Home TekstoviB&F Plus Koliko privredu košta nerazvijeno tržište kapitala: Silom štedljivi

Koliko privredu košta nerazvijeno tržište kapitala: Silom štedljivi

by bifadmin

Godišnja anketa koju USAID sprovodi već pet godina među 1.000 preduzeća o uslovima poslovanja u Srbiji, ukazuje da je jedan od najuočljivijih trendova veoma mali pomak u pristupu izvorima finasiranja. Zbog neodgovarajuće finansijske podrške, i nedovoljno podsticajnog poslovnog okruženja, gotovo dve trećine domaće privrede „silom štedi“, a ostali, uglavnom, koriste najskuplje pozajmice. Na posledice po rast ukazuje i podatak da 68 odsto preduzeća posluje isključivo u mestu gde im je sedište.

Bolji pristup izvorima finansiranja nije među prioritetima republičke vlade, iako taj problem privrednici iz godine u godinu ističu kao jednu od glavnih prepreka za dalji razvoj i rast. U anketi koju USAID Projekat za bolje uslove poslovanja već pet godina sprovodi među 1.000 preduzeća u Srbiji, primetno je da u odgovorima privrednika o unapređenju poslovne klime kroz ocene ključnih segmenata (transparentnost, zapošljavanje, regulatorna opterećenja, procedure za dobijanje različitih dozvola, rad inspekcijskih organa, brzina izvršenja sudskih presuda i drugo), dostupnost finansiranja predstavlja oblast u kojoj ispitanici uočavaju neznatne pomake.

To potvrđuju i rezultati ovogodišnje ankete, u kojoj 84 odsto ispitanika ocenjuje da su visine bankarskih kamata i taksi u potpunosti neprimerene mogućnostima privatnog sektora, dok je takav stav 2011. godine iznelo 96 odsto anaketiranih. Pomaci su još neznatniji kada je reč o sredstvima obezbeđenja – ove godine negativno je odgovorilo 72 odsto anketiranih, u poređenju sa 74 odsto u 2011. godini. Slična kretanja su prisutna i u odgovorima o kvalitetu bankarskih usluga, o dužini procedure za dobijanje kredita i njihovoj ročnosti, budući da tokom prethodnih pet godina oko polovine ispitanika ocenjuje da im postojeći uslovi ne odgovaraju. Iako oko 60 odsto anketiranih smatra da nema većih prepreka u informisanju o sredstvima koja su dostupna na domaćem finansijskom tržištu, isti procenat se žali na poteškoće oko zahteva za sredstvom obezbeđenja i pripremom dokumentacije.

Imajući u vidu ovakvu percepciju privrednika, logično je da se nastavlja dugogodišnji trend izbegavanja zaduživanja. U ovogodišnjoj anketi, 61 odsto ispitanika izjavljuje da ne pozajmljuje novac, a među njima 40 odsto da nemaju potrebu za dodatnim sredstvima. Mada bi se, na prvi pogled, moglo zaključiti da se većina privrednika ne zadužuje uglavnom zbog drugih okolnosti, koje nisu direktna posledica neodgovarajuće finansijske ponude (nelikvidnost, sporna efikasnost izvršnog postupka, visoka fiskalna i parafiskalna opterećenja, nepredvidivost u postupanju sudskih i upravnih organa), te da u otežavajućim ekonomskim uslovima izražavaju oprez prema novim obavezama, to ne umanjuje značaj dodatnih finansijskih sredstava za dalji razvoj i rast. Na to upućuje i zabrinjavajući podatak iz naših anketa da veliki broj ispitanika iz godine u godinu ne planira širenje poslovanja, a čak 68 odsto preduzeća posluje isključivo u mestu gde im je sedište, ne pokušavajući da obezbede novo tržište čak ni na teritoriji loklane opštine ili okruga.

Kada pozajmljuju, uzimaju najskuplje

Podaci nisu ohrabrujući ni u pogledu strukture pozajmica, s obzirom da od 40 odsto preduzeća koja su se zaduživala, najveći broj je koristio namenski kredit, dozvoljeni minus i revolving kredit. Drugim rečima, privrednici uglavnom koriste najskuplje pozajmice, što ukazuje da se zadužuju prvenstveno kako bi povećali trenutnu likvidnost i pokrili dospele obaveze, a ne da bi ulagali u dalji razvoj uz podršku dugoročno pogodnijih ili drugačijih finansijskih proizvoda, kao što su lizing, faktoring ili krediti za ulaganje u osnovna sredstva s dužim periodima otplate i odgovarajućim kolateralom.

Faktoring, koji podrazumeva otkup nedospelih potraživanja uz određeni diskont, povoljniji je oblik finansiranja od najčešće korišćenog dozvoljenog minusa. Ovaj oblik finansiranja naročito je pogodan za izvozno orijentisane i proizvodne kompanije, jer firme svoja potraživanja naplaćuju odmah, nezavisno od dogovorenog roka plaćanja i obezbeđuju sredstva za novi proizvodni ciklus, povećanje prihoda i obim proizvodnje. I pored navedenih prednosti, rezultati ankete pokazuju da se faktoring u Srbiji koristi na nivou statističke greške, a slično je i sa lizingom, koji u Srbiji koristi 1 odsto firmi u poređenju s 40 odsto privrednika u Evropi i regionu.

Situacija se neznatno promenila u pogledu sredstava obezbeđenja prilikom odobravanja pozajmice, s obzirom da se u poslednje dve godine prihvatanje zaloge na pokretnim stvarima izjednačilo s ranije provlađujućim zahtevom za hipotekom, dok se stavljanje zaloge na ličnu imovinu vlasnika preduzeća, umesto na imovinu same kompanije, svih ovih godina kreće između 35 do 40 odsto.

U zemlji u kojoj preko 92 odsto finansijskog sektora čine banke, logično je da više od 70 odsto privrednika koji se zadužuju koriste bankarske kredite, a sledi 15 odsto onih koji sredstva pozajmljuju od porodice i prijatelja. Nasuprot ovakvim pokazateljima, u Evropi i okruženju je razvijenije tržište kapitala, pa privrednici imaju širi izbor spoljnih izvora finansiranja, uključujući i nedepozitne mikrofinansijske institucije. One su naročito pogodne za start-up i mikro firme, jer za razliku od banaka koje se, pretežno, oslanjaju na istorijske pokazatelje o poslovanju i uspešnosti klijenata, mikrofinasiranje se zasniva na tešnjoj vezi s klijentom, dubljoj analizi poslovnih ideja i njihove izvodljivosti.

Od potencijala do rezultata

Imajući u vidu da mala i mikro preduzeća čine preko 95 odsto domaće privrede i generišu 60 odsto radnih mesta u privredi, kao i da se rešavanje visoke stope nezaposlenosti traži i kroz razvoj preduzetništva, od velikog je značaja da kreatori ekonomske politike uvaže poruke privrednika da je veća dostupnost finansiranju podjednako prioritet kao i unapređenje regulatornog okruženja. U cilju da pomogne razvoj ovog izuzetno bitnog segmenta za privredni rast, USAID Projekat za bolje uslove poslovanja više puta je u javnosti predstavljao preporuke za poboljšanje pritupa izvorima finansiranja. Pre svega, neophodno je proširiti lepezu finansijskih institucija kojima mala i srednja preduzeća mogu da se obrate za pozajmice, ponuditi drugačije proizvode – dugoročnije zajmove, s nižim kamatama ili zahtevima za kolateralom, unaprediti lizing i faktoring, podići nivo informisanosti i znanja privrednika i dublje analizirati uzroke zašto je domaće tržište kapitala nedovoljno razvijeno.

Efikasan izvršni postupak je, takođe, izuzetno važan za kreiranje odgovarajuće ponude finansijskih proizvoda, jer samo uz efikasno izvršenje moguće je smanjiti rizik finansijskog sektora, a time i cenu ponuđenih sredstava. Pitanje pristupa finansiranju zavisi i od ukupnog okruženja, pa je nužno smanjiti administrativne prepreke i parafiskalne troškove za koje se, često, ne zna ni čemu služe ni koliko tačno iznose. Nedophodno je unaprediti usluge državne uprave, uključujući veću podršku elektronskih servisa, kako bi se ostvarila kvalitetnija i efikasnija komunikacija s privrednicima. Prema rezultatima ankete, četvrtina preduzeća je u 2015. godini izdvojila više novca na ispunjavanje raznih regulatornih zahteva nego lane, dok je 71 odsto ispitanika izdvojilo isti iznos. To nam govori da poslovanje u Srbiji i dalje poskupljuje. Do napretka nije došlo ni u skraćivanju vremena koje je neophodno kako bi se ispoštovali svi propisi, budući da i ove, kao i prethodne godine, 22 odsto ispitanika ocenjuje da troše više vremena u te svrhe nego 2013. godine.

Imajući u vidu da USAID Projekat za bolje uslove poslovanja učestvuje u inicijativama vezanim za unapređenje lizing i faktoring industrije, kao i u drugim inicijativama koje imaju za cilj otvaranje finansijskog tržišta za nedepozitne nebankarske institucije, nadamo se da će naredne godine trendovi u ovoj oblasti, najzad, pokazati uočljiv pomak. Time bi se malim i srednjim preduzećima koja imaju potencijal za rast, obezbedio veoma značajan preduslov da taj potencijal i realizuju.

 

 

Dragana Stanojević, zamenica direktora USAID Projekta za bolje uslove poslovanja
Biznis top 2014/15.

Pročitajte i ovo...