Home TekstoviB&F Plus Kako će se rat koji je pokrenuo Ryanair odraziti na ovaj region?

Kako će se rat koji je pokrenuo Ryanair odraziti na ovaj region?

by bifadmin

Nakon što se Ryanair upustio u rat sa Wizz Airom, easyJetom i Lufthansom, a potom mu je dojučerašnji saveznik Norwegian okrenuo leđa i prešao u neprijateljski tabor, ovu irsku avio-kompaniju počeli su masovno da napuštaju piloti i drugo osoblje, zbog čega će otkazati čak 20.000 letova u narednih godinu dana. Ovaj region može biti jedan od profitera tog rata, uključujući i aerodrome u Beogradu i Nišu.

Ko visoko leti…

Irska niskotarifna kompanija Ryanair je pokrenula žestoki rat sa drugim low cost kompanijama (LCC), Wizz Airom i easyJetom, počev od otvaranja centara u njihovim bazama u poslednje dve godine, do najava da će uložiti enormna sredstva kako bi im konkurisao i damping cenama – prošle zime je spustio cene za 10-12%, a letnje cene za 7%. Nakon toga, ova kompanija je započela rat i sa Lufthansom: ne samo da je otvorila baze u čak sedam nemačkih aerodroma, među kojima i u Berlinu, nego je bazu otvorila i u Kelnu, bastionu Lufthansinog Eurowingsa, uz najavljeno otvaranje baza u Frankfurtu i Minhenu.

Istovremeno, početkom leta je izgledalo gotovo sigurno da je Ryanair sklopio savezništvo sa trećom najvećom evropskom LC kompanijom, Norwegianom, i na taj način sebi osigurao zaleđe i jakog partnera u borbi sa glavnom konkurencijom. Tome u prilog je išla i odluka irskog avioprevoznika da se naglo povuče iz svojih, već otvorenih skandinavskih baza, obrazlažući takav potez povećanjem taksi, ali je bilo jasno da je to, zapravo, pritisak na lokalne vlasti i „usluga“ Norwegianu, tj. mogući deo dogovora sa važnim saveznikom.

Međutim, da nešto ne valja videlo se početkom septembra, kada je Ryanairov CEO, Majkl O’Liri izjavio da će Norwegian propasti u roku od četiri do pet meseci, zbog nedostatka novca. Neobično, s obzirom da je 2016. Norwegian imao 2,8 milijardi evra prometa i 160 miliona evra profita. Tako nešto se ne izjavljuje za partnera, čak i da je istina. Naravno, u Norwegianu su tu izjavu odmah demantovali.

Odgovor šta je bio razlog za takvu O’Lirijevu izjavu dobili smo desetak dana kasnije, kada je easyJet objavio svoju saradnju sa Norwegianom i WestJetom oko preuzimanja dugačkih (long-haul) letova na londonskom aerodromu Gatwick, sa najavom pokretanja iste usluge na aerodromima u Parizu i Barseloni, kao i u Milanu, Ženevi i Amsterdamu.

Ovaj potez Norwegiana je sa poslovne strane bio logičan. Naime, Ryanair je ogroman i mogao bi tokom „saradnje“ lako da proguta čitav Norwegian, što nema opasnosti da će se desiti ukoliko je partner manji easyJet. Još bitnije, Norwegianova najveća baza za dugačke letove je upravo Gatwick, baš kao i easyJetu. Ne bi čudilo da Norwegian i easyJet prošire saradnju i na konekcije svojih evropskih linija u doglednoj budućnosti, što bi omogućilo znatno veće spajanje letova nego što će ih imati Ryanair, koji je već krenuo sa konekcijama preko svojih najvećih čvorišta.

Analitičari već govore kako je ovaj sporazum najveća promena u istoriji LC kompanija i veliki udarac za Ryanair. Pregovorima sa Ryanairom norveška kompanija je kupila sebi dve godine mira i mogla se razvijati širom Evrope. Za to vreme Ryanair joj se povukao sa ključnog tržišta – Skandinavije – i ostavio joj prostora da ojača. Ali onog trenutka kada je Norwegian to i postigao, okrenuo je leđa Ryanairu i započeo saradnju sa daleko logičnijim partnerom. Pokvareno? Nema toga u biznisu. S druge strane, upravo Ryanair ne bi smeo da se žali na pokvarene poteze, jer je bio perjanica takvog ponašanja preko 20 godina.

…ostaje bez pilota…

Povrh svega, Ryanair se u poslednjih mesec i po suočio sa ogromnim unutrašnjim problemom. Kompanija je otkazivala od 40 do 150 letova dnevno, odnosno tokom sedam nedelja gotovo 3.000 letova, što je imalo štetne posledice po više od 350.000 putnika. I pritom nije izgubila samo više stotina miliona evra na kompenzacije i rerutiranja, nego i poverenje putnika, koje je građeno 23 godine, kroz moto „mi ćemo vas dovesti na odredište sigurno, tačno i jeftino“. Kompanija ga se toliko čvrsto držala, da je bila spremna da žrtvuje i profit. Naime, ako je avion kasnio, pilot je imao obavezu da leti maksimalnom brzinom, i pritom troši puno novca za gorivo.

Sada, Ryanair najavljuje da će biti otkazano čak 20.000 letova u narednih godinu dana. Do otkazivanja je došlo pre svega zato što se Ryanair odnosio vrlo loše prema svojim pilotima, mehaničarima i kabinskom osoblju. Najmanji protest zbog uslova rada kažnjavan je otkazima, radnici su imali vrlo malo prava, relativno niske plate, i nisu imali privilegije poput njihovih kolega u drugim kompanijama. Piloti koji su dolazili na testiranje, morali su sami da plaćaju sve troškove, a kasnije su sami nabavljali opremu koju bi, inače, dobijali da su se zaposlili u konkurentskim kompanijama. Na kraju, piloti su morali da kupuju hranu, pa čak i vodu, u avionu.

Sve više osoblja je odlazilo, a sve manje ih se prijavljivalo na konkurse. Sam Ryanair je priznao da mu nedostaje oko 650 pilota, ali vidljivo je da su brojke znatno veće. Ialpa, irski sindikat pilota, tvrdi da je u prošloj godini otišlo više od 700 pilota iz Ryanaira, od 4.200 koliko ih radi u firmi. Istovremeno, Norwegian je Reutersu izjavio da je 140 Ryanairovih pilota prešlo kod njih u prošloj godini.

… i balkanskog tržišta

Wizz Air je sada u povoljnijoj situaciji, iako je do nedavno bio u egzistencijalnoj opasnosti, a sa njime i niz aerodroma u regionima gde je ova kompanija dominantna (Skoplje, Ohrid, Tuzla, Beograd). Na nekim aerodromima gde je Ryanair krenuo u najžešće sukobe, sada naglo smanjuje broj frekvencija i linija – tako je u Sofiji od 22 svoje linije čak pet pretvorio u sezonske, u Bukureštu je od 13 linija jednu ukinuo, pri čemu nema bilo kakvih najava o otvaranju novih linija. Ryanair u narednih godinu dana dobija 47 novih aviona, ali povećanje broja putnika će biti tek 4%, umesto planiranih 9%. Stoga je za očekivati da planirana ekspanzija u Zadru neće biti u obimu koji je prvobitno pompezno najavljivan. Još manje su verovatne ekspanzije na aerodromima gde Ryanair nije jedini ili dominantan prevoznik (Niš, Podgorica, Pula, Rijeka). Ryanair sada ima mnogo većih problema i značajnijih tržišta kojima mora da se posveti.

Nasuprot njemu, za očekivati je da će easyJet i Norwegian sada moći daleko lakše da dišu. Oni su idealni upravo za ekspanziju Zagreba, a trebalo bi da profitiraju Split i Dubrovnik, koji imaju veliki broj easyJetovih i Norwegianovih linija. Ali ne treba se zanositi, kapaciteti ovih kompanija potrebniji su na strateški važnijim aerodromima Zapadne Evrope. Ipak, ovde bi mogli nesmetano da rastu, bez opasnosti od Ryanairovog odgovora u dogledno vreme, i kreiraju mirne luke – kao što to Wizz Air ima u Skoplju i Tuzli, gde mogu da stvaraju profit i usmeravaju ga na ona tržišta gde vode opaki rat.

Možemo očekivati da će u regionu najviše profitirati i ostvariti daleko najveću ekspanziju Eurowings, i to zato što će Ryanair, Norwegian i easyJet sada da se posvete međusobnom sukobu. Uz to, Eurowingsu, takođe, pristižu desetine aviona koje preuzima od Air Berlina. U naredne dve godine očekuju se brojne nove linije i povećanje frekvencija Eurowingsa, a moguće je da će u tom periodu Lufthansa preuzeti Adriu i Croatiu, i zahvaljujući tome otvoriti svoje baze u Zagrebu, Ljubljani i još nekim gradovima.

Međutim, upravo Norwegianov prelazak iz Ryanairovog u easyJetov tabor, ali i nedavni primer kako najljući protivnici Lufthansa i Etihad postaju saveznici, pokazuju da čvrste prognoze nisu moguće. Pa ipak, aerodromi i vazduhoplovne kompanije u regionu moraju i te kako da uzmu u obzir događaje u poslednjih mesec dana i svoje strategije promene u skladu sa njima. Ovo se posebno odnosi na Zadar, Split, Dubrovnik, Pulu, Zagreb, Tuzlu, Beograd, Niš, Podgoricu, Skoplje i Ohrid, i na kompanije Croatiu i Adriu.
Izvor: TangoSix

oktobar 2017, broj 142.

Pročitajte i ovo...