Home VestiEkonomija Cena od 15 mil EUR previsoka za Genex kulu

Cena od 15 mil EUR previsoka za Genex kulu

by bifadmin

Simbol razvoja prestonice – Genex kula na Novom Beogradu, nekada sedište najuspešnije jugoslovenske firme i stecište tadašnjeg poslovnog i političkog sveta danas je samo prostor za reklamne panoe i nosač televizijskih predajnika. Pusta i prazna, ali jednako atraktivna kao i kada je izgrađena, ova zgrada već deceniju i po ne uspeva da pronađe novog vlasnika, dok istovremeno u njenom komšiluku niču novi, moderni biznis centri.

Pustošenje ovog arhitektonskog zdanja, visokog 119 metara sa 35 spratova, šest liftova i vidikovcem na ulazu u prestonicu počelo je kada je propalo preduzeće Generalexport, nekadašnji evropski gigant za uvoz i izvoz. Nakon nekoliko propalih pokušaja privatizacije i restrukturiranja, jedna od najbogatijih jugoslovenskih firmi je, krajem prošle godine, ušla u stečaj. I dok je ostala imovina čuvenog Genexa našla kupce, za višespratnicu u Novom Beogradu već deceniju i po niko nije zainteresovan.

Nuđen na tržištu nekoliko puta po ceni od 15 mil EUR, ovaj objekat još uvek zvrji prazan.

„Takve zgrade, jednostavno, nisu interesantne investitorima, jer ne ispunjavaju standarde modernih biznis objekata“, kaže Nebojša Nešovanović iz Jones Lang LaSalle, agencije za nekretnine. „Potrebno je mnogo ulaganja da bi se od nje napravio moderan poslovni centar, a mana je i mali broj parking mesta, što je sada imperativ. Cena po kojoj je država prodavala ovu kulu je previsoka za objekat koji je izgrađen sedamdesetih godina.“

Šta će biti sa Genex kulom, da li će ponovo biti na dobošu, ili će se u nju, eventualno, useliti neka državna administracija niko od nadležnih ne želi da odgovori.

Inače, šansu da ponovo oživi Zapadna kapija Beograda dobila je prošle godine, kada se pojavila ideja da se u zgradu preseli 12 prekršajnih sudova. Takav dogovor popunio bi 18 spratova solitera. Ipak, i ovaj plan je propao, a ostala je misterija zbog čega.

Zapadna kapija Beograda je, inače, prva „pametna“ zgrada na Balkanu. Kula je, naime, imala kompjuterski centar iz kojeg su kontrolisani grejanje, hlađenje, elektronika i liftovi. Uz neko skromno modernizovanje takvog sistema, kažu stručnjaci, kvalitet bi bilo veoma lako vratiti.

Izvor: Novosti, eKapija

Pročitajte i ovo...