Home Tekstovi Klimatske promene, pogled izbliza: Boli me vreme

Klimatske promene, pogled izbliza: Boli me vreme

by bifadmin

Da li je proleće došlo previše brzo? Da li je zima bila sumnjivo blaga? Gde su bile aprilske kiše i otkud ovakav potop u maju? Danas to nisu pitanja za usku grupu ekologa ili meteorologa, već predmet svakodnevnih diskusija u autobusu, na radnom mestu i ispred televizora, gde udarne minute sve češće zauzimaju informacije o vremenskoj prognozi i nedaćama koje izazivaju ekstremni vremenski uslovi. Izgleda da se zdravo stanovništvo manje više lako prilagođava klimatskim promenama čak i na usijanom gradskom asfaltu, ali ne i biljke i životinje, koje nam poruku o promeni mikroklime šalju sa oboda Beograda.

Ova blaga zima u Srbiji – druga najtoplija u Beogradu od početka merenja (prva je bila 2007.), i treća u Srbiji (jedine toplije su bile 1951. i 1997. godine) – bila je, kaže Jasminka Smailagić, načelnica Odeljenja za klimatske analize i prognoze u Klimatskom centru Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZ) – rezultat naše ušuškanosti između Karpata, Alpa i drugih velikih planina. Ali ne treba se zavaravati, zahlađenje koje je SAD donelo ledene talase, a Evropi poplave, od kojih smo mi do maja bili zaštićeni, je posledica klimatskih promena, koje i sami počinjemo da osećamo. „U Beogradu je od 1887. godine, otkada se meri, temperatura porasla za 1,5 stepen, a u Srbiji nešto manje. Do kraja ovog veka očekujemo još brži rast – od 2 do 2,5 stepena, uz smanjenje padavina“, kaže Smailagić. Vladimir Đurđević iz Instituta za meteorologiju Fizičkog fakulteta u Beogradu očekuje još veći rast temperature u ovom periodu – od 2,8 do 5 stepeni. „Najveći broj projekcija pokazuje da će temperatura porasti za oko 3,5 stepena, što će rezultirati znatno toplijim i sušnijim letima“.

Zdravlje i temperaturni šokovi

Ovakve promene, osim aktuelnih poplava, ne ugrožavaju direktno ljudske živote, ali i prirodi i čoveku nameću promene u ponašanju.

„Do sada smo u toku godine imali 2 do 4 toplotna talasa – šest ili više dana u nizu tokom kojih su maksimalne dnevne temperature za 5 stepeni iznad prosečnog maksimuma za taj period godine. Prošlog leta ih je bilo 6 i tokom njih su širom Srbije prevazilaženi apsolutni toplotni maksimumi, a očekujemo da će ih u budućnosti biti možda i više. Posle ovih dugih i sušnih perioda obično dolazi do kratkih i intenzivnih padavina koje mogu izazvati i poplave. Sve izraženija smena hladnog i toplog vremena negativno utiče na stare osobe, hronične bolesnike, a sve češće i na zdrave ljude, i zato je RHMZ otpočeo saradnju sa Institutom za javno zdravlje Srbije Dr Milan Jovanović Batut, koji obaveštavamo o predstojećim ekstremnim vremenskim prilikama kao što su toplotni talasi a Institut potom upozorava ostale zdravstvene institucije“, kaže Smailagić.

Nisu sve promene vremena podjednak rizik za zdravlje, objašnjava portparolka Hitne pomoći Nada Macura: „Kada dođe do brzog zahlađenja imamo smanjen broj intervencija u odnosu na radikalan prelazak iz hladnog u toplo vreme. Kada je hladno ljudi borave u zatvorenim prostorijama i samim tim smanjuju rizike po zdravlje, dok po vrućini, najčešće u letnjim mesecima, imamo mnogo više posla, posebno ako se ljudi ne pridržavaju naših saveta. U toplim danima se često dešava da stariji ljudi koji koriste terapiju za visok pritisak neporezno provode veliki deo vremena napolju i to na nogama, pa kolabiraju. U principu, vremenske promene najviše deluju na astmatičare i srčane bolesnike pa u 90 odsto slučajeva Hitna pomoć interveniše zbog otežanog disanja i bolova u grudima“.

Ipak, i Smailagić i Macura podsećaju da zdravim ljudima ne bi trebalo u velikoj meri da smetaju ekstremni vremenski uslovi, osim ako su meteoropate. Oni obično promenu vremena osete dan, dva pre nego što se ona desi: imaju nesanice, glavobolje, vrtoglavice, osećaju pospanost i bezrazložnu nervozu. Ljudi koji ove tegobe osete tek kada i sami uoče promenu vremena su ono što Nada Macura zove „indukovane meteoropate“. Ona kaže da ljudi ne bi trebalo posebno da se opterećuju uticajem vremenskih prilika, posebno ako na vreme preduzmu mere preventive: „Vreme je samo jedan od faktora koji utiču na pojavu zdravstvenih tegoba, pored loše ishrane, stresa i neadekvatnog tretiranja pojedinih oboljenja“.

Kad koke zakažu

WWF (Svetski fond za prirodu) i Centar za unapređenje životne sredine, vide region Jugoistočne Evrope kao jedan od onih koji će više biti pogođen klimatskim promenama. Vladimir Đurđević kaže da će rast temperature u ovom regionu biti brži od svetskog proseka, i da je i nama ali i celom svetu ostalo još maksimalno 10 do 15 godina da pokušamo da zadržimo zagrevanje na nivou koji nas još egzistencijalno ne ugrožava. Hteli mi to ili ne, moraćemo da pokažemo ekološku svest bar zbog pridruživanja EU i to u pogledu redukcije emisije gasova staklene bašte, plaćanja penala za prekoračenje dozvoljenih granica emisija ali i redovnog i transparentnog izveštavanja o svojim naporima. Takođe, morali bismo zajedno sa svetom da se uhvatimo u koštac sa jednim od najvećih problema budućnosti – deficita vode, budući da bi u drugoj polovini ovog veka količina padavina mogla da bude smanjena za 50 do 60% tokom letnjih meseci. „Zato bismo morali da unapredimo sisteme za navodnjavanje, ali i da pokušamo da negujemo nove vrste, hibride otpornije na sušu. Naši meteorolozi najavljuju suše nekoliko nedelja unapred ali to je nedovoljno vremena da svi poljoprivrednici nađu rešenje za navodnjavanje“, kaže Đurđević.

poplave

Fotografiju uslikao Duško Đorović

Zorana Gajić i njene kolege iz Organske farme Laf iz Barajeva su to najbolje osetili na svojoj koži. Promena mikroklime u poslednjih nekoliko godina naterala ih je da ozbiljno počnu da prate klimatske promene. „Prvi problemi javili su se sa mrazevima koji su nailazili u neuobičajenim periodima (na primer sredinom aprila) i uništavali nam voće. Nakon toga, prejako sunce tokom leta bukvalno je pržilo plodove paradajza i paprike. Na primer, u leto 2011. godine bacili smo više tona paradajza i paprike progorelih od sunca. S obzirom na činjenicu da proizvodimo organsku hranu, odnosno da ne koristimo uobičajena sredstva za očuvanje roda, morali smo da kupimo i iznajmimo plastenike, što je velika investicija. Tog leta su nam stršljenovi u roku od jednog dana opusteli šljivik, a pčele bile ugrožene i bolešljive. Ubrzo su i uginule i naše košnice su sada prazne“. Gajić dodaje da neće zaboraviti ni jaku zimu 2012. kada im je sneg uprkos redovnom čišćenju srušio plastenik od 1,000 m2 koji je koštao preko 20.000 evra, a i tada i sada osiguravajuće kuće nisu bile spremne da im osiguraju plastenike. U Srbiji se naime može osigurati samo plod, ali ne i plasetnik u kojem se on gaji. Regulativa za to ne postoji a ni osiguravajućim kućama se, kako kaže Gajić, ne isplati da ponude ovu uslugu na našem tržištu za šta je opravdanje „nepostojanje kritične mase potencijalnih korisnika“.

Posle pomenutog razočarenja poslovanje Organske farme Laf iste godine (2012.) su usporile jake vrućine i suše. „Odmah smo iskopali bunar, da spasemo šta se spasti može od povrća, pošto je rečica Barevica koja je navodnjavala našu njivu, prvi put od kada se pamti – presušila. U to doba, zbog preterane vrućine, koke su maltene prestale da nose jaja. Naredne, 2013. godine, leto je bilo manje toplo, ali vrućinu su zamenili vetrovi i oluje, pa nam je tako ovaj put vetar srušio još dva plastenika, bukvalno pokidavši najlone i metalne lukove. Ni ova godina nije mnogo srećnija – 14. marta 2014. vetar nam je potpuno uništio plastenik od 500 m2 vrednosti 8.000 evra“, kaže Zorana Gajić.

Svesna klimatskih promena Zorana Gajić je i jedan od osnivača udruženja „Jedan stepen (10 C) Srbija“ čiji je cilj zaustavljanje globalnog zagrevanja na jednom stepenu, iako smo po rečima sagovornice B&F-a već sada prešli +0,80 C. „Verujem da možemo da utičemo na svest političara i donosioca politika da se stvari poprave. Regulativa za razvoj poljoprivrede, naročito organske, može biti poboljšana, ali mora se raditi i na regulativi vezanoj za ekologiju i opšte poslovno okruženje. U tom smislu, verujem da se vredi angažovati, pa zato i volontiram iz iskrenih ubeđenja da ima još ljudi kojima je stalo i koji žele da žive u Srbiji – zemlji koja ima sjajan potencijal za organsku poljoprivredu i šansu koju treba iskoristiti, dok ne bude kasno“.

broj 106, april 2014. 

Pročitajte i ovo...