Home VestiEkonomija Bugarska vlada pala, ekonomija ugrožena

Bugarska vlada pala, ekonomija ugrožena

by bifadmin

Premijer Bojko Borisov podneo ostavku posle uličnih protesta u kojima se policija brutalno obračunavala sa demonstrantima. Novi parlamentarni izbori biće održani u atmosferi velike političke nesigurnosti i sumornih ekonomskih izgleda.

Do pre nekoliko dana bugarski mediji nisu mogli da pretpostave da će Bojko Borisov, bivši telohranitelj, karatista i policajac, tako brzo popustiti pred pritiscima revoltiranog naroda. Danas, međutim, mnogi upoređuju zbivanja na ulicama Sofije sa Arapskim prolećem. Sve je počelo kao pobuna protiv novih visokih cena električne energije da bi se ubrzo proširilo na proteste zbog korupcije, vladinog autoritarizma, kao i već dugotrajne ekonomske stagnacije. U međuvremenu, organizacija Reporteri bez granica, rangirala je Bugarsku na 87. mesto po slobodi štampe…
Borisov je pre dva dana ponudio protestantima smanjenje predložene cene električne energije za 8%, ali to nije puno pomoglo. „Siromaštvo koje je rasprostranjeno širom zemlje je glavni razlog nezadovoljstva građana, dok je povećanje cena struje bilo samo inicijalna kapisla“, kaže Dimitar Bečev, direkor bugarske Kancelarije za odnose za inostranstvom Evropskog saveta. Stranka GERB (Građani za evropski razvoj Bugarske) Bojka Borisova garantovala je fisklanu stabilnost, ali prihodi su stagnirali, a strani mediji su ocenili da je vlada previše zavisila od volje domaćih oligarha. Mala i srednja preduzeća i preduzetnici, uzdanice vladajuće partije desnog centra, sada su joj okrenuli leđa.

U poslednjem kvartalu 2012. bugarski BDP poratsao je za samo 0,5%, što je doprinelo da rast za čitavu godinu bude ispod 1%. Prevremeni izbori su u ovom trenutku skoro izvesni, osim ukoliko vladajuća stranka ne izvuče nekog keca iz rukava u poslednjem trenutku i u parlamentu stavi veto na ostavku premijera. GERB-u će se suprotstaviti jaka koalicija socijalista i liberala. kao svoj najveći uspeh tokom skoro četvorogodišnje vladavine GERB može da navede smanjenje deficita i održavanje državnog duga na smanjenom nivou (očekuje se 20% BDP do kraja godine), kao i započinjanje infrastrukturnih projekata koje je finansirala EU.

Pročitajte i ovo...