Home VestiEkonomija Finansijska tržišta više ne reaguju na pozitivne vesti?

Finansijska tržišta više ne reaguju na pozitivne vesti?

by bifadmin

Pozitivne vesti o ekonomskoj situaciji tradicionalno uzrokuju rast vrednosti akcija i jačanje valute zemlje iz koje stižu dobre vesti, a vredi i obrnuto. No ponekad se dogodi izuzetak – tržište ignoriše vesti i cene akcija i ostalih finansijskih instrumenata počinju da se kreću u naizgled nelogičnom smeru. Upravo takva situacija može da ukazuje na veliku promenu trenda na tržištu, a investitori koji razumeju taj fenomen mogu da izbegnu velike gubitke, ali i da ostvare značajan profit na daljim kretanjima na tržištu.

Sudeći po kretanjima vrednosti američkih akcija i dolara, čini se da se upravo sada nalazimo u jednoj od opisanih neobičnih situacija. Naime, prošle nedelje su mnoge kompanije objavile poslovne rezultate za prvi kvartal ove godine. Čak 76% kompanija je objavilo rezultate bolje od očekivanja, uključujući najveću kompaniju na svetu – Apple.

Američke Federalne rezerve su takođe prošle nedelje donosile važnu odluku – o visini referentnih kamatnih stopa. Deo učesnika na tržištima se pribojavao da bi FED mogao da najavi dizanje kamatnih stopa što bi moglo negativno da utiče na dalji rast. Drugi su se pak pribojavali da bi FED mogao da najavi spuštanje kamatnih stopa, što bi značilo da stiže recesija. No FED nije napravio ništa. Smatra da je američka ekonomija u idealnoj fazi.

Nadalje, u petak su objavljeni redovni podaci o situaciji na američkom tržištu rada i bili su mnogo bolji od očekivanja. U aprilu je otvoreno čak 263 hiljade radnih mesta (očekivalo se 181.000), a stopa nezaposlenosti je pala na 3,6% (očekivalo se 3,8%).

Dakle, sve informacije o stanju američke ekonomije objavljene u proteklih nedelju dana su bile izrazito pozitivne, na temelju čega se može očekivati da će aakcije još neko vreme rasti, a dolar jačati. Ipak, dogodilo se suprotno. SP500 indeks, koji je dobar pokazatelj ukupne situacije na američkom berzanskom tržištu, je posle utorka počeo padati i sada se nalazi na najnižem nivou u posljednje dve nedelje, dok je dolar nakon početnog jačanja u petak nakon objave o nezaposlenosti okrenuo smer i počeo da slabi.

Pred kraj nedelje je takođe došlo do pada cene nafte i rasta cene zlata, što se ne bi trebalo događati pri objavi odličnih podataka iz najvažnije ekonomije na svetu.

Kako objasniti neobična kretanja na berzama?

Na berzama se sve svodi na ponudu i potražnju. Ako veća količina kapitala želi da napustiti akcije, nego što želi da uloži u njih, nikakve pozitivne vesti tu ne mogu pomoći i cene će padati. Čini se da smo sad u fazi u kojoj su svi koji su hteli da kupuju akcije to već i učinili, i ponestaje novog kapitala koji im može dalje podizati cene. Naime, SP500 indeks od Božića raste praktično bez predaha i do prošle nedelje je porastao čak 26%. Sa svakim novim procentom rasta, akcije postaju sve skuplje i privlače sve manje kupaca, a u isto vreme se sve više onih koji ih poseduju odlučuju na prodaju. Pojednostavljeno rečeno, pre ili kasnije broj prodavača nadmaši broj kupaca i cijena mora da padne da bi se tržište dovelo u ravnotežu.

Budući da velikim institucionim investitorima ponekad trebaju meseci kako vbi ukupili ili prodali sve akcije koje žele, ne menjaju svoje stavove o situaciji na berzi iz dana u dan. Upravo zbog toga i trendovi na berzama takođe često traju po nekoliko meseci. Na osnovu toga, moguće je da je pad SP500 indeksa u poslednjih nekoliko dana samo početak ozbiljnije korekcije poput one koja se dogodila pred kraj prošle godine, pri čemu je SP500 pao za čak 20%. No, na te velike pomake ne treba gledati kao na manu, nego kao na prednost berzanskih tržišta. Naime, upravo zbog tih velikih pomaka akcije često postaju potcenjene ili precenjene i upravo zbog toga je ulaganje u njih toliko unosno za one koji razumeju kako se tržišta ponašaju.

Izvor: Admirla Markets

Pročitajte i ovo...