Home VestiEkonomija Počinje izgradnja četiri magistralna sistema za navodnjavanje

Počinje izgradnja četiri magistralna sistema za navodnjavanje

by bifadmin

Početak izgradnje regionalnih hidrosistema, koji bi trebalo da omoguće značajno povećanje navodnjavanih površina u Srbiji, očekuje se u narednim danima avgusta. U pitanju su projekti koji se finansiraju iz kredita Ujedinjenih Arapskih Emirata (takozvani Abu Dabi fond), od oko 100 mil USD, za koji je ugovor potpisan još pre dve i po godine.

Prva četiri magistralna sistema za navodnjavanje – od jedanaest, koliko je u Vojvodini predviđeno ugovorom sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima – otpočeće sa izgradnjom u periodu između 8. i 12. avgusta. Reč je o dvonamenskim sistemima Jankov Most (Zrenjanin), Itebej i Međa (Žitište) i Rečej (Kula), objašnjavaju za eKapiju u Ministarstvu poljoprivrede. Radi se o kanalima koji su ranije služili isključivo za odvodnjavanje, koji će sad promeniti svoju namenu.

Nakon Zrenjanina, Kule i Žitišta, očekuje se otvaranje i još pet gradilišta u Vojvodini. Tokom jula ove godine završene su sve tenderske procedure i za crpne stanice Jegrička (Lalić, Odžaci), Pesir (Padej, Kikinda) i Kaloča (Ada), i regionalne podsisteme Tisa–Palić i Nova Crnja–Žitište, navode iz ministarstva. Plan je da svi radovi za koje su potpisani ugovori sa izvođačima počnu tokom avgusta, kažu iz Ministarstva za eKapiju.

Za radove na lokaciji Rečej biće zaduženo Vodoprivredno društvo Bačka (Vrbas), a na lokacijama Jankov Most, Itebej i Međa – Vodoprivredno privredno društvo Srednji Banat (Zrenjanin).

Za poslove na crpnoj stanici Jegrička odabran je konzorcijum koji čine Hidrosrem Sremska Mitrovica, Regulacije Sremska Mitrovica, Eko inženjering Sremska Mitrovica; Pesir – konzorcijum Regulacije Sremska Mitrovica, Hidrosrem Sremska Mitrovica, Eko inženjering Novi Sad; Kaloča – konzorcijum DTD VPD Severna Bačka Subotica, Dubrava Bajmok, Rasco Tamp Senta, Eko inženjering Novi Sad; regionalni podsistem Tisa-Palić – konzorcijum DTD VPD Severna Bačka Subotica, Dubrava Bajmok, Extra auto transport Vrbas, CNT Beograd; regionalni podsistem Nova Crnja-Žitište – Vodoprivredno privredno društvo Srednji Banat.

Puni efekti navodnjavanja samo uz primenu svih agrotehničkih mera

U Srbiji se, prema dostupnim podacima, pod sistemima za zalivanje nalazi do 3% obradivih površina, a cilj je da to bude bar 10%. U Vojvodini se navodnjava najviše – 50.000 hektara, a u centralnoj Srbiji površine su još manje.

Sistem za navodnjavanje jednog hektara, kako su izračunali stručnjaci, košta oko 3.000 EUR, a njegovo postavljanje u „redovnoj“ godini, prema nekim projekcijama, garantuje povećanje prinosa za oko trećinu. Kada naiđu sušne godine, njegova vrednost je mnogo veća.

„Pozdravljam svaki potez kojim će pod navodnjavanje biti stavljen makar i jedan hektar oranica, ali mislim da je najavljena gradnja novih i revitalizacija starih sistema previše mala i spora akcija, jer očigledno država nema para za veće poduhvate. Takođe, važno je reći da je za prave rezultate navodnjavanja potrebno primenjivati paralelno i neke druge agrotehničke mere, kao i razvijati govedarstvo, zbog stajnjaka i organske materije“, kaže u razgovoru za eKapiju agroekonomski analitičar Milan Prostran.

On podseća da je Srbija nekada navodnjavala oko 150.000 hektara zemljišta, a danas verovatno oko 100.000. Kako kaže, bio bi zadovoljan tek kada bi se pod zalivnim sistemima bilo još 500.000ha, i dodaje da se sa najavljenih 11 novih sistema u Vojvodini, kao i tri u centralnoj Srbiji koja se tek očekuju, može očekivati još najviše 20-30.000 ha pod zalivnim sistemima.

„Svi prethodni ministri su najavljivali velike projekte kada je reč o navodnjavanju, jedan od njih je pompezno pričao o 2 miliona hektara koje bi pokrili novim sistemima, ali kada je izračunato da je za to potrebno oko 2 mlrd USD odustao je od poduhvata. Ponavljam, iza ovakvih projekata mora da stane cela država, ali i naučna i stručna javnost, da bi i rezultati i efekti bili adekvatni“, navodi Prostran, i dodaje da povećanje prinosa zavisi i od vrste sistema, opreme i mnogih drugih faktora.

Srbija iz kreditne linije Ujedinjenih Arapskih Emirata (Abu Dabi fond) ima za navodnjavanje obezbeđeno ukupno oko 100 mil USD. Ta linija ugovorena je pre dve i po godine, po kamatnoj stopi od 1% na godišnjem nivou.

Država, kao i pokrajina, paralelno sa gradnjom sistema za navodnjavanje subvencionišu i izgradnju mikrosistema za navodnjavanje, bušenjem bunara koji se najčešće koriste u voćarstvu i povrtarstvu. Nedavno je potpisano 145 ugovora, kojima je proizvođačima za nabavku opreme za navodnjavanje obezbeđeno 98 miliona dinara subvencija.

Izvor: eKapija

Pročitajte i ovo...