Home TekstoviAnalizeBiznis Sven Bihler, Beneton: Treći početak

Sven Bihler, Beneton: Treći početak

by bifadmin

Italijanska modna kompanija Beneton osnovana je 1965. godine. Od tada je mali porodični biznis narastao do moćne grupacije čiji je čist prihod u prvoj polovini ove godine iznosio 72 miliona evra. Zastupnik i direktor Benetona za jugoistočnu Evropu, Sven Bihler, najavljuje novo širenje i započinjanje proizvodnje u Srbiji.

Bihler 2

Sven Bihler: Beneton je početkom devedesetih godina odlučio da organizuje poslovni nastup na prostoru istočne Evrope. Počeli smo sa bivšom Jugoslavijom a kasnije smo se proširili i na Mađarsku, Bugarsku, Rumuniju i Albaniju. Danas na ovoj teritoriji imamo oko 250 prodavnica, a imamo u planu da u narednih pet godina otvorimo još toliko. Penetracija na ovim prostorima je za nas jako važna, i to ne samo sa našim glavnim brendom, već i sa drugim markama, poput Sisley-a, Playlife-a ili Killer Loop-a.

BiF: Pošto ste prisutni ovde skoro dvadeset godina, možete dobro da procenite promene trendova poslovanja. Šta se promenilo u odnosu na period sa početka devedesetih?

S. Bihler: Prvu radnju u bivšoj Jugoslaviji otvorili smo u Beogradu 1990. godine, kada smo zabeležili i izvanredne poslovne rezultate. Objektivni problemi koji su nastali stopirali su naše širenje nekoliko godina. Pokušali smo da nastavimo već 1996. godine, ali tada je na snazi bio trgovinski embargo. Napokon, posle dvehiljadite bio je povoljan trenutak za novi početak. Izgleda kao da stalno započinjemo nešto, iako smo prisutni tu već skoro dve decenije.

BiF: Upravo vaše konstantno prisustvo u tom periodu razlikuje vas od većine stranih kompanija. Koji su bili problemi sa kojima ste se tada suočavali?

S. Bihler: Klijenteli je veoma važno da ste stalno blizu nje, bez obzira da li su vremena dobra ili loša. To smo naučili iz naše dosadašnje prakse i, na kraju krajeva, to je ono što nas najbolje reklamira. Jedina razlika je što tada nismo mogli da ostvarimo nikakvu ekspanziju. S druge strane, pre početka ratnih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije mi smo planirali i da započnemo našu proizvodnju ovde. Sada je moguće nastaviti sa tim planom i mi ćemo od sledeće godine započeti proizvodnju u Srbiji za druga tržišta, zato što za to postoje dobri uslovi i konkurentne cene.

BiF: Kako onda komentarišete da u Srbiji i dalje gube i uvoznici i izvoznici tekstilne robe? Šta bi država trebalo još da uradi da bi poboljšala vašu ulogu kao proizvođača i izvoznika?

S. Bihler: Za izvoz tekstila je strahovito važna evropska integracija. Sa postojećim barijerama srpski tekstil ima kvote i carine koje moraju da se plate i koje kažnjavaju proizvođača, ako želi da ima konkurentnu cenu. Tekstilna indusrija Srbije već sada ima povoljnije pogodnosti za proizvodnju u odnosu na period od pre nekoliko godina.

BiF:
Kako Vi, s obzirom da ste proveli mladost u Beogradu, gledate danas na Srbiju sa vremenske i geografske distance?

S. Bihler:
Beograd je do devedesetih bio jedno od najlepših mesta u kojima sam mogao da budem, gde se u proleće uvek osećao miris lipa. Neke stvari se jednostavno ne mogu zaboraviti. Čitav taj ružan period doprineo je da najgore prođu obični ljudi, koje srećemo svaki dan na ulici. Beograd je izgubio dosta od svoje prepoznatljive draži i zato što je veliki broj mladih ljudi otišao. Međutim, sad imam utisak da je ponovo počeo da se menja strahovitom brzinom, samo ovaj put na bolje. Nadam se da se vraćamo onom magičnom momentu koji su za mene imali nekadašnji Beograd i Srbija.

Marko Miladinović

broj 48. oktobar 2008.

Pročitajte i ovo...