Home VestiEkonomija Brisel prognozira privredni rast Srbiji od 3,2 odsto u 2017.

Brisel prognozira privredni rast Srbiji od 3,2 odsto u 2017.

by bifadmin

Srbija će ove godine imati privredni rast 3,2 odsto, a u 2018. će 3,6 odsto, pri čemu se sledeće godine može očekivati i mali budžetski suficit, navodi se u danas objavljenoj prolećnoj ekonomskoj prognozi Evropske komisije, u kojoj se u glavne rizike ubrajaju geopolitičke tenzije i nedovršene reforme.

„Sa ovim ritmom fiskalne konsolidacije predvidja se da će državni dug biti u snažnom padu i pasti ispod 70 odsto BDP u 2018. godini“, navodi se u prognozi.

Evropska komisija je privedni rast Srbije revidirala naviše u odnosu na jesenju prognozu, predvidjanje za ovu godinu povećano je za 0,2 procentna poena, a za 2018. za 0,3.

Kao glavni rizici za dobre ekonomske rezultate navode se osetljivost srpske privrede na promenu kretanja na medjunarodnom nivou medjunarodnih tokova kapitala, monetarnih politika glavnih centralnih banaka i kretanja cena robe na svetskim tržištima, ali i geopolitičke tenzije i ritam reformi unutrar zemlje

„Geopolitičke tenzije, uključujući i u regionu okruženja zemlje, nisu zanemarljive i mogle bi da podriju investicionu i izvoznu tažnju“, navodi se u prognozi, uz ocenu da se unutar zemlje rizici odnose na ritam planiranog nastavka strukturnih reformi koje pogoduju rastu i zadržavanje dobrog paketa politika u fazi rasta poslovnog ciklusa.

Fiskalni rizici takodje i dalje postoje usled povećanih pritisaka za potrošnju, kao i zbog toga što povećanje prikupljanja prihoda još nije dovoljno institucionalizovano.

„Potrebe za refinansiranjem i plaćanje za kamate su značajni. Dinamika duga i njegovog servisiranja podložna je uticaju fluktuacija deviznog kursa, a strukturne reforme od značaja za fiskalni balans nisu završene i predstavljaju stalni izvor neizvesnosti“, navodi se u prognozi.

Dodaje se i da će jaka unutrašnja tražnja pogurati uvoz, usled čega će neto izvoz imati negativni doprinos privrednim rastu.

Ističe se da će se privredni rast u velikoj meri zasnivati na privatnoj potrošnji.

„Kontinuirano povećanje zaposlenosti i viši prihodi, pre svega u privatnom sektoru, zajedno sa povećanim pozajmicama potrošačima i očuvanjem ukupne makroekonomske stabilnosti, trebalo bi da podstaknu predvidjeni jak oporavak potošnje domaćinstava“, navodi se u prognozi.

Konkretno, predvidja se da će se rast privatne potrošnje ubrzati sa 0,8 odsto prošle godine na 2,6 odsto u 2017, i 3,3 odsto u 2018, javne potrošnje sa 2,3 odsto u 2016. na 2,5 ove i sledeće godine, a stopa nezaposlenosti će opasti sa 15,3 odsto na 13,1 odsto u 2017 i 11 odsto u 2018.

Očekuje se rast potrošačkih cena zbog povećanja domaće tražnje i porkupljenja nafte na medjunarodnom nivou, mada će ovaj pritisak kratkoročno gledano biti pod kontrolom jer su promene regulisanih cena i dalje ograničene, a centralna banka i vodi računa da ne bude prekomernih kretanja deviznog kursa.

Na nivou EU privredni rast ostaje 1,9 odsto u proseku, a stopa nezaposlenosti u EU pašće na 8 odsto u 2017, da bi u 2018. sa 7,7 odsto bila na najnižem nivou od 2008. godine.

Pročitajte i ovo...