Home VestiBiznis & Finansije UniCredit: Poslovno raspoloženje se popravilo, legislativa i dalje koči poslovanje

UniCredit: Poslovno raspoloženje se popravilo, legislativa i dalje koči poslovanje

by bifadmin

UniCreditova analiza kreditiranja korporativnog sektora u regionu Centralne i Istočne Evrope (CIE) pokazala se da se finansiranje korporativnog sektora još uvek dobro drži ali da suciklični sektori, koji su predvodili ekonomski oporavak, na putu da izgube dodatnu snagu u 2012. godini.

“Kao što je i pokazao poslednji indikator poslovne klime, raspoloženje kompanija kada je u pitanju budućnost njihovog poslovanja se tek nedavno popravilo. Bez obzira na to, industrijski rast u CIE-i će u prvom kvartalu ove godine, usled slabije spoljne tražnje, biti neznatno negativan”, izjavio je Đani Franko Papa, direktor UniCreditove Divizije za CIE. Važni elementi diferencijacije će i dalje postojati i to sa kratkoročnim indikatorima koji ukazuju na još uvek krhak rast, naročito u Jugoistočnoj Evropi. Osim toga, ciklični sektori su još od januara izgubili neke od svojih pokretača. Jedini izuzeci su mašine i oprema, za kojima i dalje postoji stabilna tražnja iz Kine. “Sve u svemu, poslovno okruženje se u poslednjih nekoliko godina znatno popravilo, ali zakonodavni i pravosudni sistem, poreska politika i politički faktori, su i dalje prepreke poslovanju u CIE”, objasnio je Papa.

Nakon krize u 2008. godini, zemlje CIE su doživele velike promene kada je u pitanju sastav kapitala koji pristiže u ovaj region. Sada, u njegovom sastavu dominira portfolio komponenta, dok se nivo stranih direktnih investicija samo neznatno oporavio od jaza koji postoji u poređenju sa drugim tržištima u razvoju, poput Latinske Amerike ili Azije, i dalje je prilično ispod nivoa od pre krize. Uopšteno govoreći, sastav kapitala je takav da ide više u korist kratkoročnog portfolio kapitala, nego srednjoročnog ili dugoročnog kapitala. Podsticanje konkurentnosti i dalje ostaje osnovni izazov za region CIE-e, koji još uvek ima povoljnije troškove proizvodnje nego EU-15, u kontekstu još uvek niže prosečne produktivnosti.

Pouzdani podaci ukazuju na veoma snažnu pozitivnu vezu između bankarskog kreditiranja i investicija, naročito u fazi oporavka, što dodatno potvrđuje da je dostupnost kredita osnovni preduslov kako bi se proizvodnja vratila na svoj dugoročni trend. Istovremeno, ne treba zanemarivati veoma važnu ulogu koju imaju faktori tražnje. Empirijski dokazi takođe ukazuju na to da je smanjenje investicionih aktivnosti bilo najizraženije u sektorima koje je karakterisala ubrzana dinamika kreditiranja, kao što je to bio slučaju Bugarskoj i Rumuniji u periodu pre krize.
“Stezanje kaiša kada je u pitanju dostupnost kreditiranja na vrhuncu krize dovelo je do uočljive zamene izvora finansiranja i do uvođenja mera smanjenja troškova”, izjavio je Fabio Mući, direktor UniCreditovog Strateškog planiranja za CIE i tržište Poljske. Stoga je veliki broj preduzeća umesto bankarskih kredita koristio mogućnost refinansiranja od strane matičnih kompanija i, u mnogo manjoj meri, izdavanje obveznica. Zabeleženo je i da su kompanije koje su iskusile najveće smanjenje dostupnosti kreditiranja u toku kriznog perioda, bile primorane da prilagode troškove radne snage kako bi prevazišle probleme likvidnosti.
“Prema istraživanju UniCredita koje je sprovedeno na uzorku od preko 12.000 kompanija iz 16 zemalja CIE, spremnost banaka da obezbede zadovoljavajući nivo finansiranja se u toku 2011, u kontekstu i dalje niske tražnje, znatno poboljšala”, rekao je Fabio Mući, “Na skali od 1 do 5, na kojoj 5 predstavlja najvišu ocenu, prosečna ocena koju su ispitanici dali bankama u 2011. iznosila je 3,77, dok je prethodne godine bila 3,67.” Međutim, u komplementarnom istraživanju većina preduzeća je navela pooštravanje uslova kreditiranja u 2011. godini, istakavši troškove kreditiranja i zahteve za obezbeđenjem kao najveće prepreke za dobijanje kredita. Takođe, faktori tražnje igraju veoma važnu ulogu, s obzirom na to da je 44% kompanija odgovorilo da nema potrebu za novčanim sredstvima, te da stoga ne podnose zahtev za kredit.
Korporativni sektor je i dalje među najatraktivnijim poslovnim segmentima s obzirom na to da je nivo njegove zaduženosti daleko ispod proseka u Zapadnoj Evropi, a da ogroman neiskorišćeni potencijal postoji u oblasti prekograničnog poslovanja (cross-border business). U Ekonomskoj i monetarnoj uniji (EMU) korporativno kreditiranje čini oko 50% regionalnog bruto društvenog proizvoda, dok je u Turskoj njegov procenat 32%, Rusiji 28% i u Češkoj Republici 21%.

Pročitajte i ovo...