Home VestiEkonomija Žal za Bregzitom

Žal za Bregzitom

by bifadmin

Snažna reakcija tržišta na Brexit je nesumnjivo bila uvećana činjenicom da su gotovo svi eksperti (navodno čak i Boris Džonson) bili uvereni da će Britanci ostati u EU sve do momenta kada su objavljeni prvi rezultati referenduma, zaključuje Majkl Boje, trejder fiksnim prinosima u Sakso banci.

Iznenađujući ishod se zasniva na ukupnom nezadovoljstvu političarima i poretkom uopšte. Kao takva, ova odluka potencijalno ima mnogo širi uticaj na političku i ekonomsku budućnost u ostatku Evrope, pred izborne cikluse u Nemačkoj, Francuskoj i verovatno u Italiji, a sada i u Velikoj Britaniji.

Ovo osećanje vuče korene još od posledica finansijske krize, gde se od poreskog obveznika tražilo da plati račun za haos koji su najpre izazvali pohlepni bankari i podstakle centralne banke i političari, čije se posledice i danas ogledaju u veoma sporom ekonomskom rastu.

Ovome treba dodati i migrantsku krizu i sve jače sile globalizacije, koje zajedno ugrožavaju evropske sisteme socijalne zaštite.

Politički više nego ekonomski

Dok je politički odgovor sada predmet snažnih spekulacija (i neizvesnosti), gde je čak moguće da Velika Britanija ustvari i ne napusti Evropsku uniju, Boje i dalje veruje da je zajednički interes u mirnom rešenju koje neće uticati na najvažnije trgovinske dogovore. Međutim, ekonomski odgovor centralnih banaka je interesantiniji iz perspektive investitora, kaže ovaj bankar.

Naredna faza rasta kamatnih stopa Federanih Rezervi odložena je na neodređeno vreme, kao što su investitori već predvideli. Smatra se da je šansa da dođe do povećanja kamatne stope do decembra 1 prema 10, a možda se uopšte neće dogoditi ni u 2017. godini.

U Evropi se očekuje da će Banka Engleske i Evropska centralna banka, možda u kordinaciji sa drugim svetskim centralnim bankama, pojačati napore monetarne politike u pokušaju da povrate ekonomsko i finansijsko poverenje u ovaj region. Velika Britanija je sada na ivici recesije, a inflacija, kao i rast još uvek odbijaju da se odlepe sa dna.

To bi trebalo da održi prinose na državne obveznice na niskom nivou u narednom periodu, bez obzira na već prenapregnut nivo (koji možda nagoveštava formiranje balona, pita se Boje). Ipak, verovatnije je da će se sklonost riziku takođe održati, iako bi premije na rizik mogle ostati povišene još neko vreme zbog povećanje političke nesigurnosti širom ranjive EU.

Platiti premiju na rizik Britanske aktive

Iz očiglednih razloga, različite klase aktive u Velikoj Britaniji se nalaze u središtu oluje i korporativne obveznice nisu izuzetak. Obveznice finansijskih organizacija i subordinirani dužnički instrumenti, koji liče na vlasničke, su pretrpeli naročit pritisak, pa bi prema tome trebalo da su najjasniji kandidati za oporavak. S druge strane, obveznice nefinansijskog sektora su takođe osetile averziju prema riziku.

Pročitajte i ovo...