Home TekstoviNovi brojevi Biznis i finansije 115: Srpska poljoprivreda i približavanje EU

Biznis i finansije 115: Srpska poljoprivreda i približavanje EU

by bifadmin

Šta ste juče večerali? Nešto sumnjivog kvaliteta, domaće ili strano, što stiže u rafove samoposluga i na pijace bez dovoljno kontrole? U tanjiru je kraj, a u napuštenim selima i zaparloženim njivama, u tranzicijom razvaljenim kombinatima i zadrugama, nikad sprovedenim strategijama, u ignorisanju struke i nauke i ozbiljnih proizvođača, početak priče o našoj poljoprivredi, koja ima sve manje šanse da izdrži nalet konkurencije iz Evrope.

Periskop

8. ZAŠTO IKONE AMERIČKOG SNA SVE LOŠIJE POSLUJU: Ne živi se od stare slave
Pad dobiti u kompanijama McDonalds i Coca Cola deo investitora ocenjuje kao dugoročniji trend zbog zaokreta potrošača ka zdravijoj ishrani. Ikone američkog sna nisu reagovale na vreme, pa pokušaji da se pomfri dopuni patlidžanom a gazirana pića zdravijim napicima i sopstvenom proizvodnjom mleka ne garantuju povratak stare slave na tržištu.

12. SAUDIJSKA ARABIJA: Na buretu nafte
Komplikovana spoljnopolitička pozicija i moguće unutrašnje tenzije čine Saudijsku Arabiju još jednim, izuzetno važnim političkim i ekonomskim faktorom usložnjavanja situacije na Bliskom Istoku i na globalnoj sceni.

14. RANA PLAZA, SIMBOL PROMAŠENOSTI POLITIKE JEFTINE RADNE SNAGE: Cena prezira
“Može li to jeftinije?” Pitanje koje, mnogo pre kupaca sebi postavljaju kompanije u potrazi za konkurentnijom radnom snagom, visi nad Rana Plazom, gde je u rušenju osmospratnice u kojoj je šivena odeća za neke od poznatih svetskih robnih marki, u gradu Savaru, pre dve godine, poginulo 1129 i povređeno 2515 ljudi, pre svega žena. U Fond, ustanovljen za obeštećenje familija žrtava i za povređene, Beneton će verovatno uskoro dati devet od ukupno 30 miliona dolara, koje su kompanije umešane u slučaj uplatile posle ove, najtragičnije industrijske nesreće u 21. veku.

Biznis

16. JAVNE NABAVKE I KONKURENCIJA: Zini da te slažem
Stranci suvereno drže primat među dobavljačima i izvođačima radova kada se nabavke sprovode po procedurama međunarodnih finansijskih institucija, a vrlo retko učestvuju u javnim nabavkama u kojima se tri milijarde evra vrti (uglavnom) u rukama domaćih ponuđača. Izmene zakona kojima se smanjuje prednost domaćih nad stranim učesnicima uneće malo prostora za konkurentnost jer problem leži na drugom mestu.

20. NESTLÉ ADRIATIC: Spremni za kraj krize
„Posle skoro četiri godine od preuzimanja „Centroproizvoda“, konsolidacije proizvodnje i poslovnih procedura, imali smo dovoljno vremena da ceo proces sagledamo iz jasnije perspektive. Iskustvo koje smo do sada imali je veoma pozitivno. Napravili smo prepoznatljiv otisak u kulinarskoj industriji u Srbiji, ali i na tržištu regiona na koje izvozimo proizvode iz fabrike u Surčinu“, kaže Ansgar Bornemann, regionalni direktor kompanije „Nestlé Adriatic“.

22. GDE DIREKTORI VIDE REŠENJA U USLOVIMA KRIZE: Osloni se na sebe
Direktori vodećih domaćih preduzeća, slično njihovim kolegama u inostranstvu, ne očekuju poboljšanja globalnih prilika i najviše se oslanjaju na sebe u traženju novih šansi za rast. Izraženi optimizam u pogledu razvoja sopstvenog poslovanja, u Srbiji, za razliku od sveta, ne prate i planovi za intenzivnije zapošljavanje.

Finansije

24. SRBIJA I PROGRAM MMF: Zovite me Toša
Poskupljenje struje i otpuštanja u administraciji nisu ni najvažnije ni najteže mere za koje smo se odlučili potpisivanjem aranžmana sa MMF, a ipak, vlada koja je već godinu dana spremna „da sprovede bolne i teške mere“, nije imala petlju da javnosti prizna da se na njih obavezala. Šta će tek biti kad na red stigne teža artiljerija?

28. PRODAJA KOMPANIJA DANUBE FOODS GRUPE: Dobro (pre) plaćeno
Posle nekoliko godina odlaganja, jednog propalog dogovora i višemesečnog finalnog nadgornjavanja sa kupcima, kompanije u sastavu Danube Foods grupe dobile su novog vlasnika. Mimo uobičajene poslovne prakse, investicioni fond je kompanije prodao drugom fondu, s obzirom da nije bilo strateškog investitora spremnog da ponudi cenu veću od 575 miliona evra. Da li je ova transakcija dokaz da su ovdašnje kompanije ipak na ceni ili je, pak, u pitanju prosta činjenica da je u Srbiji moguće prodati samo liderske brendove i, naravno, monopole?

30. STAVOVI FINANSIJSKIH DIREKTORA U SRBIJI O USLOVIMA POSLOVANJA U 2015. GODINI: Ćuti i plivaj
Većina finansijskih direktora u Srbiji, u anketi Deloitte, ocenjuje da će ovu godinu obeležiti recesija ili stagnacija BDP, i u takvim uslovima poslovanja namerava da se fokusira na rast prihoda na postojećim tržištima, suzdrži od novih investicija i skoncentriše na smanjenje direktnih troškova. Takvi stavovi nagoveštavaju da će se u većini preduzeća voditi ista poslovna politika kao i prethodne godine, ali sa nešto više optimizma.

Temat – Srpska poljoprivreda i približavanje EU: Ni hleba ni čvaraka

33. SRPSKA POLJOPRIVREDA IZMEĐU STRATEGIJE I REALNOSTI: Evo ti ništa, i drži ga čvrsto
Ako poljoprivreda treba da postane jedan od tri stuba privrednog rasta i izvoza onda mesto ministra poljoprivrede ne može da bude moneta za bočnu partijsku trgovinu pri svakom formiranju vlade i njenoj rekonstrukciji već jedno od najmoćnijih u vladi, a dugoročna strategija poljoprivrede biblija svih parlamentarnih većina.

36. DEPOPULACIJA SELA: Puna kuća vrata, niotkuda đaka
Senzacionalističke novinske priče o tome kako se u srpska sela uvoze “mlade iz Albanije” otkrivaju jednu tužnu istinu – sela nam umiru zato što mladi masovno odlaze iz njih. Seosko stanovništvo se ne obnavlja, pa stariji ostaju da obrađuju zemlju dokle mogu, ali šta će sa zemljom i životinjama biti posle njih – izgleda da nikoga ne interesuje, pa ni državu.

39. PRODAJA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U NOVIM ČLANICAMA EU I POSLEDICE: Zemlja se prodaje samo jednom
U svim istočnim članicama EU okončanje moratorijuma na prodaju zemlje strancima dočekano je žučnim protestima poljoprivrednika i političkim angažmanom da se tako nešto osujeti ili odloži. U Srbiji, koja se jedina obavezala na ukidanje moratorijuma pre ulaska u članstvo EU, 2017. godine, tek je nedavno pokrenuta inicijativa za pomeranje datuma na 2025, sa neizvesnim ishodom. Sa retkim izuzecima, domaća javnost je uglavnom nezainteresovana za ovu temu, iako su studenti Pravnog fakulteta i njihova profesorka Tatjana Jovanić, samoinicijativno pripremili izvanredan materijal za ozbiljnu nacionalnu debatu.

43. MAPIRANJE OBRADIVOG ZEMLJIŠTA: Ko dobro sadi, dve sreće grabi
Kada bismo poljoprivredno zemljište redovno podvrgavali analizi i na bazi takvih informacija odlučivali šta saditi i kako prihranjivati zemljište, za tri godine bismo mogli da povećamo izvoz poljoprivrednih proizvoda za gotovo 600 miliona evra, tvrdi Branimir Popov iz preduzeća AGROmineral d.o.o. Ove analize će, zbog usaglašavanja sa EU, uskoro postati zakonska obaveza domaćih poljoprivrednika.

45. DA LI SRPSKA POLJOPRIVREDA TREBA DA SE PLAŠI KLIMATSKIH PROMENA: „Antibiotici“ su večni
I pre nego što je bio suočen sa naučnim saznanjima o promenama klime, poljoprivrednik se prilagođavao ćudima vremena i uspevao, koristeći klasične „antibiotike“: navodnjavanje, otpornije seme i agrotehničke mere. To su i danas, kad srpski klimatolozi i agronomi strahuju da bi ekonomske štete od promene klime mogle biti značajne, lekovi koji „rade“.

47. BEZBEDNOST HRANE: Zdravlje na usta (ne) ulazi
Najnovija istraživanja ispravnosti namirnica na domaćem tržištu pokazuju da je dobro što smo uopšte živi, barem sudeći po sadržaju dobrog dela hrane koju svakodnevno jedemo. Roba najlošijeg kvaliteta prodaje se na pijacama i u prodavnicama tzv. zdrave hrane, a trgovci u maloprodajnim objektima previše često u opticaj stavljaju robu kojoj je istekao rok. Ovakvoj situaciji ne pomaže ni činjenica da će hrana u čitavom svetu biti sve lošijeg kvaliteta što broj stanovnika bude dalje rastao.

Intervju

48. VELJKO ĐUROVIĆ, RATNI SNIMATELJ: Rat je uvek udarna vest
Kako je, od građanskih ratova u Nikaragvi i Salvadoru sa početka osamdesetih pa sve do Iraka 2003, naš sagovornik prošao više od trideset različitih ratišta na pet kontinenata, zabeležio ih okom kamere, preživeo, i što je, prema njegovim rečima najvažnije – uspeo da, posle svega, ostane normalan?

 

Skener

52. MARINA MILOVIĆ, „MAJA PROMET“: Beograđanka koja proizvodi med
„Kada čuju da se bavim medom, mnogi kažu – pa to je divno! Jeste, ali i veoma zahtevno kada iz grada treba da sarađujete sa oko 2.500 pčelara. Ipak, uz dobru volju i organizaciju sve se može“, kaže Marina Milović, mlada Beograđanka koja se bavi proizvodnjom i distribucijom meda i čije preduzeće „Maja promet“ je među malobrojnim izvoznicima ovog proizvoda na svetsko tržište.

54. ZAŠTO NEZAPOSLENI NISU ČLANOVI SINDIKATA: Armija bez glasa
Naš Zakon o radu dopušta samo zaposlenima na neodređeno i određeno vreme i, paradoksalno, onima koji su bili zaposleni pa ostali bez posla, da budu članovi sindikata. U svetu, sindikati sve češće pronalaze svoj smisao u borbi za prava nezaposlenih i fleksibilno zaposlenih svesni da će se kad tad i sami naći u sličnoj situaciji. Kod nas se na sindikalnoj sceni bojažljivo razmišlja o proširenju značenja „zaposleni“.

56. EVROPSKA I SRPSKA ISKUSTVA U SPREČAVANJU KARTELSKOG PONAŠANJA: Fatalna privlačnost dogovaranja
Dosadašnji akteri kartela na srpskom tržištu su ostali nekažnjeni, a jedno evropsko istraživanje pokazuje da se i u Evropskoj uniji, mimo namere zakonodavca, događa da oni koji opstruiraju konkurenciju ponekad uspevaju da dobiju smanjenje kazne, čak i kada je reč o vođama kartela i višestrukim prekršiocima.

Nove tehnologije

60. SOFTVERSKA PODRŠKA U POLJOPRIVREDI: Informacije o klijentima od njive do trpeze
Domaći agrobiznis se oslanja na veliki broj dobavljača i kupaca u koje kompanije veoma puno ulažu, pa je za dugoročniju poslovnu ekspanziju i rast prodaje neophodno da raspolažu sveobuhvatnim i preciznim podacima o klijentima, a što je moguće uz odgovarajuću tehnološku podršku.

Nauka

62. IVAN GLIGORIJEVIĆ, MBRAIN TRAIN: Mi ne čekamo budućnost, mi je živimo
Zamislite oporavak od moždanog udara koji može da se realizuje u kućnim uslovima, umesto u bolnici, i da ga pacijent doživljava kao relaksaciju, neku vrstu igre koju će kontrolisati isključivo svojim mozgom. „Taj iskorak u medicini još nije ostvaren, ali to je ono čemu težimo“, kaže Ivan Gligorijević, koji je sa svojim timom u kompaniji mBrain Train razvio mobilni uređaj za snimanje i analizu električne aktivnosti mozga, koji može da se koristi u različitim okruženjima mimo klinika i već se prodaje na tržištima EU, SAD i Kanade.

Koktel

66. KAKO DECU ZAINTERESOVATI ZA ŠKOLSKO GRADIVO: Daj mi Fejsbuk jedan krug
U društvu u kojem deca prvo nauče šta je kompjuterski pa tek onda šta je poljski miš pogrešno je pristupati obrazovanju kao u vreme otkrića parne mašine, smatra Aleksandar Todosijević, mladi profesor istorije u OŠ „Branko Radičević“ iz Batajnice. On je jedan od sve većeg broja nastavnika entuzijasta koji decu pokušavaju da zainteresuju za gradivo seljenjem učionice na internet.

70. RIČARD SIGAL, OSNIVAČ I UMETNIČKI DIREKTOR PEKARE: Igra slavi život i priprema nas za odlazak
„Kao igrači, mi radimo da bi smo pripremili telo za najteže zadatke. Istovremeno, svesni smo i njegove degradacije“, kaže Ričard Sigal, osnivač i umetnički direktor Pekare, interdisciplinarne platforme za istraživanja i produkciju pozorišnih i plesnih predstava, koga će beogradska publika videti na 12. Festivalu igre u Beogradu.

72. RIAČE, KALABRIJSKO SELO KOJE SU PREPORODILE IZBEGLICE: Obala nade
U Evropi u kojoj buja ksenofobija i neprijateljstvo prema izbeglicama jedno malo kalabrijsko selo pokušalo je da pošalje svetu poruku da je suživot najsiromašnijih među siromašnima i domorodaca, jedini način za ekonomski spas i ljudsko iskupljenje starog kontinenta.

Komunikacije

74. GDE SU GRANICE LIČNE (NE) PRIVATNOSTI: Ugasi telefon pa ćeš znati
„Ranije su se istraživanja u oblasti zaštite uređaja od virusa ili krađe podataka prilikom komunikacija svodila na pronalaženje potencijalnih slabih tačaka u sistemu i nalaženja rešenja za taj konkretan problem. Danas su stručnjaci skoncentrisani na traženje rešenja koja omogućavaju sistematičan pristup zaštiti podataka“, objašnjava Alenka Zajić, docent na Elektrotehničkom fakultetu Tehnološkog univerziteta u Džordžiji, koja sa kolegama traga za univerzalnim rešenjima protiv emanacija iz elektronike.

Reprint

78. ŽIVOT I SMRT ARALSKOG JEZERA: Čekajući more
Bilo je potrebno samo 40 godina pa da Aralsko more presuši. Ribarske luke odjednom su se našle usred pustinje. Ali, u jednom malom području nekadašnjeg mora, voda je počela da se vraća, piše BBC.

Vremeplov

80. ZEMLJORADNIČKO PITANJE U SRBIJI: Oskudica svake volje
„Pojava suvišne radne snage u našim selima je rezultat našeg opšteg nerada, ravnodušnosti prema razvijanju našeg stanovništva i oskudice svake volje za stvaralački rad“, pisao je početkom prošlog veka jedan od osnivača zadružnog pokreta povodom propadanja sela i odlaska njegovih žitelja u inostranstvo u potrazi za poslom.

Otisak meseca

82. Iluzija mišljenja
Prema podacima US National Bureau of Economic Research u razdoblju od 1945. do 2008. godine, svakih 58 meseci usledi neka kriza. Po toj računici, naredna kriza bi trebalo da počne aprila ove, i završi se marta 2016. godine.

 

Pročitajte i ovo...