Home VestiEkonomija Pad industrijske proizvodnje i spoljnotrgovinskog prometa

Pad industrijske proizvodnje i spoljnotrgovinskog prometa

by bifadmin

Industrijska proizvodnja u Srbiji u septembru ove godine manja je za 16 odsto nego pre godinu dana, u odnosu na prošlogodišnji prosek za 10 odsto, saopštio je da danas Republički zavod za statistiku. U septembru je ukupna industrijska proizvodnja bila manja za 4,6 odsto nego u avgustu, dok je pad u prerađivačkoj industriji bio 5,6 odsto. Za devet meseci ove godine industrijska proizvodnja je manja za 5,7 odsto nego u istom prošlogodišnjem periodu.

proizvodi

Najveći uticaj na pad industrijske proizvodnje imale su proizvodnja električne energije, derivata nafte, eksploatacija uglja, proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda i metalnih proizvoda, osim mašina. Pad proizvodnje u sektoru snabdevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija bio je 38,9 odsto, u rudarstvu 29,6 odsto i prerađivačkoj industriji 8,8 odsto.
Obim industrijske proizvodnje u septembru ove godine, u odnosu na isti mesec prošle godine, smanjen je u 19 oblasti čije je učešće u strukturi industrijske proizvodnje 64 odsto.
Ukupna vrednost spoljnotrgovisnke razmene Srbije u periodu januar-septembar 2014. godine bila je oko 19,7 milijardi evra, što je za 2,3 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Iskazano u dolarima, ukupna spoljnotrgovinska razmena bila je oko 26,7 milijardi ili za 5,4 odsto veća nego u istom periodu 2013. godine. Izvezeno je robe u vrednosti od oko 8,3 milijardi evra ili za 3,1 odsto više u nego u istom periodu prethodne godine, dok je uvoz bio oko 11,4 milijardi evra ili za 1,7 odsto veći.

Trgovinski deficit prema podacima RZS, bio je oko 3,1 milijardu evra, što čini smanjenje od 1,9 odsto u odnosu na isti period 2013. godine. Pokrivenost uvoza izvozom, iznosi 72,5 odsto i veća je od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 71,6 odsto. U strukturi izvoza i uvoza po nameni proizvoda najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju (52,7 i 60,7 odsto), roba za široku potrošnju (39,7 i 18,6 odsto) i oprema ( 7,6 i 10 odsto).

U izvozu, glavni spoljnotrgovinski partneri, pojedinačno, bili su: Italija (skoro dve milijarde dolara), Nemačka (1,4 milijardi dolara), Bosna i Hercegovina (987,5 miliona dolara), Rusija (782,7 miliona dolara) i Crna Gora (582,7 miliona dolara). U uvozu, glavni spoljnotrgovinski partneri, pojedinačno, bili su: Nemačka (oko 1,8 milijardi dolara), Rusija (oko 1,8 milijardi dolara), Italija (1,7 milijardi dolara), Kina (1,16 milijardi dolara) i Poljska (762,6 miliona dolara).
U prošloj godini spoljnotrgovinska robna razmena Srbije bila je najveća sa zemljama sa kojima su potpisani sporazumi o slobodnoj trgovini. Zemlje članice Evropske unije čine više od polovine ukupne razmene (64,1 odsto).

Posmatrano pojedinačno po zemljama, najveći suficit u razmeni ostvaren je sa Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, i Makedonijom. Prema podacima RZS, u septembru 2014. godine je izvezeno je robe u vrednosti od 982,9 miliona evra, što čini smanjenje od 9,1 odsto u odnosu na isti mesec prethodne godine. Uvoz u tom mesecu bio 1,373 milijardi evra, što čini povećanje od 1,8 odsto u odnosu na isti mesec prethodne godine.

Promet robe u trgovini na malo u Srbiji u septembru ove godine manji je nego u avgustu u tekućim cenama za pet odsto, a u stalnim cenama za 5,8 odsto.U poređenju sa septembrom 2013. godine, promet robe je veći u tekućim cenama za 2,8 odsto, a u stalnim cenama, kad se isključi inflacija, za 1,6 odsto. Promet u maloprodaji za devet meseci ove godine, u odnosu na isti period 2013. godine, veći je u tekućim cenama za 3,9 odsto, a u stalnim cenama za 2,4 odsto.

Pročitajte i ovo...