Home VestiEkonomija Kreditiranje privrede ostaje u fokusu banaka u regionu, očekivani skromni oporavak

Kreditiranje privrede ostaje u fokusu banaka u regionu, očekivani skromni oporavak

by bifadmin

Kreditiranje privrede ostaje u fokusu banaka u Centralnoj i istočnoj Evropi (CIE), a očekuje se da oporavak napreduje skromno. Ovo je jedan od zaključaka studije pod nazivom „Bankarstvo u CIE – podrška održivom razvoju i inovacijama“, objavljene od strane UniCreditovog Odeljenja za stratešku analizu CIE.

Iako je proteklih godina kreditiranje korporativnog sektora u većini zemalja Centralne Evrope i Jugoistočne Evrope (CEJIE) bilo oslabljeno, uglavnom zbog manjih investicija i delimično zbog povećane privredne štednje, rast kredita odobrenih privredi je ubrzan u nekim zemljama u 2015. godini. Istovremeno, struktura izvora finansiranja privrede u regionu CIE pokazuje da postoji prostor za potencijalno veću ulogu hartija od vrednosti. Izvoz i fondovi Evropske unije (EU) treba da obezbede dodatne poslovne mogućnosti za banke u regionu.

„Očekuje se da ekonomsko okruženje, u kojima posluju banke u regionu CIE, sveukupno posmatrajući, ostane pozitivno. Većina zemalja u regionu će pokazati solidan privredni rast, kako u 2016, tako i u 2017. godini“, izjavio je Karlo Vivaldi, direktor UniCreditove Divizije za poslovanje u CIE.

Prema istraživanju UniCredita, realan rast BDP-a CEJIE bi trebalo da dostigne 3,2% ove godine i 3,3% naredne, nakon ostvarenih 3,5% u 2015. godini, dok će u regionu CIE ovi parametri iznositi 1,3% ove godine, 2,6% sledeće, u odnosu na 0,4% koliko je iznosio prošle godine. Osim toga, očekuje se da se ekonomski rast proširi na sve zemlje Centralne i istočne Evrope u 2016. godini.

„Nakon globalne finansijske krize u 2008. godini, jaz u finansiranju privrede u CEJIE je postao pozitivan što je bio odraz slabe potrebe za finansiranjem zbog manjih investicija i delom veće štednje“, izjavio je Mauro Đorđo Marano, zamenik direktora Odeljenja za stratešku analizu CIE u UniCreditu. Na primer, bruto štednja privrede, kao sastavni deo BDP-a, porasla je u proseku i do 20,2% u Bugarskoj u periodu od 2009. do 2014, u poređenju sa 15,5% u periodu od 2004. do 2008. godine. Zatim na 17,6% u proseku u Mađarskoj u odnosu na prethodno pomenuti period kada je iznosila 14,1%. Iako nisu sve zemlje CEJIE ostvarile rast bruto štednje privrede, manjak investicija je izuzetno uočljiv. Sa napretkom ekonomskog oporavka, očekuje se rast kredita odobrenih privredi u zemljama regiona koje zaostaju.

Dok će kreditiranje ostati glavni izvor finansiranja korporativnog sektora u CIE, postoji prostor za potencijalno veću ulogu hartija od vrednosti. „Tokom proteklih godina, videli smo da je udeo finansiranja putem hartija od vrednosti nešto povećan u zemljama kao što su Češka Republika, Poljska i Slovačka. Ipak njihov udeo je još uvek nizak u većini zemalja“, istakao je Karlo Vivaldi. U proseku učešće hartija od vrednosti u ukupnom finansiranju privrede iznosi 8% u CEJIE, ali je u Zapadnoj Evropi dostigao već 10% i 43% u SAD. Češka, Poljska i Slovačka su već iznad proseka CEJIE.

Dodatne poslovne mogućnosti za korporativni sektor banaka mogu biti podstaknute rastom izvoza i unapređenjem apsorpcije sredstava EU. Izvoz predstavlja značajan deo BDP-a u većini zemalja Centralne i Istočne Evrope, čak i iznad evrozone i globalnog proseka. Sa evrozonom, kao najvažnijim trgovinskim partnerom u regionu, izvoz bi trebalo da zabeleži solidne stope rasta, iznad svetskog proseka, u većini zemalja Centralne i istočne Evrope u 2016. i 2017. godini.

Fondovi EU su važan izvor finansiranja privrede u regionu CIE-EU, sa bankama koje pružaju savetodavne usluge, obezbeđuju sufinansiranje i finansijsko posredovanje. Za tekući program, za period od 2014. do 2020. godine, izdvojeno je više od 200 milijardi evra za zemlje članice CIE, od strane Evropske komisije pod pokroviteljstvom Evropskih strukturnih i investicionih fondova. Oko 117 milijardi evra je izdvojeno za šest zemalja Centralne i istočne Evrope: Bugarsku, Češku, Hrvatsku, Mađarsku, Rumuniju i Slovačku. Od toga, 20%, odnosno 23 milijarde evra, namenjene su za finansiranje privatnog sektora, a banke su uglavnom uključene. „Oko 3,5 milijardi evra će biti implementirano kroz sredstva koje je odobrio UniCredit“, procenjuje Karlo Vivaldi, direktor Divizije za poslovanje u CIE.

UniCredit reinvestira 13 milijardi evra u rast poslovanja CIE

UniCredit se smatra dugoročnim, strateškim investitorom u CIE, koji je spreman da razvija svoje poslovanje kako sa pravnim, tako i sa fizičkim licima u regionu. Od 2007. Divizija CIE reinvestirala je u region ukupno 13 milijardi evra profita pre oporezivanja.

U 2015. godini bankarska grupa je akvizirala više od 1,2 miliona novih klijenata u svim zemljama Centralne i istočne Evrope u kojima posluje i namerava da svake godine povećava svoju bazu za po još milion klijenata do 2018. godine. U istom periodu, Sektor za korporativno i investiciono bankarstvo CIE ima za cilj povećanje broja klijenata za oko 10.000 kompanija godišnje. U skladu sa Strateškim planom, UniCredit će uložiti 1,2 milijarde evra u digitalizaciju sa ciljem da odgovori na nove trendove u ponašanju klijenata i da smanji troškove. Predviđa se da će se broj korisnika internet bankarstva povećati sa trenutnih 5 miliona na 10 miliona, dok će se broj korisnika mobilnog bankarstva sa sadašnjih milion povećati na 7 miliona u naredne tri godine. Takođe se očekuje da će volumen kredita CIE porasti za 20 milijardi evra, na 106 milijardi evra u 2018. godini.

„Mi smo u potpunosti posvećeni novom Strateškom planu i njegova primena je u toku, uključujući i transfer sabholdinga Centralne i istočne Evrope iz Beča u Milano do kraja 2016. godine. Sa ovim korakom, mi smo napravili temelj za još jednostavniju strukturu upravljanja i efikasnije upravljanje kapitalom i likvidnošću u okviru Grupe“, istakao je Karlo Vivaldi.

Pročitajte i ovo...