Home Tekstovi Novi hladni rat i istorija komunikacije velikih sila: Preko crvene linije

Novi hladni rat i istorija komunikacije velikih sila: Preko crvene linije

by bifadmin

„Hotlajn“ na relaciji Vašington – Moskva, veza koju su američki i ruski lider koristili za iskrene i „prijateljske“ razgovore u kriznim situacijama – uključujući i Šestodnevni rat 1967. i invaziju Sovjetskog Saveza u Avganistanu 1979., obeležila je prošle godine svoj 50. rođendan. Rat u Siriji i “novi hladni rat” oko Ukrajine, oduvali su prašinu sa mitskog “crvenog telefona” i ponovo ga stavili u centar pažnje javnosti.

Direktna veza uspostavljena tokom hladnog rata uz pomoć relativno jednostavnog telegrafskog sistema, sada uključuje telefonske linije i imejlove, a uskoro će im biti pridodat i video.

„Predsednik nastavlja da ceni vezu kojom se ostvaruje direktna komunikacija između Vašingtona i Moskve“, rekla je portparolka Bele Kuće Lora Lukas u pisanom odgovoru na pitanja poslata iz agencije Associated Press, a koja su se ticala „crvenog telefona“ korišćenog u svim ključnim trenucima, doprinoseći boljem kontaktu između visokih zvaničnika Bele kuće i u Kremlja.

Sledeća kriza može biti odmah iza ugla, rekao je Roald Sagdeev, bivši direktor sovjetskog svemirskog programa, koji je govorio na godišnjicu proslave u Fort Detriku, lokaciji na kojoj američka vojska održava satelitski link za „vruću“ telefonsku liniju između ruskog i američkog predsednika.

„Veoma je važno da obezbedimo sve uslove kako bismo i nadalje mogli da zadržimo u funkciji „kriznu vezu“, pogotovo u trenutku kada se ovakve stvari dešavaju u Siriji“, rekao je Sagdeev, danas profesor fizike na Univerzitetu u Merilendu. „Treba da nam i ostane kao sredstvo komunikacije, da nam se, ako ništa drugo, nađe pri ruci ako nastupe crni dani“.

Uprkos popularnom mitu i „filmskim predanjima“, predsednik ne koristi crveni telefon da bi razgovarao sa svojim ruskim kolegom. U stvari, veza uspostavljena 1963. bila je moguća jedino u formi pisane komunikacije. Komuniciralo se teleksom, a tek od 1988. godine uvedena je faksimil forma (telefaks). Faks i „glasovna komponenta“ pridodati su tek dve decenije kasnije, 1983. Od tada je sistem vremenom evoluirao, prateći napredak tehnologije od podmorskog telegrafskog kabla do savremene razmene podataka preko satelita i fiberoptike.

„Sistem je veoma robustan, kao što biste možda mogli i zamisliti“, rekao je Kreg Buma, civilni izvršni službenik Zemaljske stanice Detrik.

Buma upravlja duplim odnosno tvin-satelitskim antenama i osobljem od 16 zaposlenih civila u vojsci – osam tehničara i osam lingvista. Oni rade danonoćno kako bi se osiguralo da sistem ispravno funkcioniše. Stanica je, takođe, nadležna za upravljanje sigurnim komunikacionim linijama Pentagona i Stejt departmenta, uključujući i specijalnu vezu koja se koristila da zemlje upozore jedna drugu na predstojeće raketne probe.

obama i putin

U junu 2013. SAD i Rusija potpisale su pakt o priključivanju direktnog komunikacionog linka, kako bi se sprečila potencijalna nenamerna eskalacija pogrešno shvaćenih incidenata (koji danas obuhvata i ‘sajberspejs’).

Buma je rekao da radnici na Detrik stanici imaju svakodnevnu interakciju sa svojim ruskim kolegama, i to u pisanoj formi koja ponekad otkriva kulturološke razlike.

„Rusi se izražavaju veoma ‘rascvetanim’ stilom: ‘Dragi uvaženi kolega, primite pozdrave i dobrodošli na smenu'“, navodi Buma jedan primer. „Lingvista mi kaže da je ovakav stil veoma čest u ruskoj kulturi.“

Veza je uspostavljena nakon kubanske raketne krize 1962. godine, radi sprečavanja slučajnog izbijanja nuklearnog rata. Poznat u Pentagonu kao MOLINK, što je skraćenica za „Moskovski Link“, oživeo je 30. avgusta 1963., a prva poruka bila je sa američke strane i glasila je ovako: „The quick brown fox jumped over the lazy dog’s back 1234567890.“

Prva upotreba SOS telefona u režimu krize zabeležena je tokom šestodnevnog arapsko – izraelskog rata 1967, prema Majklu Bonu, bivšem šefu za krizne situacije u Beloj kući i autoru knjige „Predsednici u krizi: teške odluke od Trumana do Obame“. On je rekao da je sovjetski premijer Aleksej Kosigin poslao poruku predsedniku Lindonu B. Džonsonu u 7:47 časova ujutro 5. juna 1967., nakon što je Izrael preventivno napao Egipat, Siriju i Jordan. Poruka je izražavala rusku nadu da će američka vlada „ispoljiti odgovarajući uticaj na Vladu Izraela, posebno jer imate sve mogućnosti da uradite takvo šta“.

Bon je rekao da su lideri razmenili 19 poruka tokom Šestodnevnog rata. Džonson ih je posebno koristio nakon što je Izrael napao USS Liberty, kako bi uverio Kosigina da drugi američki brodovi koji mu hitaju u pomoć neće učestvovati u neprijateljstvima.

Bon je takođe dokumentovao upotrebu teleks-linka, koji su koristili predsednici Ričard Nikson, Džimi Karter i Ronald Regan.

Počevši sa predsednikom Džordžom H.V. Bušom ranih 1990-ih, telefonski pozivi zamenjeni su pisanim porukama kao poželjnim načinom komuniciranja među liderima dvaju nacija“, kaže Bon. On je rekao da se – jednom kada je veza već uspostavljena – na pisane poruke gledalo kao na sigurniji način izražavanja.

„Kada dođe do teške situacije, morate biti oprezni u tome šta treba da kažete. Proces sedenja i pisanja čini da to radite bistrijeg uma, da sa zadrškom nešto iskažete i učinite, i dvaput razmislite pre slanja svake poruke“, tvrdi Bon.

Sadašnji sistem takođe omogućava imejlove i privatne razgovore, rekao je on.

Predsednik Barak Obama koristi direktnu govornu vezu da bi razgovarao telefonom sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom. Pričali su baš nedavno, u martu 2013., kada je Obama telefonirao Putinu da bi pozdravio rusku saradnju u međunarodnim naporima suprotstavljanja iranskim nuklearnim ambicijama.

Nadogradnja na glasovnu i e-mail komunikaciju odražava promenu vremena i tehnologija, rekao je Džejms Goldgajer, dekan fakulteta za međunarodne studije na Američkom univerzitetu u Vašingtonu.

„Znate, 50 godina je baš bilo davno, a komuniciranje, jednostavno, u početku nije bilo lako dostupno i izvodljivo kao što je danas“, rekao je on. „Mi danas tehnološke kapacitete opreme uzimamo zdravo za gotovo – sada kada možemo da mobilnim telefonom šaljemo poruke ili koristimo Skajp, pa možemo odmah da stupimo u vezu i razgovaramo s bilo kim putem različitih mehanizama, pa čak možemo i da vidimo ljude s kojima komuniciramo.“

Izvor: David Dishenau, AP
(M. L.)
broj 107, maj 2014.

Pročitajte i ovo...