Home VestiEkonomija Nacrt fiskalne strategije Vlade Srbije za 2020. godinu bez plana strukturnih reformi

Nacrt fiskalne strategije Vlade Srbije za 2020. godinu bez plana strukturnih reformi

by bifadmin

Predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović rekao je danas da je nacrt Fiskalne strategije Vlade Srbije za 2020. godinu sa projekcijama za 2021. i 2022. godinu utvrdio dobre kvantitativne ciljeve, ali da ih ne prati plan strukturnih reformi.

On je na konferenciji za novinare na predstavljanju Mišljenja na nacrt te strategije rekao da je ona „na tragu da bude kredibilan dokument za vodjenje srednjoročnih fiskalnih politika, ali da to još nije postala“.

„Za puno ozdravljenje javnih finansija i održivo ubrzanje privrednog rasta potrebno je definisati i sprovesti veći broj strukturnih reformi kojih u nacrtu strategije nema“, rekao je Petrović.

Dodao je da se reforma sistema zarada i zaposlenosti u državi koja se odlaže već nekoliko godina strategijom pomera u budućnost i bez naznaka kako će da izgleda.

On je rekao da u okviru plana povećanja javnih investicija nije jasno šta su konkretni prioriteti države i na koji način su izabrani, a nema ni plana reformi javnih preduzeća dok bi najavljena poreska reforma morala biti detaljnije razradjena da bi privatni sektor mogao da planira poslovanje.

„Najveći makroekonomski problem Srbije je nedovoljan privredni rast a nacrt Fiskalne strategije za njega ne nudi odgovarajuće rešenje“, rekao je Petrović.

Istakao je da je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije duži niz godina nezadovoljavajući jer je u prethodne tri godine iznosio od tri do 3,5 odsto, a u zemljama Centralne i Istočne Evrope od četiri do 4,5 odsto i od polovine 2018 usporava se rast što se ne dogadja u tim zemljama.

„To govori da ekonomske politike koje se vode u Srbiji nisu dovoljno podsticajne za privredni rast, a strategija uglavnom ignoriše taj problem“, rekao je Petrović i dodao da nema ni plana reformi poslovnog ambijenta i poboljšanja rada javne uprave uključujući zdravstvo i prosvetu.

Umesto potrebnih fundamentalnih reformi nacrt strategije, prema njegovim rečima, predvidja „digitalnu transformaciju, inovacione vaučere, izmenu Zakona o carini i slične stvari, što nije sporno, ali može biti samo dobar dodatak sveobuhvatnim merama, ali ne i glavni plan Vlade za ubrzanje privrednog rasta“.

Istakao je da strategijom planirani rast BDP od četiri odsto u srednjem roku nije dovoljno ambiciozan, a da je veliko pitanje i da li će se ostvariti.

Petrović je kazao da je planirani fiskalni deficit od 0,5 odsto BDP dobro odabran cilj i da vodi ka daljem smanjenju duga, ali je kako je rekao, „potrebno preispitati projekcije pojedinih budžetskih stavki i otkloniti nekonzistentnosti“.

Strategijom je, kako je rekao planirano povećanje učešća doprinosa u BDP u srednjem roku što znači da će naplata doprinosa da raste brže od BDP, a u isto vreme je prognozirano da će plate u privatnom sektoru da rastu u skladu sa rastom produktivnosti a plate u javnom sektoru sporije nego u privatnom.

Dodao je da strategija predvidja povećanje javnih investicija na 4,6 odsto BDP u srednjem roku, ali ne i za koje namene.

Bez toga, kako je rekao Petrović, nije jasno da li će se povećati ulaganja u oblastima u kojima su najpotrebnija i najviše utiču na privredni rast, a to su putna i železnička infrastruktura, zaštita životne sredine, zdravstvo, prosveta ili su „prioriteti Vlade ulaganja u sportske objekte, naoružanje vojske i policije islične investicije“.

Član Fiskalnog saveta Nikola Altiparmakov rekao je da treba ojačati fiskalna prvaila i uvesti obavezu da deficit BDP od jedan odsto može biti dozvoljen kada je spoljni dug do 45 odsto BDP, a 0,5 odsto ako je do 55 odsto. Deficit treba eliminisati ako je spoljni dug iznad 55 odsto BDP.

On je rekao da je dobro što se uvodi švajcarska formula za indeksaciju penzija koja predvidja da se uskladjuju sa cenama i zaradama. On je rekao da treba utvrditi gornju granicu za penzijske rashode od 10,5 odsto BDP i donju od 9,5 odsto.

„Rashodi za plate ne bi trebalo da premaše 9,5 odsto BDP, a preostali „višak“ u budžetu treba koristiti za investicije“ rekao je Altiparmakov. Istakao je da nije jasno zašto je uzet kredit za reformu Poreske uprave od 50 miliona od Svetske banke kada je taj posao započeo Medjunarodni monetarni fond, a finasiran je donacijama.

Član Fiskalnog saveta Vladimir Vučković rekao je da se platni razredi planiraju od 2013. godine, ali se u praksi sprovode proizvoljna povećanja zarada i da ima stotine koeficijenata prema kojima se obračunavaju.

„Treba napraviti katalog radnih mesta jer, iako mnogi tvrde da je to osetljivo pitanje, dokaz da to može da se uradi je da su ga napravile druge zemlje“, rekao je Vučković.

Vlada Srbije, kako su naveli u Fiskalnom savetu, prema postojećoj zakonskoj regulativi trebalo bi da razmotri preporuke Fiskalnog saveta i na jesen integriše u Fiskalnu strategiju, a u slučaju da ih odbije to argumentima obrazloži.

Izvor: Beta

Pročitajte i ovo...