Home VestiPolitika i društvo Kakav hleb zaista jedemo?

Kakav hleb zaista jedemo?

by bifadmin

Pitanje kakav hleb zaista jedemo pokrenulo je celodnevnu diskusiju na Sajmu pekarstva i mlinarstva završenom u subotu.

Odgovor je pokušala da da dr Jasna Mastilović iz Instituta za prehrambene tehnologije „FINS“. Kako ona navodi, „bitno je da pekari ispune minimalne uslove koji su propisani novim Pravilnikom, i da kroz deklarisanje istaknu sadržaj pekarskog proizvoda, a finalnu odluku o kupovini i željenom kvalitetu donosi potrošač. Naravno ne treba izostaviti ni aditive, njihov uticaj na zdravlje, pravila i regulative EU, dodatne sirovine koje mogu unaprediti nutritivnu vrednost pekarskih proizvoda, kvalitet i bezbednost brašna. Ali treba napomenuti da su ipak naše police pekarskih proizvoda u pogledu asortimana i dalje mnogo siromašnije u odnosu na asortiman i vrste pekarskih proizvoda u drugim zemljama“. No i to, kako su istakli diskutanti, treba posmatrati u svetlu male platežne moći potrošača.

Dr Olivera Šimurina, jedan od članova tima koji je učestvovao u izradi novog Pravilnika o kvalitetu pekarskih proizvoda usklađenog sa međunarodnim propisima koji je nedavno usvojen, je istakla da ovaj Pravilnik koji će stupiti na snagu tek od 2018. godine daje pekarima mnogo šire mogućnosti odabira sirovina i formulisanja receptura pekarskih proizvoda, ali da će biti oštriji kada je u pitanju deklarisanje proizvoda i informisanje potrošača.

Pored ovih tema vezanih za kvalitet i asortiman pekarskih proizvoda istaknut je i problem velikih količina hleba koji ostane neprodat i vraća se u pekare. Količine neprodatog povratnog hleba i peciva se u Srbiji penje i preko 100 miliona različitih proizvoda godišnje. Ukazano je na potrebu uređenja ove oblasti adekvatnim propisima, a razmotreni su i problemi klasifikacije, čuvanja i dalje upotrebe ovog svojevrsnog otpada. Posebno su razmotrene mogućnosti, isplativost i problemi korišćenja povratnog hleba kao sirovine za hranu za životinje i za proizvodnju alkohola.

Osim da čuju stav stručnjaka o ovoj važnoj temi, posetioci Sajma su imali priliku i da uživo gledaju i prate proces pravljenja pekarskih proizvoda, a pre svega bureka. Demonstraciju su izvodili učesnici takmičenja za najboljeg pekara „Pekarijada“. Nakon finalizacije procesa izrade, posetioci su imali priliku da degustiraju sveže pekarske proizvode. Sajam je za ova tri dana imao oko hiljadu učesnika, a na oko 40 štandova izlagači su predstavljali opremu, sirovine i tehnologije koje se koristi u ovoj branši.

Pročitajte i ovo...