Home VestiEkonomija Produktna berza: Najniže cene u poslednjih 5 godina

Produktna berza: Najniže cene u poslednjih 5 godina

by bifadmin

U skraćenoj radnoj nedelji, “Produktna berza” je bila mesto gde se roba nudila, ali se nije prodavala. Prodavci su svoje proizvode nudili po cenama koje su na najnižem nivou u poslednjih pet godina, odnosno gledajući dolarske cene u poslednjih sedam godina. Međutim, ni na takve ponude tražnja nije reagovala. Ovakve situacije definitivno možemo okarakterisati kao ekstremne. Srpsko i ne samo srpsko tržište bukvalno razara velika neizvesnost po pitanju dalje sudbine cena osnovnih poljoprivrednih sirovina.

Najkraća dijagnoza tržišta poljoprivrednih proizvoda bi mogla da se svede na prostu konstataciju : Magacini su prepuni robom i kod prodavaca i kod kupaca. Dakle prodavci hoće da se reše robe koje imaju u izobilju, a kupcima roba ne treba jer i sami imaju tu robu na pretek.

Prethodnih godina nevidljiva ruka tržišta na srpskom tržištu, rešenje je nalazila u jednom velikom tržišnom ventilu, a to je izvoz. Ove godine tog ventila jednostavno nema. Okolnosti na svetskom tržištu su skoro potpuno zatvorile vrata srpskom izvozu. Nije naravno u pitanju nezavidan položaj samo srpskih izvoznika, već generalno i velikih svetskih izvoznih sila koje se suočavaju sa sličnim problemom.

Ponude koje su figurirale protekle nedelje na berzanskom tržištu su bile sledeće: pšenica 16,10 din/kg bez PDV, kukuruz 15,50 din/kg, soja 37,50 din/kg. Kada se suočimo sa činjenicom da ni ove ponude nisu podstakle kupce da ih prihvate, postavlja se pitanje: Gde je granica pada cena?!

 

bez trgovajna

 

PRODEX

PRODEX je usled izostanka trgovanja ostao isti kao i prethodne nedelje, odnosno na nivou od 200,38 indeksnih poena.

 

SVET

Ove nedelje su cene na američkim berzama blago oscilirale. Prevashodni uticaj na rast cena je imao pozitivan trend na tržištu kapitala, koji se odrazio i na robno tržište, kao i pritisak na strani kupovine koji su napravili finansijski fondovi. Međutim, rast cena je ograničavao pritisak žetve, odnosno ponude koja stiže iz J. Amerike i slaba konkurentnost američke pšenice na svetskom tržištu.

Pšenica sa martovskom isporukom je u odnosu na kraj prošle nedelje skuplja za 0,87%, a kukuruz za 1,44%.

Genaralno slična situacija je pratila i tržište roba iz soja kompleka. Rast cene sa početka nedelje je bio ograničen žetvom u J. Americi.

Soja je u poslednjih nedelju dana poskupela za 0,71%, dok je sačma pojeftinila za neznatnih 0,08%.

U Evropi je pšenica, nakon objavljivanja Agrimerovog izveštaja, ponovo bila pod pritiskom. Institut je povećao procenu zaliha za jun 2016. na 6 mil .t, sa 5,8 koliko je bilo u prošlomesečnom izveštaju. To je najviši nivo u poslednjih 17 godina. Izvoz ka trećim zemljama je smanjen na 11 mil. t, sa 11,3 prošlog meseca. Procene izvoza za Egipat su smanjene nakon problema sa ergotom.

U Parizu je pšenica pojeftinila za 1,28%, a kukuruza za 1,85%. Pad cena u Budimpešti je iznosio 0,33% na tržištu pšenice i 0,22% na tržištu kukuruza.

Pročitajte i ovo...