Home TekstoviB&F Plus Naučni proboj u korišćenju LiFi tehnologije: Svetlosne informacije

Naučni proboj u korišćenju LiFi tehnologije: Svetlosne informacije

by bifadmin

Naučne institucije, kao i istraživački timovi u kompanijama, sve više odmiču u razvoju LiFi tehnologije koja koristi vidljivi svetlosni spektar. Njegov opseg je 10.000 puta veći od radio spektra, pa sa lakoćom postiže prenos veće gustine podataka i već se najavljuju različite mogućnosti primene. Oni manje euforični napominju da je u tom cilju neophodno da se pokrene proizvodnja LED sijalica koje mogu da prenose informacije, te da će početnu prednost na tržištu imati ona kompanija koja poseduje oba ova resursa.

Istraživači sa Oksfordskog univerziteta krajem prošle godine načinili su novi proboj u prenosu podataka putem LiFi (light fidelity) tehnologije, postigavši brzinu od 224 gigabita u sekundi u oba smera. Primera radi, tolika brzina u praksi omogućila bi istovremeno preuzimanje 18 filmova veličine od po 1,5GB u jednoj jedinoj sekundi. Radi perciznijeg uvida o kavom dostignuću je reč, treba istaći da su mreže, koje zahvaljujući optičkim vlaknima omogućavaju brzinu prenosa do 100GBps, počele da funkcionišu samo pre nekoliko godina i tek se planira njihova šira primena. Naime, tehnologija putem kabla još nije dostigla navedenu maksimalnu brzinu u praksi, osim u nekim renomiranim naučnim institucijama, pa su za masovniju upotrebu potrebne godine unapređivanja i ulaganja u neophodnu infrastrukturu.

Za razliku od WiFi tehnologije, koja koristi radio talase, LiFi koristi vidljivi svetlosni spektar, što je velika prednost jer je njegov opseg 10.000 puta veći od radio spektra, pa može sa lakoćom da postigne prenos veće gustine podataka. Li-Fi signali rade zahvaljujući brzom uključivanju i isključivanju mikro-LED sijalica – toliko da je njihovo paljenje i gašenje nevidiljivo ljudskom oku – a najnoviji proboj postignut je odašiljanjem nekoliko paketa podatka u istom trenutku. Kada je ova tehnologija uparena sa najbržom dostupnom internet konekcijom preko optičke mreže, veruje se da može da dosegne mnogo veće brzine od rasprostranjenog WiFi prenosa.

Eksperiment u Oksfordu je to i potvrdio, a gotovo u istom trenutku, prošlog decembra, mediji su izvestili da je jedna estonska start-up kompanija počela u praksi da isprobava komercijalnu upotrebu LiFi interneta u industrijskom i poslovnom okruženju grada Talina. Uz pomoć ove tehnologije, preduzeće Velmenni uspelo je da razvije brzinu prenosa podataka od 1GBps, tj. oko 100 puta brže od standardnog WiFi-ja, a njegovi stručnjaci veruju da će masovno širenje LiFi-ja za korisnike širom sveta biti moguće već za tri do četiri godine.

U vazduhu, pod morem, pored kreveta…

Međutim, najveća prednost ove tehnologije – prenos putem svetlosti – ujedno je i njena najveća mana. Pojednostavljeno rečeno, LiFi funkcioniše kao infracrveno svetlo u daljinskim upravljačima za televizore, pa fizičke prepreke, poput zidova, u potpunosti prekidaju LiFi prenos. U praksi to omogućava mnogo veću bezbednost male mreže unutar jedne kancelarije – niko izvan te prostorije neće moći da je ugrozi. Ipak, s obzirom na pomenuto ograničenje, jasno je da LiFi nikada neće u potpunosti nadomestiti WiFi, ali ove tehnologije mogu biti korišćene zajedno kako bi se kreirale efikansije lokalne mreže.

Jedan od pionira LiFi tehnologije Harold Has, profesor sa Instituta za digitalne tehnologije Univerziteta u Edinburgu, veruje da će uskoro svaka LED sijalica potencijalno biti mogući ultra-brzi provodnik podataka. „Infrastruktura već postoji“, istakao je Has na svom nastupu u okviru „TED Talk“ konferencija. „Možemo da koristimo ove sijalice za komunikaciju, ali prethodno je neophodno ’samo’ da u naprave koje ih koriste za osvetljenje ugradimo po jedan mali mikročip. Tako će ubuduće svaki uređaj koji u sebi ima LED sijalice imati najmanje dve osnove funkcije: svetleće i odašiljati informacije bežičnim putem. Na taj način nećemo imati samo 14 milijardi sijalica u upotrebi, već 14 milijardi LiFi odašiljača koji mogu da doprinesu da naš svet postane bolje i brže povezan, a manje zagađen.“

Prema njegovim rečima, uskoro ćemo moći da učitavamo muziku sa bilborda na ulicama, putne pravce sa semafora na raskrsnicama, ili najnovije filmove sa noćnih lampi u našim spavaćim sobama. Istraživači iz Edinburga u saradnji sa Kraljičinim medicinskim institutom u glavnom gradu Škotske rade na unapređivanju radiološke opreme, koja je inače veoma osetljiva na elektromagnetne smetnje, pa zbog toga zahteva mnogo dodatnog povezivanja uz pomoć kablova. Još jedna od najverovatnijih upotreba mogla bi da bude korišćenje interneta unutar aviona tokom leta, preko LED sijalica na plafonu trupa, ili u podvodnim istraživanjima, kao u radu na naftnim bušotinama, gde ne pomažu radio talasi.

„Sitnice“ koje nedostaju

Ipak, Has pomalo pojednostavljuje širenje nove tehnologije, jer osim ugradnje čipova koji će raditi po određenim protokolima – baš kao i za standardni WiFi – za masovno korišćenje LiFi-ja biće potrebno i da svi naši uređaji kojima se svakodnevno „kačimo“ na internet u sebi imaju ugrađene fotosenzore pomoću kojih će hvatati ove „svetlosne informacije“.

Velike kompanije postaju sve više zainteresovane za razvoj i komercijalnu upotrebu LiFi-ja. Magazin „Wired“ piše da je još u oktobru 2011. grupa multinacionalki iz Sjedinjenih Država, Izraela, Velike Britanije i Norveške formirala LiFi konzorcijum sa ciljem da promoviše optičke bežične komunikacije. Više je razloga za njihovu pojačanu pažnju: vidljivo svetlo je besplatno i bezbedno za korišćenje, a rešilo bi i problem smanjenog spektra koji ima WiFi. I u kompaniji Apple po svoj prilici već ozbiljno razmišljaju o budućnosti LiFi-a, pa je pre oko mesec dana jedan programer preko Tvitera objavio da u okviru koda za operativni sistem iOS 9.1 postoji opcija povezivanja putem ove tehnologije.

Den Rajan, suosnivač bostonske kompanije ByteLight ističe da je za masovno usvajanje ove tehnologije neophodno da veliki proizvođači pametnih telefona i ostalih uređaja koji traže internet povezivost rade „ruku pod ruku“ sa proizvođačima sijalica, odnosno kućne elektronike. „Zašto bi proizvođači mobilnih telefona počeli u svoje modele da ugrađuju fotosenzore, što dodatno podiže cenu krajnjeg proizvoda, ako proizvođači elektronike još nisu započeli proizvodnju LED sijalica koje mogu da prenose informacije?“, pita se Rajan, i zaključuje da će početnu prednost u širenju LiFi-ja imati ona kompanija koja poseduje oba ova resursa.

 
Saša Guslov
mart 2016, broj 125.

Pročitajte i ovo...