Home TekstoviB&F Plus Pohlepa u tri slike: Sad se vidi, sad se zna

Pohlepa u tri slike: Sad se vidi, sad se zna

by bifadmin

Zašto bi direktori srpskih javnih preduzeća trebalo da uče od direktora američkih korporacija? Kako stvoriti bogatstvo na dugovima? Da li smo konačno pronašli formulu da naši naslednici ne žive na tuđi račun kao mi? Na ova pitanja nudimo vam slikovite odgovore, preuzete sa sajta Visualcapitalist.

 

Kako su povezane najmoćnije američke kompanije

Slika prikazuje direktore 30 američkih korporacija koje se ubrajaju među najveće čijim akcijama se javno trguje prema indeksu Dow Jones Industrial Average. U ovoj grupi samo tri kompanije ne dele članove odbora sa drugim kompanijama u ovom indeksu. Svi ostale u svojim odborima imaju nekoga kao što je Ronald Vilijams ili Kenet Čeno, koji ih povezuju na više načina. Vilijams je bio direktor kompanije Aetna, ali sada sedi u upravnim odborima Boing-a, Johnson & Johnson-a, i American Express-a. Čeno je direktor i predsednik American Express-a, ali sedi i u upravnim odborima IBM-a i Procter & Gembl-a.

Gledajući na nivou preduzeća, može se lako uočiti da korporacije imaju po više važnih veza, što se vidi na primeru Exxon Mobil, koji ima dve veze sa American Express-om, ili po jednu sa JP Morgan-om, Walmart-om, Merck-om, Caterpillar-om, i Traveler’s Insurance-om.

 

Preklapanje (1)

 

 

Najbogatiji najviše duguju

Slika prikazuje 59,7 biliona dolara svetskog duga po svim zemljama, a bojom naglašava odnos državnog duga prema BDP-u svake zemlje. Podaci su preuzeti od MMF-a i pokrivaju samo javni dug, ali ne i dugove građana i preduzeća, kao i nefinansirane obaveze, a svi podaci su izraženi u američkim dolarima.

SAD predstavljaju 23,3 odsto svetske ekonomije, ali imaju i 29,1 odsto svetskog duga, uz odnos duga prema BDP-u od 103,4 odsto. Japan čini samo 6,18 odsto ukupne privrede, ali je dosegao 19,99 odsto globalnog duga. Kina, druga najveća ekonomija na svetu, obuhvata 13,9 odsto ukupne svetske proizvodnje, ali samo 6,25 odsto svetske duga, uz odnos 39,4 odsto prema BDP-u. Sedam od 15 zemalja sa najvećim dugom su u Evropi. Evropski kontinent, izuzimajući Rusiju, generiše preko 26 odsto ukupnog svetskog duga. Sabrani dugovi SAD, Japana i Evrope zajedno čine 75 odsto ukupnog svetskog duga.

 

Dug (2)

 

 

Naslednici, snađite se

Količina metala i energenata je ograničena i, ukoliko se ne dese nova velika otkrića, promene cena, kao i promene u potrošnji – tu robu ćemo potrošiti relativno brzo. Postoje dva upozorenja kojih se uvek vredi podsetiti u ovom slučaju:

1. „Rezerve“ su konstruisani broj koji se zasniva na ekonomskoj opravdanosti. Tehnički gledano, postoje male koncentracije zlata svuda po svetu. Uobičajeno, eksploatacija zlata ispod prinosa od 0,1g/t nije održiva. Podatak kada će nam ponestati svaki od minerala u ovom grafikonu zasniva se na tekućim rezervama i cenama. Ako se cena zlata iznenada udvostruči, onda će biti i ekonomski opravdano da se više eksploatiše iz zemljišta.

2. Ova tabela je podsetnik da nešto mora da se promeni. Ili će cene morati da idu gore, ili će morati da se dogode neočekivana otkrića kako bi one ostale niske. To je osnovna ekonomija, no u svakoj od ovih opcija, izgleda da u rudarstvu postoje mnoge mogućnosti za investitore, ali i špekulante.

 

Resursi (1)

 

 

 

broj 120, septembar 2015.

Pročitajte i ovo...