Home TekstoviB&F Plus Osiguranje u 2016: Biće bolje, neko viče…

Osiguranje u 2016: Biće bolje, neko viče…

by bifadmin

Dok je prethodna godina za osiguravajuće kuće u Srbiji protekla u znaku prilagođavanja novom Zakonu o osiguranju, a tržište zabeležilo blagi rast, u svetu je opasnost od rizika terorizma nadmašila rizik od elementarnih nepogoda. U narednom periodu, osiguravači će morati ozbiljno da se tranformišu kako bi se prilagodili klijentima koji su svoje navike formirali pod uticajem „pametnih“ tehnologija.

„Sektor osiguranja u Srbiji i dalje je nerazvijen, i po stepenu razvijenosti nalazi se znatno ispod proseka zemalja članica Evropske Unije“. Ova konstatacija godinama unazad je sastavni deo izveštaja Narodne banke Srbije, koja kao telo za nadzor sektora osiguranja svake godine objavljuje detaljne i najpreciznije informacije o ovom tržištu.

Kao glavni pokazatelji nivoa razvijenosti tržišta uzimaju se učešće premije u bruto domaćem proizvodu, i premija po glavi stanovnika. U 2016. godini, premija je u procenjenom bruto domaćem proizvodu imala učešće od 2,1 odsto (2 odsto u 2015), a premija po glavi stanovnika je iznosila 108 dolara ili 102 evra (103 dolara ili 94 evra u 2015).

Poređenja radi, u godini ranije (2015.), svaki stanovnik EU je u proseku godišnje na osiguranje davao 2.412 dolara, u Centralnoj i Istočnoj Evropi 166 dolara, a u zemljama u razvoju 135 dolara. Ovaj iznos je u Sloveniji iznosio 1.058 dolara, a u Hrvatskoj 299 dolara. Što se tiče učešća premije u BDP, evropski prosek se u poslednjim godinama kretao oko 6,8 odsto.

O tome koliko su naši građani upoznati sa institucijom osiguranja govori i odnos životnog i neživotnog osiguranja u ukupnoj premiji. U Srbiji još preovlađuje neživotno osiguranje sa 74,1 odsto, a na vodećem mestu po učešću u ukupnoj premiji i dalje je – sa 34 odsto – osiguranje autoodgovornosti koje je obavezno, i odnosi se na osiguranje trećeg lica. Ovo su, takođe, pokazatelji nerazvijenosti tržišta i znak da malo mislimo na osiguranje.

Visina ukupne premije takođe se može posmatrati kao jedan od pokazatelja, a naročito ako se uporedi njeno kretanje u poslednjih desetak ili više godina. Iako svake godine ostvaruje rast, ona se 12 godina od tzv. otvaranja tržišta nije čak ni udvostručila, uprkos velikim očekivanjima svih učesnika na tržištu, domaćih i stranih analitičara i potencijalnih investitora. Ukupna premija osiguranja u Srbiji je 2005. godine iznoslila 406 miliona evra. U 2016. ovaj iznos je bio 722 miliona evra, što je rast od 10,1 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

 

Usaglašeni sa novim Zakonom

Prošla godina je za osiguravajuća društava protekla u znaku primene novog Zakona o osiguranju: osiguravajuća društva trebalo je da usklade svoje poslovanje u smislu restrukturiranja investicionog portfolija, ispunjenja novih uslova u pogledu adekvatnosti kapitala, i uspostavljanja sistema za izveštavanje. Prema izveštaju NBS, sva društva su tu svoju obavezu tokom protekle godine ispunila. Istovremeno, kompozitna društva (ona koja se bave i životnim i neživotnim osiguranjima, a ima ih ukupno šest), uspostavila su odvojeno upravljanje imovinom koja služi ili može služiti za izmirenje obaveza po osnovu osiguranja, pripadajućim kapitalom i obavezama, kaže se u izveštaju NBS.

Kad je, pak, reč o dešavanjima koja su uzburkala javnost, godinu je obeležio odlazak AXA osiguranja iz Srbije – svetskog lidera francuskog porekla, koji je posle svega nekoliko godina poslovanja na ovom tržištu odlučio da svoj portfelj od oko 106.000 klijenata i oko 12 miliona evra premije prepusti Wiener Stadtische osiguranju, članu austrijske VIG Grupe. Iako su se mnogi uplašili da je ovo odlazak sa broda koji tone, to ipak nije uzburkalo domaće tržište: reč je bila o strategiji ove multinacionalne kompanije da traži nova tržišta koja se tek otvaraju i na kojima se očekuje brži rast nego što se to dešava u Srbiji.

Dokaz za to je činjenica da je ova kompanija povukla svoje poslovanje i iz Rumunije (takođe ga prodavši kompanijama koje su članice VIG Grupe), ali i iz Velike Britanije, gde je drugima prepustila svoje biznise i u oblasti životnog osiguranja, privatnih penzija i zaštite poslovanja – što je bila logična reakcija na Brexit.

Svetska komešanja

Upravo izlazak Velike Britanije iz Evropske Unije bio je jedan od centralnih događaja kad je reč o evropskom tržištu osiguranja, a posledice te odluke britanskih građana tek se očekuju. Među prvih deset osiguravača u EU, tri su britanska, a način njihovog daljeg poslovanja na ovom tržištu tek će se utvrditi. Isto pitanje biće postavljeno i za osiguravače iz evropskih zemalja koji posluju na britanskom tržištu, a posebno je zabrinjavajuće šta će se dešavati u oblasti investiranja, s obzirom na to da su u EU osiguravajuće kompanije poznate kao najveći institucionalni investitori, sa ulaganjima u visini od 61 odsto BDP čitave EU (izvor: insuranceeurope.eu/2016)

Veća opasnost celom svetu, pa time i osiguravačima, ipak preti od terorizma, koji se od prošle godine tretira većim rizikom čak i od elementarnih nepogoda. Prema desetom godišnjem Globalnom indeksu mira Instituta za ekonomiju i mir, u svetu trenutno ima samo deset zemalja koje se mogu smatrati „slobodnim od sukoba“: Bocvana, Čile, Kostarika, Japan, Mauricijus, Panama, Katar, Švajcarska, Urugvaj i Vijetnam. Godina 2016. je ocenjena kao rizičnija od 2015. zbog pogoršanja sukoba na Bliskom Istoku, nedostatka rešenja za izbegličke krize i porasta ljudskih žrtava zbog terorističkih akata.

Izazovi u budućnosti

Osiguravače u narednom periodu očekuju veliki izazovi, čak i kad se izuzmu pobrojani rizici. Reč je o zahtevima potrošača, na koje upozorava jedna od vodećih svetskih konsultantskih kuća Capgemini, sa sedištem u Parizu, koja posluje u gotovo 50 zemalja. Njihov izveštaj World Insurance 2016 predviđa da osiguravače očekuje ozbiljna transformacija kroz povezivanje sa tehnologijom i Internetom stvari („Internet of Things“), kako bi uspostavili bolji kontakt sa potencijalnim korisnicima.

Anketa koju su uradili na 15.000 ispitanika pokazala je da će oko trećina budućih korisnika uskoro živeti u tehnološkim ekosistemima koji podrazumevaju pametne zgrade, tehnološki napredne uređaje i veštačku inteligenciju (samohodni automobili, dronovi, roboti…). Tako će i njihovi zahtevi za proizvodima osiguranja uskoro početi značajno da se menjaju, a na osiguravačima je da ih dočekaju spremni. Posebno će zahtevni biti predstavnici tzv. Ipsilon generacije – osobe rođene između 1980. i 2000. godine, koji će već za nekoliko godina sačinjavati polovinu radno sposobnog stanovništva. Čak 37 odsto njih je reklo da koristi društvene medije da bi se informisali o osiguranju, pa očekuju i neki lakši i brži način da dođu do svojih polisa.

Takođe, očekuje se da čak 47 odsto bogatijih klijenata – poznavalaca novih tehnologija, zatraži od osiguravača neki nov, netradicionalan pristup prvenstveno u prodaji, a zatim i u pružanju usluga, što će podrazumevati i drugačiji odnos prema proceni i upravljanju rizicima.

 
Lela Saković
FINANSIJE TOP 2016/17

Pročitajte i ovo...