Bankari u BiH imaju ozbiljan razlog za zabrinutost. Opštinski sud u Sarajevu proglasio je u utorak Intesa Sanpaolo banku Sarajevo, članicu italijanske bankarske grupacije Intesa Sanpaolo, krivom zbog „neosnovanog i jednostranog“ povećanja kamata na ranije odobrene kredite.
Radi se o prvoj presudi kojom je praksa jednostranog podizanja kamata od strane banaka proglašena nezakonitom.
Banka je nepravomoćnom presudom kažnjena sa 8.000 maraka a direktor banke sa 1.000 maraka.
Iako je sama kazna za banku relativno beznačajan iznos, ovdje se radi samo o kazni za jedan konkretan ugovor o kreditu.
Ukoliko presuda Opštinskog suda u Sarajevu bude potvrđena i na Kantonalnom sudu, onda se otvara prostor desetinama hiljada građana koji su podizali potrošačke kredite da tuže i dobiju na sudu banku. U tom slučaju dosadašnje povećanje kamata skupo bi koštalo banke jer bi se ukupan iznos kazni mogao mjeriti milionima maraka.
Iz banke najavljuju žalbu na sudsku presudu, tvrdeći da je u ugovorima bila ugovorena promjenljiva kamatna stopa.
– Sve ugovorne klauzule bile su jasno definisane i u skladu sa zakonom. Mi ćemo uložiti žalbu jer smatramo da je tokom sudskog postupka učinjen niz formalnih i suštinskih pravnih propusta od strane suda, kaže za Žurnal Suzana Ćerimagić, direktorica marketinga Intesa Sanpaolo banke u Sarajevu.
U Intesa Sanpaolo banci tvrde da su sudski proces oni sami inicirali, insistirajući nakon prekršajnog naloga tržišnih inspektora, da sudski vještaci utvrde činjenično stanje, te da to sigurno ne bi radili da nisu potpuno ubjeđeni da su u pravu
Sarajevska Intesa Sanpaolo banka nije jedina koja je zbog podizanja kamata na ranije odobrene kredite “zaradila” kaznu od tržišne inspekcije, jer se za sada tu nalazi još devet banaka.
Uprava za inspekcijske poslove FBiH izdala je do sada 192 prekršajna naloga protiv 10 banaka zbog podizanja kamata na ranije odobrene kredite, djelujući na osnovu prijava građana kojima su banke podigle kamatu. Ove prijave inspekcije sada očekuju sudski epilog.
Osnov za prijave protiv banaka nađen je u zakonu o zaštiti potrošača, po kome su izmjene ugovora moguće samo uz saglasnost obje strane, u ovom slučaju i banke i korisnika kredita. U praksi, korisnici kredita bili bi samo obavješteni da im je dosadašnja kamatna stopa povećana a njihova saglasnost nije ni tražena.
Iako je u ugovorima o kreditima bila predviđena promjenljiva kamatna stopa, stav inspekcije je da banke nisu imale jasne i unaprijed definisane kriterije na osnovu kojih se utvrđuje visina kamatne stope, pa tako nije bilo ni osnova za povećanje kamata.
(Dražen Simić, www.zurnal.info)