Home VestiPolitika i društvo B&F reč nedelje: Sankcije

B&F reč nedelje: Sankcije

by bifadmin

Članice Evropske unije zvanično su odobrile uvođenje novih sankcija Rusiji koje bi trebalo da pogode njen energetski sektor, ali će se sa njihovom primenom sačekati. Naime, Unija je saopštila da će odložiti sprovođenje kaznenih mera odložiti na nekoliko dana kako bi dala Moskvi vremena da nastavi svoje mirovne napore. Moguće je da će Brisel delimično ili u celini preispitati usvojeni paket restriktivnih mera, u zavisnosti od razvoja situacije na terenu.

Nove sankcije Rusiji trebalo bi da obuhvate velike ruske naftne kompanije Rosnjeft, Transnjeft i Gasprom. Sem toga, biće zabranjeno izvoziti oružje u Rusiju, kao i takozvanu robu dvostruke namene, koja se može koristiti kako u vojne, tako i u civilne svrhe.

Premijer ove zemlje Dmitri Medvedev zapretio je da bi u slučaju stupanja na snagu ovih sankcija Rusija zatvorila svoj prostor za vazdušni saobraćaj, što bi moglo dovesti do kolapsa avionskog saobraćaja u Finskoj.

sakncije rusiji

Prethodnim sankcijama su najviše bile pogođene ruske finansijske institucije, industrija oružja i druge važne tehničke branše. Rusija je na njih odgovorila embargom na uvoz namirnica iz Evropske unije, što je veoma pogodilo pojedine države-članice.

Zato je prilikom uvođenja novih sankcija u Evropi rastao otpor ovoj kaznenoj politici. Francuska se bunila zbog veoma vrednih ratnih brodova čija isporuka Rusiji je stopirana, Češka je strahovala za izvozne poslove svoje mašinske industrije, a Finska i baltičke zemlje zato što su skoro u potpunosti zavisne od ruskih isporuka gasa i bile bi direktno pogođene ako vlada u Moskvi u znak odmazde zatvori ventile na gasovodima. Drugim rečima, nikome ove sankcije ne padaju lako.

Sankcije 2

Oni koji se sećaju sankcija koje smo mi preživeli 90-ih ipak moraju imati u vidu da su Srbija i Rusija u potpuno drugačijem položaju. Naime, međunarodne ekonomske sankcije su u kombinaciji sa vođenjem rata do 1995. uništile našu ekonomiju – tada je naš BDP iznosio samo 26% onog iz 1989., industrija je propala a u velikoj meri je porastao broj siromašnih. Cilj međunarodne zajednice bio je da sankcijama, odnosno pogoršanjem ekonomskih uslova, primora Jugoslaviju na mirovne pregovore u Bosni ali i građane naše zemlje na otpor režimu, međutim, kako piše Milica Delević u svom radu “Ekonomske sankcije kao instrument spoljne politike – slučaj Jugoslavije”, ne može se sa velikom sigurnošću tvrditi da je to bio slučaj. Pitanje je koliko su one bile efikasne, piše Delević, s obzirom na činjenicu da je “Dejtonskim pregovorima prethodila upotreba NATO snaga, kao i da je ponuđeni mirovni plan predvideo dva odvojena entiteta u okviru Republike Bosne i Hercegovine. Osim toga, porast siromaštva u Jugoslaviji, kome su sankcije značajno doprinele, učinio je stanovništvo još zavisnijim od države i time podložnijim postojećim režimima, samo odlažući razvoj civilnog društva i demokratije, što bi bilo jedino dugoročno rešenje problema. Iako sve češća upotreba multilateralnih sankcija posle kraja hladnog rata upućuje na zaključak da je nađeno jeftino i efikasno oružje protiv problematičnih režima zemalja male i srednje veličine, činjenica da se sankcije uglavnom uvode zemljama sa malo ili bez ikakve demokratske tradicije dovodi u sumnju ovo verovanje”.

Sankcije 1

Zato mnogi ekonomski stručnjaci tvrde da sankcije Rusiji možda i nisu baš najbolje rešenje. Uostalom, ova zemlja je svakako ekonomski snažnija od nekadašnje Jugoslavije. To naravno ne znači da sankcije ne deluju na nju – vrednost rublje je rekordno pala u odnosu na dolar – ali njeni zvaničnici, poput stalnog predstavnika Rusije pri EU Vladimira Čižova, tvrde da iako ruska ekonomija već trpi, “ona neće doživeti kolaps”.

realtime_logo (1)

Reč nedelje je naša stalna rubrika – svake nedelje uredništvo „Biznisa i Finansija“ bira reč za koju veruje da će obeležiti narednih sedam dana. Od petka do petka agencija Real Time Clipping prati pojavljivanje ove reči u ekonomskom i političkom kontekstu.

Pročitajte i ovo...