Home TekstoviNovi brojevi FinansijeTOP 2008.

FinansijeTOP 2008.

by bifadmin

biznis i finansije finansije top 2008U prodaji je peto po redu, specijalno izdanje, edicija Finansije TOP 2008.

U publikaciji su objavljeni podaci o poslovanju finansijskog sektora u 2008. godini, na osnovu podataka iz završnih računa. U ediciji su publikovani podaci o poslovanju banaka, osiguravajućih, lizing, revizorskih i brokerskih kuća, kao i investicionih i penzionih fondova u Srbiji, zemljama regiona i u svetu. Uz ediciju je priložen i CD sa kompletnim statističkim podacima o poslovanju finansijskog sektora, i prezentacijom Beogradske berze i njenog poslovanja u 2008. godini. Svi pretplatnici ediciju će dobiti uz redovan broj BiF-a, a ostali zainteresovani mogu je naručiti od izdavača.

10 Evropa: Istočni greh
Svi su izgledi da će se kriza u svojoj završnici sručiti svom silinom na zemlje evropskog istoka, i to bez obzira jesu li članice Evropske unije ili ne. Evo u čemu je problem. Amerika, Kina, Japan najvećim delom kreatori su finansijskog balona koji je pukao.

dugovi do gushe14 Dugovi: Do guše!
Sadašnji 44. po redu američki predsednik Obama voli da pravi paralele sa 32. američkim predsednikom Frenklinom Delano Ruzveltom, jal zato što je i Ruzvelt zajedno sa mandatom dobio u ruke Veliku krizu i uspeo da je savlada, ili zato što je Ruzvelt bio uzor demokrate koji je doneo Deklaraciju četiri slobode (štampe, veroispovesti, slobode od straha i siromaštva) i uveo sistem socijalne sigurnosti ili možda zato što je Ruzvelt jedini probio pravilo „nema trećeg mandata“ i čak uspeo da bude i četvrti put izabran. Postoji međutim jedan detalj koji Obamu vezuje vrlo čvrsto za trećeg američkog predsednika, Tomasa Džefersona – dugovi!

18 Monetarna politika u uslovima recesije: Država „otima“ kredite privredi
Aktuelna monetarna politika nije u dovoljnoj meri antirecesiona, o čemu svedoče i pokazatelji da država i Narodna banka Srbije istiskuju privatni sektor sa domaćeg kreditnog tržišta i svojim ponašanjem destimulišu banke da potraže solidne partnere u privredi.

20 Mlađen Kovačević: Srbija je u dužničkoj krizi
Spoljni dug Srbije je krajem aprila ove godine iznosio 20,986 milijardi evra i bio je za 10,632 milijarde veći nego krajem 2004. godine. Preduzeća su dugovala 10,729, banke 3,814, a država 6,443 milijarde evra. Podaci o visini i dinamici servisiranja tog duga se razlikuju.

22 Mogući scenario krize
Prošle godine u ovo vreme u ovoj istoj publikaciji dala sam tri scenarija predviđanja stanja u svetskoj ekonomiji– optimistički, realni i pesimistički. Na žalost ostvario se scenario koji je bio čak gori od pesimističkog, a što ukazuje da je kriza dublja i rasprostranjenija nego što se prvo pretpostavljalo.

24 Prof. dr Slobodan Komazec: Država se ne meša u svoj posao

BANKE

28 Guverner NBS o bankama i njihovom poslovnom rezultatu: Nije sve u visini dobiti
30 prof. dr veroljub Dugalić, Sekretar udruženja banaka: Rezultati po meri kreditnog rizika
32 Bankarski sistem Srbije: Lagano ukrupnjavanje
33 Poslovanje banaka u 2009. viđeno očima stručnjaka portala Kamatica com: Svaka četvrta u gubitku
36 Bankari o poslovanju sektora
48 Mikrofinansiranje u Srbiji: Rigorozna zakonska restrikcija
51 Subvencionisani krediti: Odobreno 420 miliona evra
53 Start-up krediti: Šansa za mlade?
56 e-banking u Srbiji: Banka je uvek u pravu
58 Najveće svetske banke: Smena
61 BiH: Dobit banaka prepolovljena
62 Banke u hrvatskoj u 2008: Godina bez stresa
70 BANKE: BILANSI

OSIGURANJE

92 Sektor osiguranja u Srbiji: Nerazvijen, ali stabilan
96 Milenka Jezdimirović, generalni direktor „Dunav osiguranja“: Prava mera opreza
99 Nebojša Divljan, predsednik upravnog odbora i generalni direktor Delta Đenerali (Generali) osiguranja: Cilj: Stabilno i likvidno
101 Hrvatska: Stagnacija
102 Svet: Zbog gusara rastu cene osiguranja
104 OSIGURANJE: BILANSI

BERZE
116 Beogradska berza: Godina berzanskih lomova
119 Petogodišnji ciklus domaćeg tržišta kapitala: Svega ovoga ne bi bilo da je…
121 BiH: Berze na koljenima
124 BERZE: BILANSI

FONDOVI
134 Investicioni fondovi: Godina koju bi trebalo zaboraviti
135 Investicioni fondovi: Iskustva Srbije, Hrvatske i Slovenije u 2008. godini: Kriza poverenja
137 Danilo vuksanović, direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima KomBank Invest: Osetili smo i slast i gorčinu investiranja
139 Dobrovoljni penzijski fondovi: Stabilni i u vreme krize
140 Sačuvana imovina
142 FONDOVI: BILANSI

LIZING
152 Bojan Baša, predsednik upravnog odbora asocijacije lizing kompanija Srbije: Kvalitetnijom uslugom do novih klijenata
154 Prilagođavanje krizi
155 U znaku pada tražnje
157 Registar finansijskog lizinga: Zaloga za krizu
159 BiH: Raste samo rizik
162 LIZING: BILANSI

NOVA PRAKSA
165 Knjigovodstvo individualnih gazdinstava: Selo bez računa
Iako oko 70% teritorije Srbije čini poljoprivredno zemljište, a učešće poljoprivrede zajedno sa predfarmerskim i postfarmerskim sektorom dostiže od 25% do 30% bruto domaćeg proizvoda, u Srbiji, za razliku od prakse u EU, i dalje ne postoji organizovani sistem vođenja knjigovodstva na poljoprivrednim porodičnim gazdinstvima.

166 Nova profesija – Notar: Pomoć sudovima
Uspostavljanje institucije javnog beležnika mogla bi da oslobodi sudove i ostale državne institucije overavanja gotovo 90% dokumenata na kojima je potreban pečat nekog državnog organa, i time vam uskrati druženje sa ljubaznim šalterskim službenicama.

IstorijaISTORIJA

170 Državne finansije: Sve za ljubav politike
U programima političkih stranaka i Narodnoj skupštini krajem 19. veka „paradirale“ su finansije. I sve novine su redovno objavljivale članke o finansijskim pitanjima. Izgleda kao da nijedno drugo pitanje od opšteg interesa za zemlju nije bilo tako popularno kao pitanje uređivanja državnih finansija

172 Monetarna politika: Naša ažija na zlato
U Srbiji je krajem 19. veka važio sistem bimetalizma gde su zlato i srebro bili novčana podloga papirnog novca. Njihove tržišne vrednosti odstupale su od odnosa nominalnih vrednosti, što se tada zvalo ažija.

174 Plasman stranih kapitala u Srbiji: Ideal privrednih političara
Srbija, kao i druge mlade države u 19. veku, nije imala u dovoljnoj meri svoj kapital i morala je često “apelovati na strane novčane pijace“ gde je dobijala novac potreban za vojsku, železnicu, budžet… U štampi se vodila polemika o opasnosti koju sa sobom donosi strani kapital i o tome kako da se ona otkloni.

176 Štednja: Lakše je čuvati ovce nego novce
Kao što je kiša blagotvorna za poljske useve, tako je i novac za narodnu privredu. Najvažniji putevi kojima novac stiže u privredu su štedionice. Ali ne samo što štednja pomaže narodnu radinost, već blagotvorno utiče na zdravlje i vaspitanje naroda. Rad, prosveta i zdravlje su tri glavna temelja za sreću pojedinca i celog naroda.

Pročitajte više o ediciji

Pročitajte i ovo...