Home TekstoviB&F Plus Izmene i dopune Zakona o PDV-u: Nova pravila za primenu mehanizma obrnute naplate

Izmene i dopune Zakona o PDV-u: Nova pravila za primenu mehanizma obrnute naplate

by bifadmin

U sklopu izmena i dopuna Zakona o PDV-u, primena mehanizma obrnute naplate u prometu dobara i usluga iz oblasti građevinarstva, prometa električne energije i prirodnog gasa, kao i u prometu dobara i usluga u izvršnom postupku, donosi neke bitne i korisne novine za unapređenje poslovnog ambijenta u Srbiji.

Dalje usaglašavanje sa propisima Evropske unije, kao i stvaranje povoljnijih uslova za poslovanje domaćih i stranih privrednih subjekata u Srbiji, predstavljaju neke od osnovnih razloga za izmene i dopune Zakona o porezu na dodatu vrednost, čiji je predlog usvojen 28. septembra 2015. godine, a većina odredbi se primenjuje od 15. oktobra 2015. godine.

Shodno tome, učinjene su i određene izmene u vezi sa primenom mehanizma obrnute naplate (tzv. reverse charge mehanizam), kada primalac dobara i usluga obračunava PDV za taj promet kao poreski dužnik, i to za promet dobara i usluga iz oblasti građevinarstva, promet električne energije i prirodnog gasa, kao i za promet hipotekovane nepokretnosti, predmeta založnog prava, odnosno dobara i usluga u izvršnom postupku.

Promet dobara i usluga iz oblasti građevinarstva

U skladu sa izmenjenim članom 10. stav 2. Zakona o PDV-u, primalac dobara i usluga iz oblasti građevinarstva, obveznikPDV-a, poreski je dužnik za promet izvršen od strane drugog obveznika PDV-a. Drugim rečima, Zakon o PDV-u se više ne poziva na Zakon o planiranju i izgradnji, tj. lice koje vrši promet i primalac dobara i usluga više ne moraju biti klasifikovani kao izvođač radova i investitor, u skladu sa pomenutim propisom, kako bi došlo do primene mehanizma obrnute naplate. Shodno tome, više nije nužno ni posedovanje građevinske dozvole da bi primalac dobara i usluga bio lice koje istovremeno obračunava PDV obavezu i koristi prethodni porez.

Navedena izmena trebalo bi da, s jedne strane, olakša primenu propisa kojima je uređena materija PDV-a, budući da je dosadašnje rešenje, neretko, izazivalo nedoumice u praksi (na primer, da li su u pitanju građevinske usluge, da li se određeno lice može smatrati izvođačem radova, da li se mehanizam obrnute naplate može primeniti na promet koji vrši samo „glavni“ izvođač radova, ili se odnosi na sva lica koja su angažovana kao izvođači radova, itd.), te samim tim i dovodilo do različitih tumačenja povodom ispunjenosti uslova za primenu mehanizma obrnute naplate i velike pravne nesigurnosti. S druge strane, ova izmena bi trebalo da dovede i do šire primene predmetnog mehanizma, budući da je proširen pojam prometa dobara i usluga iz oblasti građevinarstva na koje će se primenjivati mehanizam obrnute naplate. Takođe, predmetni mehanizam će od sada biti primenjivan i na promet koji se vrši između podizvođača i izvođača radova, a ne samo na promet između izvođača radova i investitora. Na ovaj način bi trebalo da se dodatno rastereti poslovanje privrednih subjekata u oblasti građevinarstva, posebno imajući u vidu da lice koje vrši promet neće obračunavati i plaćati PDV, za koji je upitno kada će naplatiti od investitora. Drugim rečima, navedena izmena bi trebalo da dovede do optimizacije novčanih tokova kod lica koja posluju u građevinskoj industriji.

Treba istaći da je podzakonskim aktom preciznije uređena predmetna materija, tj. taksativno je navedeno šta se sve smatra prometom dobra i usluga izoblasti građevinarstva za potrebe primene člana 10. stav 2. Zakona o PDV-u, usled čega bi primena predmetne odredbe trebalo da ubuduće bude znatno doslednija i transparentnija u praksi. Naime, Pravilnikomo utvrđivanju dobara i usluga iz oblasti građevinarstva za svrhu određivanja poreskog dužnika za porez na dodatu vrednost, predviđenoje da se dobrima i uslugama iz oblasti građevinarstva smatraju dobra i usluge čiji se promet vrši u okviru obavljanja određenih delatnosti koje su propisane Uredbom o klasifikaciji delatnosti, poput izgradnje stambenih i nestambenih zgrada, izgradnje puteva i autoputeva, rušenja objekata, pripreme gradilišta, ali i za malterisanje, ugradnju stolarije, bojenje i zastakljivanje, itd.

Shodno tome, može se zaključiti da će primena mehanizma obrnute naplate u oblasti građevinarstva imati znatno veći opseg i domet, nego što je to bio slučaj do sada.Posebno ističemo da će se mehanizam obrnute naplate primenjivati bez obzira na to da li je lice koje vrši promet registrovano za obavljanje neke od navedenih delatnosti ili ne.

Promet električne energije i prirodnog gasa

Dopunama člana 10. stav 2. Zakona o PDV-u propisano je da će od sada poreski dužnik biti i obveznikPDV-a – primalac električne energije i prirodnog gasa koji se isporučuju preko prenosne, transportne i distributivne mreže, koji je predmetna dobra nabavio radi dalje prodaje, za promet električne energije i prirodnog gasa, u slučaju kada je taj promet izvršen od strane drugog obveznika PDV-a. Drugim rečima, izuzetak od opšteg pravila u skladu sa kojim lice koje vrši promet obračunava i plaća PDV, propisan je i u ovom slučaju, imajući u vidu da je ta obaveza sada prebačena na primaoca električne energije i prirodnog gasa kao poreskog dužnika, ukoliko su ispunjeni svi navedeni uslovi.

Napominjemo da pravila nisu menjana za promet koji se vrši ka krajnjim potrošačima, kako privrednim subjektima, tako i fizičkim licima, tj. u slučaju prometa električne energije i prirodnog gasa za krajnju potrošnju, obavezu obračuna PDV-a će i dalje imati lice koje je taj promet izvršilo.

Izmenama i dopunama Zakona o PDV-u propisano je i poresko oslobođenje prilikom uvoza dobara čija se isporuka vrši preko prenosne, transportne i distributivne mreže, i to ne samo električne energije i prirodnog gasa, već i energije za grejanje, odnosno hlađenje. Drugim rečima, Uprava carina više neće obračunavati PDV prilikom uvoza istih, već je ta obaveza prebačena na lice koje ih uvozi.

Pomenute izmene bi trebalo da dovedu do lakšeg trgovanja predmetnim dobrima, budući da prenosilac (odnosno Uprava carina) neće imati obavezu da obračuna i plati izlazni PDV, dok će primalac imati mogućnost da u istom poreskom periodu iskaže i prethodni porez i PDV obavezu.

Shodno tome, navedena izmena bi trebalo da dovede do optimizacije novčanih tokova kod lica koja trguju predmetnim dobrima, prevashodno električnom energijom i prirodnim gasom.

Promet hipotekovane nepokretnosti, predmeta založnog prava, odnosno dobara i usluga u izvršnom postupku

Dopunama člana 10. stav 2. Zakona o PDV-u propisano je da će poreski dužnik biti primalac dobara i usluga, obveznikPDV-a, za promet izvršen od strane drugog obveznika PDV-a, i to kod prometa: 1) hipotekovane nepokretnosti kod realizacije hipoteke, 2) predmeta založnog prava kod realizacije ugovora o zalozi i 3) dobara i usluga nad kojima se sprovodi izvršenje u izvršnom postupku.

Poreski dužnik će u ovom slučaju moći da iskoristi pravo na odbitak prethodnog poreza, pod uslovom da je obračunao PDV i da primljena dobra i usluge koristi za promet dobara i usluga iz člana 28. stav 1. Zakona o PDV-u. Drugim rečima, poreski dužnik ne mora posedovati račun izdat u skladu sa članom 42. Zakona o PDV-u da bi koristio prethodni porez.

Navedena izmena je bitna i korisna, imajući u vidu da u praksi, ponekad, nije bilo jednostavno navesti izvršnog dužnika da izda račun za izvršeni promet (budući da je izvršni dužnik ujedno bio i poreski dužnik za taj promet, bez obzira na to što je faktički prodaju dobara i usluga moglo da izvrši i drugo lice, poput izvršitelja), koji je primaocu dobara i usluga bio neophodan kako bi se ostvarilo pravo na odbitak prethodnog poreza. Nadalje, izvršni dužnici u određenim slučajevima nisu bili solventni, usled čega su im i računi bili u blokadi, te su se mogle pojaviti određene poteškoće u vezi samog plaćanja PDV-a fiskusu. Na ovaj način je i ta problematika razrešena, pošto je predmetna obaveza prebačena na primaoca dobara i usluga.

 

 

Filip Kovačević, rukovodilac u sektoru za poreski konsalting, Deloitte
Biznis top 2014/15.

Pročitajte i ovo...