Home TekstoviB&F Plus Subvencionisanje privrede – investicije i zapošljavanje: Izdašni podsticaji, skromni rezultati

Subvencionisanje privrede – investicije i zapošljavanje: Izdašni podsticaji, skromni rezultati

by bifadmin

Izbrojati precizno koliko subvencija za preduzeća i preduzetnike postoji u Srbiji nije lako. Još teže je izmeriti efekte politike državnih podsticaja jer je ozbiljnih analiza malo. Javnosti najpoznatije su subvencije koje bi trebalo da privuku investicije i stimulišu nova zapošljavanja. Ekonomisti ocenjuju da je Srbija prethodnih godina bila šire ruke u davanju subvencija nego neke zemlje u okruženju, ali nije privukla više investicija niti je bitno podstakla privredni rast. Za to je, kažu, potrebno unaprediti poslovno okruženje i tako podstaći razvoj cele privrede a ne samo pojedinih preduzeća.

Subvencije privredi često nisu ekonomski opravdane i trebalo bi ih svesti na najmanju moguću meru, saglasna je većina ovdašnjih ekonomskih analitičara. Podsticaja nema dovoljno i trebalo bi da budu veći, odgovoriće mahom privrednici. Država, pak, suočena sa uvek prenapregnutim budžetom, ali i zahtevima međunarodnih finansijskih institucija kao što su MMF i Svetska banka, verovatno bi subvencije rado zaobišla pri planiranju godišnjih rashoda, ali nikako da se oslobodi običaja da novcem poreskih obveznika pomaže više ili manje uspešna preduzeća. Čak ni kad ne može da se pohvali rezultatima takvih davanja.

„Za subvencije privredi ne može se lako naći valjano stručno opravdanje. Subvencioniranje nije dobro rešenje, već loše pogođena strategija, nešto što treba menjati i to tako što će se ukidati“, kaže za Biznis&Finansije profesor Ljubomir Madžar. Ovaj ekonomista podseća na ocenu Fiskalnog saveta Srbije da subvencije iz državne kase, zajedno sa aktiviranim državnim garancijama uglavnom za javna preduzeća, dostižu oko tri odsto bruto domaćeg proizvoda, što je previše i za budžet i za privredu. Poseban problem su loša preduzeća čije je održavanje u životu u prethodnom periodu državu koštalo oko 750 miliona dolara godišnje. Takve subvencije nemaju ekonomsko opravdanje, ali imaju socijalni efekat zbog održavanja radnih mesta i socijalnog mira, objašnjava Madžar.

Privlačenje investicija

Trošenje novca iz budžeta za pokrivanje gubitaka javnih, kao i preduzeća koja su godinama tavorila na listama za restrukturiranje su, prema tvrdnjama nadležnih ministara, prošlost. Istovremeno, najavljuju se novi podsticaji za privlačenje investicija i otvaranje radnih mesta. Subvencije za nove investicione projekte i zapošljavanje na osnovu uredbe o podsticanju ulaganja, koja je više puta menjana, Srbija dodeljuje od 2006. godine. Takva praksa pauzirana je prošle godine, kada je isplaćivan samo novac za ranije ugovorene projekte.

U Ministarstvu privrede objašnjavaju da je u prethodnom periodu iznos sredstava po novootvorenom radnom mestu opredeljivan za svaki investicioni projekat ponaosob, u skladu sa odredbama i kriterijumima u tom trenutku važeće uredbe, i kretao se u rasponu od 2.000 do 10.000 evra. U prethodnim godinama, podsticaje su, između ostalih, koristile kompanije Robert Boš, NCR, Gramer sistem, Gorenje, Beneton, Panasonik, Džonson elektrik, Jura korporacija, Leoni… Ovakvom politikom podsticanja ukupno je bilo obuhvaćeno 273 projekta. Do sada su završena 54 investiciona projekta, a raskinuta su 84 ugovora od kojih su tri i utužena. Ukupna vrednost investicija je nešto više od 1,5 milijardi evra, za koje je država opredelila oko 300 miliona evra podsticaja, a do sad isplatila 183,4 miliona evra. U ovim projektima otvoreno je 38.361 radno mesto.

„U cilju privlačenja investicija, podsticaja i domaćih i stranih ulagača, kao i veće konkurentnosti naše zemlje u odnosu na okruženje, Vlada Srbije od ove godine ponovo podstiče ulaganja. Prema Uredbi koja je na snazi danas sredstva se određuju u odnosu na visinu ulaganja ili visinu dvogodišnjih troškova plata“, kažu u Ministarstvu privrede. Novac za podsticaje na osnovu nove uredbe, međutim, raspoređivaće se „kada se za to steknu budžetski uslovi“. Nova uredba je, naime, usvojena proletos, a budžet za ovu godinu u decembru 2014, tako da su sredstva koje je Ministarstvo opredelilo za podsticaje – reč je o 6,5 milijardi dinara -namenjena za obaveze iz ranijih ugovora. Ove godine država podstiče devet novih investicija, a sredstva se dodeljuju na osnovu Zakona o državnoj pomoći.

Skupština Srbije uskoro bi trebalo da se izjasni i o Predlogu zakona o ulaganjima kojim će se, prema očekivanju predlagača, unaprediti investicioni ambijent u zemlji. Ovaj zakonski tekst, međutim već je izazvao brojne polemike u javnosti. Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić kaže da ne bi bilo dobro da se zakon iskoristi za trajno zadržavanje izdašnih subvencija koje investitori dobijaju u Srbiji.

„Srbija je u prethodnim godinama odobrila relativno izdašne subvencije, dok su rezultati bili relativno skromni. Investicije koje je Srbija privlačila nisu bile veće nego u onim zemljama koje su davale daleko skromnije subvencije. Srbija bi trebalo da se posveti reformama poslovnog ambijenta, dok bi subvencije trebalo smanjivati i ograničavati dok se ne svedu na one oblike koji postoje u razvijenim zemljama, a to su subvencije za poljoprivredu, naučni razvoj i istraživanja“, kaže Arsić.

Problem je, prema Arsićevim rečima, i to što ne postoji ni kontrola niti analiza efekata subvencija. „Verovatno su subvencije privukle neke investicije, jer kad god se nešto proda ispod cene, imaćete veći broj kupaca. Subvencije bi trebalo usmeriti samo na strateške investitore, a i tada ih treba ograničiti na davanja u naturi, zemljišta, infrastrukture, priključaka i slično, dok bi davanja u novcu za zapošljavanje trebalo što pre redukovati“, zaključuje profesor Arsić.

Lakše do posla

Od 1. jula prošle godine do 30. juna 2016. na snazi su državne subvencije, odnosno poreske olakšice čiji je cilj da podstaknu legalno zapošljavanje i poboljšaju položaj radnika koji nisu prijavljeni na obavezno socijalno osiguranje. Izmenama Zakona o porezu na dohodak građana omogućeno je da poslodavcu koji angažuje nove radnike država u pomenutom dvogodišnjem periodu subvencioniše porez na dohodak, kao i doprinose za zdravstveno i penziono osiguranje u visini od 65 do 75 odsto, u zavisnosti od toga koliko novih ranika zaposle. Poslodavac tako ima pravo na povraćaj 65 odsto poreza i doprinosa ukoliko zaposli od jednog do devet radnika. Ako zaposli od deset do 99 radnika ima pravo na povraćaj poreza i doprinosa u visini od 70 odsto, a za 100 i više radnika povraćaj je 75 odsto.

Trenutno ove olakšice koristi oko 8.000 preduzeća. U prvih sedam meseci ove godine poslodavci su tražili povraćaj poreza na dohodak građana za nešto više od 20.000 zaposlenih. Od početka primene ove mere u julu 2014. do avgusta ove godine, odobreno je više od 95 miliona dinara povraćaja poreza na lični dohodak.

Milojko Arsić kaže da je u Srbiji u drugom kvartalu ove godine, prema zvaničnoj statistici, formalna zaposlenost povećana za 10,2 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine, ali da to ne potvrđuju drugi makroekonomski pokazatelji koji bi trebalo da prate povećanje formalne zaposlenosti. “To bi trebalo da ima odraza i na drugim makroekonomskim agregatima, odnosno očekivali bi da i bruto domaći proizvod raste znatno brže, da potrošnja značajno raste i da rastu prihodi od poreza i dorinosa”, rekao je Arsić.

Osim kroz poreske olakšice i na osnovu Uredbe o uslovima i načinu privlačenja direktnih investicija, preduzeća koja zaposle nove radnike subvencije mogu da dobiju i od Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ). Jednokratne subvencije za otvaranje novih radnih mesta NSZ odobrava poslodavcima iz privatnog sektora, koji posao obezbede nezaposlenima iz evidencije Nacionalne službe za zapošljavanje i to onima iz kategorije teže zapošljivih – mladima do 30 godina starosti, starijima od 50 godina, nezaposlenima koji su „na biro“ stigli jer su u prethodnoj firmi bili višak, pripadnicima romske nacionalnosti i osobama sa invaliditetom.

Visina subvencije zavisi od stepena razvijenosti opštine u kojoj je sedište poslodavca. U najrazvijenijim opštinama, tako, subvencija iznosi 150.000 dinara po novozaposlenom, odnosno 180.000 dinara za osobe sa invaliditetom. U trećoj grupi opština poslodavac dobija 200.000 dinara za svakog novog radnika, a još 40.000 više ukoliko je reč o osobi sa invaliditetom. U najnerazvijenijim i devastiranim opštinama subvencije iznose 250.000, odnosno 300.000 po čoveku. Tokom 2015. posao bi uz ove subvencije trebalo da dobije 2.647 ljudi (180 osoba sa invaliditetom i 2.467 ostalih lica). Zaključno sa 21. septembrom zaposleno je 1.623 radnika i 95 osoba sa invaliditetom, rečeno je za B&F u Nacionalnoj službi za zapošljavanje. Prošle godine subvencije su bile predviđene samo za zapošljavanje osoba sa invaliditetom, a posao je našlo 94 ljudi iz ove kategorije. Konačno, od 2011. do 2013. godine zahvaljujući subvencijama NSZ za otvaranje novih radnih mesta sa evidencije ove službe u „armiju“ zaposlenih prešlo je 10.311 ljudi, od kojih 625 sa invaliditetom.

 

Treba nam više

Bruto domaći proizvod Srbije će ove godine ostvariti rast od 0,5 odsto, a u narednoj godini od 1,5 odsto, objavljeno jeu oktobarskom izveštaju Međunarodnog monetarnog fonda. Prema ranijim projekcijama renomiranih ekonomista, Srbiji je za izlazak iz krize u celoj ovoj deceniji potreban rast od oko šest odsto godišnje.
Komentarišući priliv direktnih stranih investicija, koje su zabeležile međugodišnji rast od 3,8 odsto u avgustu i iznosile su 1,014 milijardi evra, Stojan Stamenković, urednik časopisa Makroekonomske analize i trendovi, kaže da taj rezultat „nije bogzna kakav“.Kada se oduzmu sredstva od reinvestiranja stranih kompanija koje već posluju u Srbiji, neto priliv stranih investicija je oko 600 miliona evra, objasnio je Stamenković, dodajući da bi Srbiji bio ove godine trebalo oko 1,7 milijardi evra direktnih stranih investicija da bi ostvarila planirani rast.

Podrška osobama sa invaliditetom

Za podsticanje zapošljavanja osoba sa invaliditetom od 2011. naovamo Nacionalna služba za zapošljavanje isplaćuje i subvencije za samozapošljavanje u iznosu od 200.000 dinara po osobi, uz koje je zaposleno 672 radnika. Poslodavcima su na raspolaganju i subvencije zarade za osobe sa invaliditetom bez radnog iskustva. Zaključno sa 21. septembrom ove godine, a od 2011. uz ovu subvenciju posao je našlo 1.221 čovek.

 

 

Marijana Knežević i Marija Dukić
broj 121, oktobar 2015.

Pročitajte i ovo...