Home TekstoviB&F Plus „Bregzit bi uglavnom bio loš za Srbiju“

„Bregzit bi uglavnom bio loš za Srbiju“

by bifadmin

Dan pre nego što su saopšteni rezultati referenduma, britanski analitičar i stručnjak za Balkan Džejms Ker Lindzi u intervjuu za B92.net rekao je da bi izlazak Britanije iz EU uglavnom bio loš za Srbiju i Balkan.

Kako kaže, moglo bi se lako dogoditi da EU odluči da pokuša da ojača integraciju među državama članicama, a to bi ulazak u EU i dobijanje punopravnog članstva učinilo još težim.

„Prema tome, ukoliko bude postojala mogućnost za sporazum, EU može Britaniji ponuditi neki novi, periferni, vid polučlanstva. To bi za zemlje koje žele da uđu u EU moglo da predstavlja fazu integracije koja nudi određene dobrobiti, a koja se može koristiti dok zemlja nije spremna da krene dalje“, navodi Lindzi.

Ipak, skeptičan je po tom pitanju: „Ukoliko se pojavi forma polučlanstva, to bi moglo da bude atraktivno za druge članove EU i tako oslabi Uniju“.

On je „apsolutno ubeđen“ da je za Britaniju bolje da ostane članica Evropske unije.

„Članstvo u EU dovelo je do velikog poboljšanja u zemlji u mnogo oblasti. Ekonomija je jača, društvo je otvorenije i tolerantnije i bezbedniji smo. Zapravo, poput mnogih ljudi, veoma sam zabrinut zbog mogućnosti izlaska. To bi imalo apsolutno velike posledice i dovelo do značajne ekonomske i političke nesigurnosti“, kaže on.

Kako kaže, „svaki visoki ekonomista i svaka međunarodna finansijska institucija kažu da će britanska ekonomija patiti ukoliko izađu iz EU“.

On takođe misli da će bi oni koji izađu da glasaju vodeći se samo pitanjem imigracija mogli veoma da se iznenade.

„Mnoga istraživanja su pokazala da je malo verovatno da će kontrola imigracije biti veća ukoliko izađemo iz EU. Više od većine onih koji žele da se smeste u Britaniji trenutno dolazi van Evropske unije, a to je u rukama vlada tih država. To nema nikakve veze sa EU“, ističe Ker Lindzi.

Britanski stručnjak kaže i da je kampanja postala „veoma gadna i neprijatna“ poslednjih nedelja kao što je to „uglavnom slučaj sa važnim pitanjima“.

Navodi i da mu mnogi njegovi prijatelji i kolege koji nisu Britanci govore da se sve češće suočavaju sa stavovima protiv imigranata i stranaca što je, prema njegovim rečima, nešto što je zapravo veoma neobično u mnogim mestima u Britaniji, a naročito u Londonu.

„Mislim da je ubistvo Džo Koks zaista naglasilo taj trend. Osoba optužena za njeno ubistvo deluje da ima bliske veze sa grupama desničarskih ekstremista. Iako je on možda ionako planirao da je ubije zbog njene snažne podrške sirijskim izbeglicama, atmosfera napetosti stvorena pitanjem referenduma ga je možda gurnula preko ivice“, kaže Ker Lindzi.

Poslanicu laburista Džo Koks u Bristolu prošle nedelje ubio je 52-godišnji Tomas Mer. Na sudu je kasnije tokom predstavljanja uzviknuo „Smrt izdajnicima“.

Većina evropskih zvaničnika je snažno zagovarala stav da Britanija ostane deo EU. Austrijski ministar inostranih poslova Sebastijan Kurc u video-poruci objavljenoj na Fejsbuku rekao je da bi izlazak Britanije iz EU bio „strašan“, dok je nemački šef diplomatije Frank Valter Štajnmajer istakao da bi EU u tom slučaju izgubila „mnogo više od jedne zemlje“.

Džejms Ker Lindzi navodi da postoji više razloga za to.

„Za početak Britanija je uvek pokušavala da igra važnu ulogu između Nemačke i Francuske i to je bilo od ključne važnosti za razvoj EU. Takođe, u savremenom dobu, mislim da postoji mnogo nervoze oko rasta uticaja Nemačke na EU. Ukoliko Britanija izađe Berlin bi mogao da postane suviše dominantan“, navodi on.

Kako kaže, zanimljivo je to da „problem preterane dominacije Nemačke“ brine – nemačke poslanike.

„Znaju da bi to moglo da utiče na šire stavove prema EU. Osim toga, Britanija je tradicionalno uvek bila zagovornik otvorenije Evrope koja je kompetetivna. Na kraju, kao snažan pobornik uvećanja EU, dugo je bila i šampion za zemlje centralne i istočne Evrope“, ističe Lindzi.

Upravo bi te zemlje istočne Evrope mogle da postanu novi problem Evrope ukoliko Britanija odluči da izađe.

Evropskeptik, lider britanskog UKIP-a i vođa „Izađi“ kampanje Najdžel Faradž, rekao je da bi u tom slučaju došlo do trke Danske i Austrije ko će pre da izađe iz EU, dok je ministar inostranih poslova Luksemburga Žan Aselborn pominjao „domino efekat na istoku Evrope“.

Verujem da ta briga postoji s razlogom, kaže na sve to Džejms Ker Lindzi.

A kakav bi odnos Britanije i EU mogao da postoji ukoliko Britanci zaista izađu iz Unije?

„Veoma je teško reći, mnogo je opcija u ponudi. Švajcarska je jedna opcija, a ovo bi moglo da ima velike posledice jer bi bilo potrebno napraviti sporazume na širokom broju problema i to bi moglo da potraje godinama“, navodi Lindzi.

„Drugi model je Norveška. To bi za one koji su za EU bila najbolja opcija ukoliko Britanija odluči da izađe. Time bi bio garantovan kontinuirani pristup jedinstvenom tržištu. Međutim, većina onih koji su protiv EU bi onda bili besni jer to znači da je bi i sloboda kretanja robe ostala ista, a Britanija bi i dalje morala da plaća veoma velike sume EU kako bi dobila dobrobiti“, dodaje britanski stručnjak.

Kako kaže, postoje brojni drugi potencijalni modeli predloženih odnosa, ali nijedan nije ni blizu tako dobar kao ovo što postoji sada.

„Upravo je ova nesigurnost šta će biti dalje budi zabrinutost ljudi o ekonomskim uticajima odlaska. Jednostavno ne znamo šta će posle biti“, zaključuje Džejms Ker Lindzi u intervjuu za B92.net.

 
Izvor: B92

Pročitajte i ovo...