostručen. Iste godine, međutim, očekuje se novi tehnološki pomak – pojava 5G tehnologije, najavljuju u kompaniji Ericsson, koja je još 2009. godine u Stokholmu lansirala prvu 4G komercijalnu mrežu na svetu. Pored 5G mreže, Ericsson razvija i 5G PPP infrastrukturu koja će biti zajednička za operatore i kompanije iz različitih industrija, kao što su proizvođači automobila ili pružaoci komunalnih usluga.

Evropska komisija je ovu tehnologiju svrstala na listu naučnih dostignuća koja će promeniti evropsku svakodnevnicu, uz procenu da će 5G mreža posebno uticati na razvoj zdravstva, rudarstva, autoindustrije i energetske efikasnosti. Osim ekonomičnije potrošnje energije u industriji i domaćinstvima, mogućnosti njene primene su i u unapređenju bezbednosnih uslova u rudnicima, upravljanju mašinama bez fizičkog prisustva radnika, lekarskim operacijama „na daljinu“, kao i u mnogim drugim oblastima.

U početku, 5G mreža bi trebalo da obezbedi brzinu prenosa podataka veću od 10 Gbit/s, na otvorenom i u zatvorenom prostoru. Cilj je da prenos podataka, od najmanje 10 Mbit/s, bude ostvariv svuda, uključujući i slabo naseljena ruralna područja u zemljama u razvoju. Drugim rečima, u novoj mreži će se podaci prenositi 1.000 puta brže nego u 4G. Ona je namenjena modernom “umreženom” dobu, u kome će međusobno biti povezani gedžeti, mašine, kućni aparati…

Za primenu 5G moraju biti spremni svi segmenti mreže, kaže za B&F Antonio Passarella, direktor kompanije Ericsson za Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju i Albaniju. „Zato se, pored radio tehnologije, uporedo razvijaju i sistemi za upravljanje i nadzor nad mrežom, IP infrastruktura, Cloud rešenja i mrežna virtualizacija, aplikacije… Sisteme pete generacije ne treba posmatrati kao neku zasebnu tehnologiju, već pre kao sinhronizovan sistem starih i novih tehnologija koje će se koristiti u skladu sa korisničkim potrebama, odnosno kao podrška umreženom društvu“. Naš sagovornik najavljuje prvu komercijalnu primenu 5G sistema na Letnjim olimpijskim igrama u Tokiju 2020. godine, a moguće je da će neke nove funkcionalnosti ove tehnologije biti prikazane već 2018. na Zimskim olimpijskim igrama u Južnoj Koreji.

Promena u pristupu umreževanju

Evropska komisija nastoji da Evropa postane lider u razvoju 5G mreže, koja će prema prognozama evropskog poverenika za digitalnu ekonomiju i društvo Gintera Etingera, predstavljati infrastrukturu digitalne ekonomije. Upravo iz tog razloga, konkurencija u celom svetu se takmiči u njenom osvajanju, pa je, tako, istraživački tim pod nazivom „5GIC“ sa univerziteta u Sariju uspeo da testira 5G standard i da postigne brzinu od čak 1 terabit po sekundi, što je oko 65.000 puta brže od sadašnje 4G mreže. Testiranje 5G brzina nedavno je obavio i korejski Samsung, ali je uspeo da postigne brzinu od „samo“ 7,5 gigabita. Kineski Huawei investirao je 600 miliona dolara u ovu tehnologiju i otvorio devet odvojenih centara za istraživanje sa 500 zaposlenih.

Ericsson sarađuje na razvoju 5G sistema sa Kings koledžom u Londonu i Tehničkim univerzitetom u Drezdenu „jer nije u pitanju samo razvoj mreže ili tehnologije radio pristupa, već je reč o daleko složenijem sistemu, koji obuhvata mnogo različitih aspekata i uključuje aktere iz različitih oblasti”, objašnjava Passarella. To znači i da će se, između ostalog, promeniti pristup umrežavanju. “Mobilni telefoni su doživeli veliku promenu prelaskom na takozvane pametne telefone, oni su sada zapravo mali računari, koji se stalno unapređuju. Međutim, kada se govori o uređajima koji će koristiti 5G, fokus nije samo na gedžetima. Ericsson je još pre pet godina predvideo 50 milijardi konektovanih uređaja do 2020. godine, odnosno svet u kome će svi koji mogu da imaju koristi od konekcije biti povezani na mrežu. Danas, pet godina kasnije, svedoci smo da svet zaista ide u tom pravcu”, komentariše naš sagovornik.

Nove prognoze ukazuju da će do 2020. biti umreženo možda čak i do 100 milijardi uređaja – od gradova, automobila i kuća, do četkica za zube. Veliki doprinos 5G sistema očekuje se i u kriznim situacijama, ističe Passarela, kao što su bile prošlogodišnje poplave u Srbiji. Mogućnosti za pomoć ugroženima su brojne, od rešenja koja će obezbediti daleko efikasniju i pouzdaniju komunikaciju, do upotrebe robota i drugih mašina u spasilačkim akcijama.
broj 117, maj 2015.

Pročitajte i ovo...