Home Slajder Smanjenje broja direktnih stranih investicija ka Evropi

Smanjenje broja direktnih stranih investicija ka Evropi

by bifadmin

Tradicionalno visoke investicije Sjedinjenih Američkih Država ka Evropi usporavaju po prvi put u tri godine
Samo 27 odsto investitora planira da započne ili razvija poslovanje u Evropi u 2019. godini
Tehnološke direktne strane investicije upućene ka Evropi dostigle su rekordan nivo u 2018. godini

Prema rezultatima istraživanja o atraktivnosti evropskog tržišta u 2018. godini (European Attractiveness Survey 2018) koje je sprovela revizorsko – konsultantska kompanija EY (Ernst&Young), broj projekata direktnih stranih investicija (SDI) upućenih ka Evropi opao je za 4 odsto (na 6,356 projekata). Uprkos padu ukupnog broja SDI upućenih ka Evropi prvi put u šest godina, nivo investicija ostaje drugi najviši od 2000. godine, od kada kompanija EY beleži ove podatke. Ipak, stav investitora je pesimističan – samo 37 odsto ispitanih kompanija predviđa povećanje atraktivnosti evropskog tržišta u naredne 3 godine, poredeći sa 50 odsto njih koji su isto mišljenje imali i prethodne godine.
Tehnološki sektor se, međutim, opire ovom silaznom trendu, s obzirom na to da se broj projekata SDI popeo na rekordan nivo od 1,227 u 2018. godini (što predstavlja rast od 4 odsto u odnosu na prethodnu). Rast je pretežno vođen američkim kompanijama, koje su odgovorne za 37 odsto projekata digitalnih SDI u Evropi prošle godine. SDI su takođe jake u tradicionalnim industrijskim sektorima Evrope: ukupan broj projekata SDI u transportnoj, mašinskoj i hemijskoj industriji je porastao za 4 odsto – na 1,729 projekata u 2018. godini.
„Dok veličina i raznolikost evropskog tržišta nastavljaju da ga čine atraktivnim za globalne investitore, počinjemo da vidimo uticaj Bregzita i drugih političkih i ekonomskih neizvesnosti, s obzirom na to da investitorski optimizam opada. Pretežno zbog Bregzita, istorijska konkurentska prednost Velike Britanije u SDI je oslabila tokom prethodne tri godine, što znači da hiljade novih poslova nije stvoreno.
„Da bi Evropa nastavila da privlači direktne strane investicije, ona mora da reaguje u skladu planovima za
jedinstveno digitalno tržište, sistemom zaštite podataka i stabilnim poreskim režimom. Takođe treba da
nastavi da ulaže u tehnologiju i obezbedi pristup agilnoj i kvalifikovanoj radnoj snazi, koja pokreće SDI”,
izjavio je Andy Baldwin, Rukovodeći partner kompanije EY za region Evrope, Bliskog Istoka, Indije i Afrike.
Mapa investicija u 2018. godini
Dve najveće evropske privrede, Velika Britanija i Nemačka, koje su zajedno odgovorne za oko trećinu SDI
u Evropi, privukle su 13 odsto manje investicija nego prethodne godine (1,054 i 973 projekta SDI,
respektivno). Negativne performanse Velike Britanije rezultat su smanjenja broja projekata proizvodnih
SDI za 35 odsto (na 140), koje je podstaknuto pomeranjem investicija u kapacitete za opsluživanje
jedinstvenog tržišta van prostora Velike Britanije. Pored toga, broj novoosnovanih sedišta kompanija, koje
stvaraju važne i visoko plaćene poslove, prepolovljen je sa 98 u 2017. na 48 u prošloj godini.
Tradicionalno jake oblasti u Nemačkoj takođe su bile pod uticajem: zabeležen je pad proizvodnje od 7
odsto u automobilskom sektoru, uglavnom zbog pojačane zabrinutosti oko „tvrdog” Bregzita, američkih
tarifa i usporavanja potražnje iz Kine.
Francuska, koja je zabeležila spektakularan rast SDI od 31 odsto u 2017. godini, ostvarila je rast od samo
1 odsto u 2018.
Međutim, po prvi put, prošle godine je u Francuskoj pokrenuto više projekata SDI u oblastima istraživanja
i razvoja (R&D) i proizvodnje (144 i 339, respektivno) nego u bilo kojoj drugoj evropskoj zemlji.
Sa druge strane, SDI se javljaju kao glavni izvor radnih mesta u drugim zemljama Zapadne, Centralne i
Istočne Evrope – uprkos političkoj neizvesnosti u nekim zemljama. Među deset najboljih evropskih
destinacija za direktna strana ulaganja, značajan pozitivan učinak su ostvarile: Španija (32%), Belgija (29%),
Poljska (38%), Turska (14%) i Irska (52%). Izvan prvih deset mesta, Italija je zabeležila skok SDI od 63% u
odnosu na prethodnu godinu, i time ostvarila najbrži rast SDI među 20 vodećih zemalja u Evropi.
Određeni broj zemalja je zabeležio visok dvocifren negativan rast SDI: Holandija (- 32%) koja,
međutim, još uvek zadržava svoje mesto u top 10 destinacija za ulaganja; Švedska (- 32%); i Češka
Republika (-51%).
Investicije Sjedinjenih Američkih Država ka Evropi usporavaju
Iako su Sjedinjene Američke Države tradicionalno jak investitor u Evropu, investicioni projekti SDI iz SAD
porasli su za samo 3 odsto prošle godine, što je manje od 8 odsto koliko iznosi prosek za prethodne četiri
godine. Usporavanje je uglavnom posledica američke poreske reforme, uvedene u decembru 2017.
godine, i repatrijacije imovine i poslova od strane američkih multinacionalnih kompanija. Ipak, SAD
ostaju najveći pojedinačni investitor u Evropu, čineći 22 odsto evropskih SDI u 2018. godini.
Evropska tehnološka trka je krenula
Evropski tehnološki sektor je u procvatu, a broj novih SDI projekata dostigao je rekordan nivo od 1,227
u 2018. godini (porast od 4 odsto u odnosu na prethodnu godinu). Ukupno gledano, broj SDI projekata
je porastao više od 100 odsto – sa 510 na 1,227 u poslednjih pet godina. Istraživanje je takođe pokazalo
da je digitalni sektor ključni pokretač budućeg rasta u Evropi (39% investitora), a slede ga cleantech
(25%), energetika i komunalne usluge (21%).
Na pitanje koji gradovi nude najbolje šanse za proizvodnju sledećeg tehnološkog giganta, investitori su
stavili London na 4. mesto na globalnom nivou, iza San Franciska (uključujući Silikonske doline), Šangaja
i Pekinga. Berlin se nalazi na sedmom mestu na globalnom nivou i na drugom u Evropi, dok je Pariz na
dvanaestom mestu u svetu i treći u Evropi.
Istraživanje otkriva da je u Evropi smešteno više od trećine globalnih gradova za koje je najverovatnije
da će proizvesti sledećeg tehnološkog giganta. Dva evropska grada nalaze se na top 10 listi najprivlačnijih tehnoloških habova: London i Berlin, koji se nalaze na četvrtom i sedmom mestu, respektivno. Investitori identifikuju London, Berlin, Pariz, Stokholm i Amsterdam kao prvih pet najatraktivnijih tehnoloških habova u Evropi.

Pročitajte i ovo...