Home VestiEkonomija NALED: U Srbiji samo 23 odsto građana prednost daje platnim karticama

NALED: U Srbiji samo 23 odsto građana prednost daje platnim karticama

by bifadmin

Elektronsko plaćanje omogućava da transakcija bude evidentirana i vidljiva poreskim organima čak i kada fiskalni račun nije izdat. Međutim, u Srbiji samo 23 odsto građana prednost daje karticama što jasno sugeriše da postoji veliki prostor za podsticanje bezgotovinskog plaćanja kao dobrog načina za unapređenje ekonomskog razvoja, jačanje poreske kulture i suzbijanje sive ekonomije, pokazalo je novo istraživanje NALED-a. Bezgotovinsko plaćanje žene preferiraju nešto više od muškaraca. Kartice uvek ili često koriste osobe između 30 i 44 godine starosti (40%), a najmanje mladi između 18 i 29 (18%) i stariji od 60 (samo 10% ispitanika). Istraživanje je pokazalo i da čak 59% građana isključivo koristi keš.

Keš je primarno sredstvo plaćanja za 98% osoba sa osnovnim ili nižim obrazovanjem dok više od polovine visokoobrazovanih koristi kartice. Takođe, više od polovine osoba sa primanjima iznad 38.000 dinara češće u prodavnici iz novčanika izvadi karticu, a veoma retko oni bez stalnih prihoda (samo 6%). U Beogradu kartice redovno koristi 35% stanovnika, sledi Vojvodina (27%), potom centralna Srbija (16%).

Zbog svega navedenog su NALED i Ministarstvo finansija, uz pokroviteljstvo kompanije Mastercard, u partnerstvu sa Societe Generale bankom i u saradnji sa Fakultetom organizacionih nauka i studentskom menadžment konsalting organizacijom Case Study Club, odlučili da u okviru sprovođenja edukativne kampanje u Godini borbe protiv sive ekonomije pokrenu takmičenje Cashless Case Challenge 2017. Konkurs je namenjen najboljim studentskim idejama koje mogu da doprinesu razvoju bezgotovinskog društva, kao i odgovornijem i angažovanijem učešću najmlađeg dela populacije u borbi protiv sive ekonomije.

„Udeo bezgotovinskih plaćanja u najrazvijenijim zemljama poput Singapura, Švedske, Holandije, Francuske i Kanade već je premašio 60% svih transakcija odnosno više od 80% u ukupnoj vrednosti kupovina i neke od njih će u narednoj deceniji potpuno napustiti gotovinu. To je globalni trend i rezultat razvoja interneta, slobodne trgovine i komfora koji nude elektronski vidovi plaćanja. Istraživanja su pokazala jasnu vezu i uticaj smanjenja upotrebe keša na ekonomski rast, suzbijanje korupcije, kriminala i sive ekonomije i Srbija bi trebalo taj trend da prati“, istakao je ministar finansija Dušan Vujović na predavanju studentima održanom na Fakultetu organizacionih nauka povodom lansiranja Cashless Case Challenge 2017.

Generalni direktor kompanije Mastercard za tržišta Balkana Artur Turemka podsetio je da iako se nivo sive ekonomije u Srbiji procenjuje iznad EU nivoa, postoji spremnost svih tržišnih igrača da se uključe u izgradnju transparentnog finansijskog sistema.

„Najnovije MasterIndex Srbija 2017 istraživanje je pokazalo da 71% ispitanika radije plaća karticama iznose preko 1.500 dinara što je odličan pokazatelj stabilne uloge koju elektronska plaćanja imaju u svakodnevnim trgovačkim aktivnostima građana Srbije. Mi u kompaniji Mastercard sarađujemo sa bankarskim, vladinim i trgovačkim sektorom na primeni rešenja za povećanje nivoa finansijske transparentnosti koja su prilagođena ovom tržištu, a kroz pokretanje Cashless Case Challenge studentskog takmičenja, želimo da čujemo kako studenti, tehnološki napredna generacija budućih lidera, vidi razvoj bezgotovinskog društva“, rekao je Turemka.

Predsednik UO Societe Generale banke u Srbiji i predsedavajući NALED-ovog Saveza za fer konkurenciju Goran Pitić naglasio je da Nacionalni program za suzbijanje sive ekonomije predviđa mere za podsticanje bezgotovinskih plaćanja i da se razmatraju ideje kao što je subvencionisanje preduzetnika i mikro firmi pri nabavci POS terminala ili poreske olakšice za bezgotovinsko plaćanje.

„Prvi korak u promociji bezgotovinskog društva može da napravi država tako što će omogućiti plaćanje svojih taksi i usluga elektronski. Pozivam studente da novim idejama podrže razvoj bezgotovinskog društva, a u zavisnosti od sprovodivosti najbolji predlozi mogu da se nađu i u Nacionalnom programu za suzbijanje sive ekonomije“, izjavio je Pitić.

Cashless Case Challenge 2017 je otvoren za sve građane Srbije koji su studenti treće, četvrte i pete godine osnovnih i postdiplomskih studija svih fakulteta i viših škola u Srbiji i inostranstvu. Neophodno je da formiraju timove od tri člana, ali nije obavezno da budu sa istog fakulteta.

Na sajtu www.uzmiracun.rs/cashlessase nalazi se više informacija o takmičenju, a od 7. novembra zainteresovani studenti će moći da preuzmu prijavni formular i case study odnosno zadatak koji treba da reše. Rok za prijavu je 1. decembar. Petočlani žiri (NALED, Ministarstvo finansija, Mastercard, Societe Generale banka i FON) izabraće najviše 10 najboljih timova koji su ponudili originalna, sprovodiva i održiva rešenja, koja utiču na suzbijanje sive ekonomije i doprinose finansijskoj inkluziji mladih.

Finalne prezentacije i izbor najboljih radova zakazani su za 17. decembar. Pobednički tim osvojiće plaćenu stručnu praksu za svakog člana u trajanju od šest meseci u NALED-u, kompaniji Mastercard i Societe Generale banci. U nagradnom fondu, između ostalog, nalaze se i tableti za članove tri prvoplasirana tima, promocija radova pet najboljih timova na sajtu uzmiracun.rs i dr.

Pročitajte i ovo...