Home Tekstovi Lizing tržište Srbije: Stabilno slabo

Lizing tržište Srbije: Stabilno slabo

by bifadmin

Prema najnovijim podacima Narodne banke Srbije, domaće tržište lizinga donekle je stabilizovano nakon većeg pada u prethodne tri godine: kapital svih učesnika je veći za 10,6% nego na kraju 2013. godine, ali je njihova bilansna aktiva manja za 4,4%.

lizing pred sajam

Ukupna bilansna aktiva svih davalaca lizinga je na dan 30. septembra 2014. godine iznosila 64,5 milijardi dinara, što je u odnosu na 31. decembar 2013. (kada je iznosila 67,5 milijardi dinara) manje za 4,4%. Najveći deo bilansne aktive davalaca lizinga odnosio se na sredstva indeksirana valutnom klauzulom (88,5%), a najveći deo bilansne pasive davalaca lizinga na obaveze u stranoj valuti (81,9%).

U ukupnoj bilansnoj aktivi davalaca lizinga najveće učešće imala su potraživanja po osnovu finansijskog lizinga, koja su se sa 79,9% na kraju 2013. godine povećala na 87,0% na kraju trećeg tromesečja 2014. godine, dok se nominalni iznos ovih potraživanja povećao za 4,1%. U odnosu na 2013. godinu, obrtna imovina davalaca lizinga manja je za 39,6% zbog smanjenja pozicija gotovina i gotovinski ekvivalenti za 54,3% i kratkoročna finansijska sredstva za 50,3%. Učešće pozicije gotovina i gotovinski ekvivalenti u ukupnoj bilansnoj aktivi smanjilo se sa 5,3% (u 2013. godini) na 2,5% na kraju trećeg tromesečja 2014. godine, a učešće pozicije kratkoročna finansijska sredstva sa 9,2% (u 2013. godini) na 4,8%. Učešće pozicije ostala obrtna imovina i odložena poreska sredstva smanjilo se sa 2,8% (u 2013. godini) na 2,4%.

Kapital svih davalaca lizinga je na kraju trećeg tromesečja 2014. godine iznosio 6,6 milijardi dinara, ili za 10,6% više nego na kraju 2013. godine, kada je iznosio 6,0 milijardi dinara. Na povećanje kapitala uticalo je najvećim delom smanjenje gubitka i povećanje osnovnog kapitala. Učešće kapitala u ukupnoj bilansnoj pasivi se, na dan 30. septembra 2014. godine, povećalo sa 8,9% (u 2013. godini) na 10,3%. U ukupnoj bilansnoj pasivi davalaca lizinga, na dan 30. septembra 2014. godine, najveće učešće imale su dugoročne obaveze sa 86,5%, koje su u odnosu na 2013. godinu manje za 0,4%. Učešće dugoročnih kredita iz inostranstva u ukupnoj bilansnoj pasivi povećalo se sa 79,2% (u 2013. godini) na 81,4%, a učešće dugoročnih kredita u zemlji sa 3,7% (u 2013. godini) na 5,0%.
Učešće kratkoročnih obaveza u ukupnoj bilansnoj pasivi se, na dan 30. septembra 2014. godine, smanjilo sa 7,4% (u 2013. godini) na 2,4%. U toj poziciji, na kratkoročne kredite u zemlji odnosilo se 0,4% ukupne bilansne pasive (5,6% u 2013. godini), na kategoriju ostale obaveze i odložene poreske obaveze odnosilo se 1,4% ukupne bilansne pasive (kao i u 2013. godini), a na poziciju obaveze iz finansijskog lizinga 0,4% (0,3% u 2013).

Davaoci lizinga su na dan 30. septembra 2014. godine ostvarili bilansnu sumu u iznosu od 64,5 milijardi dinara, što čini 2,18% bilansne sume bankarskog sektora. U odnosu na 31. decembar 2013. godine, bilansna suma davalaca lizinga je na dan 30. septembra 2014. godine smanjena za 4,4%, dok je bilansna suma bankarskog sektora povećana za 3,9%.

Tržišno učešće učesnika na lizing tržištu Srbije (Izvor:NBS)

tabela trzisno ucesce lizinga nbs

Na kraju trećeg kvartala 2014. na srpskom tržištu bilo je 16 prijavljenih davalaca lizing usluga, od čega je njih devet u većinskom vlasništvu stranih pravnih lica. Od ukupnog broja davalca lizinga, njih 14 je osnovanao od strane finansijskih insitucija, a samo dva (LIPAKS doo Beograd i Zastava Istrabenz Lizing doo Beograd) ne pripadaju finansijskom sektoru.

Ukupan broj zaposlenih u lizing sektoru Srbije se do 2009. godine povećavao, da bi od tog trenutka počeo da opada. Ipak, sa zvaničnih 442 zaposlenih, situacija je donekle bolja nego u decembru 2013. kada ih je bilo 435.

Pročitajte i ovo...