Home TekstoviB&F Plus Inovacije na tržištu kafe: Revolucija za poneti

Inovacije na tržištu kafe: Revolucija za poneti

by bifadmin

Domaća kafa u pakovanju za jednu šoljicu, koja se može pripremiti bilo gde uz malo vrele vode, pre godinu i po dana je predstavljala pravu revoluciju, a do sada je prodato 15 miliona kesica, kaže Andrej Bele iz Atlantic Grupe, i najavljuje domaću kafu u kapsuli, kao još jedan primer kako je moguće inovirati jedan od najtradicionalnijih proizvoda na tržištu.

Domaćeg potrošača kafe pre svega zanima kvalitet po pristupačnoj ceni, dok je ta jednačina za ozbiljnog proizvođača mnogo složenija. Kad se ima u vidu da globalna potražnja za kafom raste u proseku za 2,5% godišnje, i da je dostigla 150 miliona džakova na godišnjem nivou (60 kg po vreći), onda je prvi zadatak renomiranog proizvođača da se u konkurenciji mnoštva kompanija iz celog sveta izbori za dovoljnu količinu kvalitetne sirovine. Potom, da uz klimatske i berzanske faktore, u proizvodne troškove uračuna carinu i akcizu, te da u situaciji kada sa opadanjem životnog standarda u Srbiji raste sivo tržište, nađe optimalnu formulu za odnos kvaliteta i cene, koja će mu obezbediti zaradu i sredstva za ulaganja ne samo u novi proizvodni ciklus, već i u nove proizvode.

Za razliku od ovog pojednostavljenog novinarskog sažetka, u životu proizvođača kafe uzbuđenja nikada ne nedostaje, svedoči Andrej Bele, direktor Strateškog poslovnog područja „Kafa“ u Atlanic Grupi. Tako je bilo i sa ovom (2016.) godinom, a naš sagovornik prognozirara da će i naredna biti izazovna. Naime, iako je u Brazilu ostvaren rekordan prinos, spakovan u 55 miliona vreća kafe, samo 10 miliona od pomenute količine sadrži robustu, koja je i u Vijetnamu zabeležila pad od najmanje 15%.

To upućuje da će berzanske cene nastaviti da rastu, smatra Bele. „Zbog podbačaja robuste koja čini 40% svetske potrošnje, njena cena je od marta porasla za 48%. Istovremeno, to utiče i na cenu minasa koja nadomešta nedostatak robuste, pa iako je njen rod bio odličan, cena je u istom periodu porasla za 30%. Takav trend se prognozira i u narednoj godini i zato na svetskom tržištu vlada ’panika’ kako da se obezbede potrebne količine sirove kafe“.

Odgovor na konstantne promene na tržištu sastoji se iz više koraka, objašnjava naš sagovornik iz Atlantic Grupe, koja godišnje prihoduje 143 miliona evra od prodaje kafe, što je preko 20% ukupnih prihoda, dok u Srbiji sa brendom Grand kafa ostvaruje više od 50% ostvarenih prihoda. Osim što kompanija svakodnevno prati događanja na berzi i u stalnom je kontaktu sa postojećim partnerima u zemljama proizvođačima, širi i tržište dobavljača. „Trenutno, oko 80% sirove kafe nabavljamo iz Brazila, ali tražimo nove mogućnosti u zemljama bogatim robustom, poput Indije, Vijetnama ili Ugande“.

Zablude oko cene

Za inovativni pristup u planiranju nabavke, Atlantic grupa je u konkurenciji 105 kompanija iz celog sveta osvojila priznanje koje dodeljuje European Institute of Purchasing Management (EIPM), napominje Bele i ističe: „Na klimu sigurno ne možemo da utičemo, ali zato možemo na tržišne faktore – sivu ekonomiju, akciznu i politiku trgovinskih marži, jer će, zbog globalnog porasta cene kafe i pada kupovne moći, ozbiljni proizvođači biti primorani da, koliko god je to moguće, ’amortizuju’ troškove globalnog poskupljenja, što nimalo neće biti lako“.

 

GRAND KAFA, ANDREJ BELE DIREKTOR BEOGRAD 0710 2016 FOTO Z.KNEZEVIC

 

Bele podseća da je kafa akcizna roba i da se po kilogramu sirove kafe plaća 84,4 dinara, odnosno oko 105,5 za gotov proizvod. „Naša kompanija samo po osnovu plaćanja carine i akciza na uvoz sirove kafe godišnje uplati 16 miliona evra u republički budžet. Istovremeno se procenjuje da u Srbiju godišnje uđe između 4.000 i 5.000 tona sirove kafe van carinskog nadzora, pa kada se uporede podaci sa legalnog tržišta koje godišnje obuhvata oko 23.500 tona i oni iz sive zone, jasno je da ne opada potražnja, već da su se promenili kanali snabdevanja, gde su na gubitku i legalni uvoznici i država“.

Stoga bi, uz dodatni angažman države i inspekcijskih organa, dobro rešenje bilo uvođenje akciznih markica, koje su, na primer, u Bosni i Hercegovini smanjile šverc kafe na minium, po poslednjim podacima, gotovo i da ga nema, smatra Bele i upozorava da je, zbog rizika po zdravlje potrošača, nužno da se u deklaraciji proizvoda naznači da li su i koji dodaci korišćeni. „U suprotnom, potrošač se dovodi u zabludu da pije kvalitetnu kafu za manje novca. Naime, kada na berzansku cenu kafe dodate poreze i akcize, uz ulaganja koja svaka ozbiljna kompanija ima, onda je jasno da stopostotna mešavina robuste i minasa mora da ima svoju realnu cenu“. U Srbiji se, dodaje, popije više od pet kilograma kafe po glavi stanovnika, ali za razliku od velikih proizvođača, na čijim deklaracijama je jasno označen sastav proizvoda, nedavno istraživanje koje je obuhvatilo 23 manja pržioničara i 38 brendova, pokazalo da je samo 10% bilo pravilno deklarisano.

Od kesice do kapsule

Osim što se zalažu za poštovanje zakona i proizvodnih standrada, u Atlantic Grupi nastoje da pokažu da iako je kafa među proizvodima sa najdužom istorijom, inovacije su ne samo moguće, već i neophodne sa svakim novim naraštajem potrošača. Najbolji dokaz za to je, kaže Bele, da je najveća novost uvedena upravo u tradicionalnom segmentu „turske kafe“, koja je prilagođena brzom načinu života mladih generacija.

„Prvi smo uveli na tržište novu tursku kafu Black&Easy, koja se pakuje u zasebnim kesicama za jednu šolju i koja se priprema tako što se samo prelije vrućom vodom, što znači da je svuda možete nositi sa sobom. Pre samo godinu i po dana, to je bila prava revolucija, a od tada smo prodali 15 miliona kesica. Isti projekat je primenjen u celom regionu, pod brendom Grand kafe za Srbiju, Bosnu i Makedoniju, a pod Barcaffe brendom za Sloveniju i Hrvatsku“, navodi naš sagovornik i najavljuje novi pilot projekat „Jazzva“. „Reč je o pripremi domaće kafe iz kapusle, inovaciji u odnosu na espersso iz kapsule što je trend u Evropi i svetu. Ona se priprema u aparatu i za manje od minuta dobija se domaća kafa sa bogatom penom i socom. Trenutno ovaj projekat testiramo i u narednim mesecima postići ćemo dogovor sa partnerom o daljoj ekspanziji proizvoda“.

U pogledu mogućnosti da potrošač popije kafu na mestu koje mu najviše odgovara ne zaostaje ni segment espresso kafe. „Razvili smo koncept Barcaffè&Go za espresso kafu za poneti, koja se može naći na osam benzinskih pumpi Petrola i još na 12 lokacija u Beogradu, ali uskoro će ih biti više, imajući u vidu uspeh ovog proizvoda na slovenačkom tržištu, gde smo u saradnji sa Petrolom do sada prodali oko osam miliona šoljica“.

Pomenute inovacije su, s druge strane, itekako zahtevne u pogledu ulaganja. „Za razvoj i održavanje kvaliteta naših proizvoda izdvajamo 50% od ukupnih investicija, a u naredne tri godine, kompanija će uložiti 2,5 miliona evra u nove brendove i tehnologije. Ako tome dodamo i planirano ulaganje u HoReCa opremu, investicije za region iznosiće 6,4 miliona evra“, najavljuje Bele.

Na pitanje kako ozbiljan proizvođač kafe može pravilno da proceni šta je kratkoročni „modni hit“, a šta istinska inovacija koja ima duži vek na tržištu i može dalje da se unapređuje, Bele opet navodi primer inovacija domaće kafe, za koju podaci potvrđuju da uporno drži primat na ovim prostorima sa 92% učešća u ukupno prodatih 24.000 tona kafe u prošloj godini.

„Za ovu vrstu kafe je jako bitna dominacija ukusa na koje smo navikli. Samim tim, pravi je izazov napraviti inovaciju u tom tradicionalnom segmentu uvođenjem, recimo, potkategorije sa funkcionalnim dodacima – kao što je Aroma dekofe, ali onda definišemo tržišnu nišu i prema tome određujemo i nastup na tržištu. Istraživanja pokazuju da srpski potrošači vole izlete u nešto novo, ali da se, najčešće, brzo vraćaju stečenim navikama“, kaže Bele i ističe da sve novine koje kompanija uvodi – od organizacionih, preko samog proizvoda do komunikacije sa potrošačima, imaju zajedničko polazište i cilj – održavanje i unapređenje kvaliteta. U suprotnom, zaključuje, ako kvalitet proizvoda počne da opada, nema te marketinške strategije koja može da ga održi uspešnim.

 
Biznis top 2015/16.

Pročitajte i ovo...