Home TekstoviAnalizeBiznis Kreativna radinost: Moja leva cipela

Kreativna radinost: Moja leva cipela

by bifadmin

Šta je zajedničko jednoj modnoj dizajnerki, opančaru i izdavaču elektronske literature? Oni su predstavnici kreativne industrije koja se u svetu smatra svežim generatorom radnih mesta, razvoja novih tržišta i tržišnih potreba, a kod nas napreduje najviše zahvaljujući ličnom entuzijazmu njenih poslenika.

Saša Stošić, opančar iz Aranđelovca, za sada je kreator samo jednog radnog mesta – svog. Na pitanje otkud mlad čovek u ovom poslu odgovara: „Silom prilika. Posle restrukturiranja preduzeća u kom sam radio ostao sam bez posla pa sam odlučio da nastavim očev zanat“.

Sada, pak, planira i da ga unapredi.  Opanci nisu najtraženija roba na našem tržištu – kupuju ih uglavnom kulturno-umetnička društva, a kada se nema ni za život teško da će neko odvojiti novac za opremu za folklor. Međutim, Stošić nije klohuo duhom: ovaj mladi čovek odlučio se za inovacije – pravljenje ostale obuće, uglavnom ženskih cipela, i to po narudžbini. Kao omaž opančarstvu pokušaće da utisne etno motive na obuću koju pravi, a ako to ne uspe da proda – što je, kaže, vrlo verovatno –  radiće onakve cipele kakve kupci budu tražili. Trudiće se da budu što savremenije, a samim tim što su ručni rad biće unikatne. Nada se da će u kasnijoj fazi poslovanja imati dovoljno novca da nabavi savremene mašine koja će mu olakšati rad. Za sada koristi jeftin način reklamiranja svojih proizvoda – Fejsbuk i druge moderne tehnologije, a na vizit karti mu stoje sučeljeni duboki opanak i crvena ženska cipela sa visokom potpeticom.

Stošić je na Mokroj Gori bio jedna od polaznika kursa Dositheus u organizaciji Academice, nevladine organizacije za istraživanje i razvoj u neprofitnom i kreativnom sektoru. Dositheus je projekat profesionalnog razvoja kreativnih preduzetnika iz sfere izdavaštva, muzičke produkcije, IT-a, grafičkog dizajna, filmske i video produkcije, pozorišta i izvođačke umetnosti, vizuelnih umetnosti, arhitekture i unutrašnje dekoracije, starih zanata, kulturnog turizma i sl kroz podizanje njihovih kapaciteta, umrežavanje i obezbeđivanje mentorskih i konsalting usluga za umetnike i ostale kreativce, predstavnike udruženja garđana, preduzetnika i zaposlenih/vlasnika malih preduzeća iz nerazvijenih, slabo razvijenih i ruralnih krajeva Srbije.

Definitivno izmereno – Fejsbuk

kaputi MushmulaMarija i Ana Bojković, dizajnerke tekstilnih proizvoda iz Knjaževca i Zlatko Ahmić, predstavnik jedinog domaćeg izdavača e-knjiga lako se uklapaju u ovaj Dositheusov ram. Svo troje stvaraju nove proizvode ili inoviraju stare. Ana Bojković je školovana dizajnerka tekstila koja je vlasnica samostalne zanatske radnje Mush-a (skraćeno od Mushmula). Ona proizvodi unikatne kapute, mantile, suknje i sakoe. U ovom malom porodičnom biznisu pomaže joj sestra Marija Bojković, takođe školovana mlada dizajnerka koja ima mnoštvo ideja „koje ne stiže da realizuje“. Njihovi kaputi su često živahnih boja, neobičnih vezenih ukrasa i upadljivih dugmića, kakve retko možemo naći u prodavnici. Radnja Mushmula u Knjaževcu postoji već pet godina ali odeće ove marke ima i u buticima u Kruševcu, Zaječaru i na Staroj planini. Najveća želja sestara Bojković je „da se naše stvari nađu u Novom Sadu i Beogradu“.

„Pošto smo iz malog mesta teško dolazimo do kontakata, osim preko društvenih mreža. Grupa Mushmula unikati postoji već 4 godine na Fejsbuku, i preko njega smo dobile dosta mušterija iz drugih mesta u Srbiji. Naručiocima kaputa iz udaljenijih mesta preko interneta objasnimo kako da se izmere, i pošalju nam svoje mere po kojima izrađujemo odeću“, kažu Bojkovićke koje su takođe pohađale kurs na Mokroj Gori.

Učile su kako da unaprede poslovanje, pronađu partnere i saradnike u zemlji i inostranstvu, zatraže podsticajna sredstva, nauče kako razmišljaju investitori i kako da im se predstave, kako da prezentiraju proizvod ili uslugu koji nude, kako da brendiraju proizvod, učeći pravila savremenog marketinga.

Fejsbuk je, tvrde, dosta doprineo u tome što im se svake godine obim posla udvostručuje – ali ipak je, kako vreme prolazi, najbolja reklama kupčeva preporuka. Po realizaciji određenog modela, Ana i Marija Bojković okače njegovu fotografiju na svoju Fejsbuk grupu i – čekaju kupce.

Obe su svesne da nije samo njihova unikatnost ono što prodaje kapute, već i cena – u Mushmuli najjeftiniji kaput, rađen po meri, košta 6.500 dinara. Cena kaputa dalje, naravno, zavisi od materijala, komplikovanosti izrade i ekskluzivnosti modela ali i njihovi najskuplji kaputi su jeftiniji od onih po, npr. prestoničkim prodavnicama. Pomaže im, svakako, i to što se konstantno edukuju, jer smatraju da dobar preduzetnik ceo život mora da uči. Na pitanje zašto su se na prvom mestu odlučile da budu preduzetnice, sestre odgovaraju: „Ne želimo da radimo za druge, jer se tako guši kreativnost. Želimo da žene ne budu ’uniformisane’ već zadovoljne, jer su jedine koje imaju neki jedinstveni komad garderobe“.

Za njih dve definicija kreativne ekonomije ne zvuči papirnato. Evo šta ona kaže: Kreativna ekonomija je nova ekonomija i nova nada da može postojati stanje u kome su resursi neograničeni, ekologija izbalansirana i umeren ali siguran privredni rast obezbeđen. To je spoj kreativnog i profitnog – ekonomija nastala iz dobrih ideja, talenta i umeća, negde između masovne proizvodnje i unikata sa akcentom na stvaranje neke nove vrednosti.

Kreativnost je istovremeno i produktivna i neproizvodna, i proizvođenje i izvođenje i ekonomija i umetnost, i kultura i civilizacija, i komunikacija. I globalno i lokalno. Iako na prvi pogled zvuči neuhvatljivo, taj deo definicije prepoznala je kompanija New Look Entertainment kada je pre nekoliko godina (2009) shvatila da je publikovanje elektronskih knjiga globalni trend i od tada je jedini izdavač u Srbiji. Prvu e-knjigu izdali su 2011. a ove godine su se na Sajmu knjiga u Beogradu predstavili trocifrenim brojem izdanja. Izradili su i besplatnu aplikaciju ’eKnjižara’, objavili prvi elektronski magazin “Mobilni magazin” i prevodili e-knjige domaćih autora na strane jezike. U najavi je i izrada multimedijalne knjige, kuvara koji će sadržati i video-zapise.

Prekovremeno protiv stereotipa

Zlatko Ahmić, savetnik za digitalna izdanja u New Look Entertainment-u, kaže da su na ovu ideju došli zbog dobre saradnje sa izdavačkim kućama i dodaje: „Svaka zemlja, pa i Srbija, dobra je za elektronsko izdavaštvo. Današnja omladina je oduševljena gedžetima pa se trudimo da joj približimo knjige na jedini način na koji mogu da je zainteresuju“. Put privatnog biznisa je u našoj zemlji i dalje popločan preprekama, ali Ahmić kaže da se istrajnost i upornost na kraju uvek isplate. Njihova firma se sada dobro kotira na tržištu, ali i dalje nemaju dovoljno sredstava da zaposle još kadra. Zato, s povećanjem obima posla povećava se i broj njihovih prekovremenih sati na poslu.

Smeta im i borba sa stereotipima: „Ovde je uvreženo mišljenje da se do pošteno zarađenog novca dolazi isključivo manuelnim aktivnostima a da stručnjaci za moderne tehnologije, uglavnom kompjutere, koriste znanje da bi druge prevarili (kao npr. hakeri). Na početku našeg rada trebalo je osmisliti kako da koncept bude predstavljen ovom prilično konzervativnom tržištu što efikasnije ali i sumnjičavim klijentima“. Sumnjičavost je ponekad i opravdana, kaže Ahmić, kao u slučaju nekih manje poznatih firmi koje isti ili sličan posao rade za manje novca i nekvalitetno. Ipak, „svesni smo da lovci u mutnom ne mogu dugoročno opstati pa se trudimo da i kod najmanjih poslova budemo profesionalni, i tako stičemo poverenje klijenata“.

Cene digitalnih knjiga su obično 20 do 30 odsto niže nego štampanih. Od njihove cene, oko 30 odsto zadržavaju elektronski marketi koji, na taj način, naplaćuju svoj “elektronski prostor”. U slučaju poslovanja New Look Entertainment-a, preostalih 70 posto cene pokriva autorska prava i troškove izdavanja.

Podrška umetnicima

U Izveštaju UN o stanju kreativne ekonomije u 2008. godini, konstatuje se da kreativne industrije rastu širom sveta, posebno u azijskim privredama, i da one mogu potpomoći rastu ekonomija u razvoju. Izveštaj apeluje na nosioce nacionalnih ekonomija da pomognu razvoj kreativne industrije, podrže umetnike i razviju svoja kreativna tržišta.

Marija Dukić

MSP, decembar/januar 2012/13

Pročitajte i ovo...