Home TekstoviB&F Plus Sektor robe široke potrošnje: Digitalna tranzicija

Sektor robe široke potrošnje: Digitalna tranzicija

by bifadmin

Trgovinska delatnost u Srbiji se suočava sa velikim izazovima: konkurencija na domaćem tržištu jača, strani investitori uvode nove maloprodajne formate a elektronska trgovina sve je popularnija. Isto se dešava i u regionu: razvoj novih digitalnih tehnologija menja i očekivanja potrošača i način poslovanja trgovaca.

Sektor robe široke potrošnje u centralnoj Evropi se suočava sa početkom digitalne tranzicije i nastoji da zadovolji rastuća očekivanja potrošača u pogledu kvaliteta iskustva. Često se govori o novom „digitalnom jazu“ između ponašanja potrošača i sposobnosti kompanija da odgovore na njihova očekivanja. Uspešne će biti one kompanije koje uspeju da zatvore taj jaz na održiv način.

U ovogodišnjem rangiranju trgovci na malo i distributeri nastavljaju da igraju ključnu ulogu u sektoru čineći 14 od prvih 20 kompanija u njemu.

Jedan od glavnih trendova ove godine u sektoru robe široke potrošnje je kombinovanje svih mogućih kanala i mogućnosti porudžbina, plaćanja i preuzimanja robe. Iako fizička kupovina ostaje dominantna, potrošači su sve zahtevniji pa će očekivati da u prodavnicama putem različitih ekrana i interaktivnih tehnologija dobiju više informacija o proizvodima. Istraživanja pokazuju da postoji raskorak između očekivanja kupaca i trenutne ponude trgovaca kada je reč o digitalnoj tehnologiji kao sastavnom delu kupovine.

Takođe, pametni telefoni su sve prisutniji, a trgovci ih pretežno koriste za marketing, istraživanja pre same kupovine i programe lojalnosti. Istraživanja pokazuju da će do 2017. godine čak 43 odsto Amerikanaca pametne telefone koristiti kao mobilni novčanik za tzv. beskontaktno plaćanje, što je trend koji se ubrzano širi na sve delove sveta. Kod nas je kupovina, odnosno plaćanje putem mobilnog telefona, još uvek u povoju, mada se očekuje u skorijoj budućnosti masovnija upotreba telefona u ove svrhe.

Ne treba zanemariti ni ulogu društvenih mreža jer potrošači pri kupovini na internetu traže mišljenje o proizvodima, a trgovci ih koriste za komunikaciju sa kupcima. Iz Facebook-a čak najavljuju uvođenje opcije praćenja i beleženja fizičkih lokacija koje posećuju njegovi korisnici, kako bi trgovci mogli da prate koliko često korisnici koji su izloženi oglasima na ovoj društvenoj mreži zaista posećuju fizičke trgovine.

Srpski i evropski kupac: racionalna potrošnja

Prosečna godišnja kupovna moć po stanovniku u 42 zemlje Evrope iznosi 13.636 evra što je za oko 4 puta više nego u Srbiji (2.964 evra), piše u najnovijoj studiji „Kupovna moć u Evropi 2015/2016“ globalne istraživačke kompanije GfK. Studija pokazuje da je kupovna moć u Evropi porasla za 4 odsto ove godine, ali značajno varira u zavisnosti od dela kontinenta. Sa druge strane, iako u prvoj polovini ove godine promet u tekućim cenama raste a kupovna moć blago jača, za pokriće prosečne srpske potrošačke korpe u junu 2016. godine bilo je potrebno 1,44 prosečnih zarada, koje su u tom mesecu iznosile 46.450 dinara, dok je u istom mesecu prošle godine bilo potrebno 1,5 prosečnih zarada, objavilo je Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija na svom sajtu.

Statistika pokazuje da većina građana u Srbiji sa prosečnom platom ne može da pokrije ni najosnovnije troškove života, zbog čega su prinuđeni da se ponašaju veoma racionalno i kupuju samo ono što im je neophodno. Prosečan potrošač se češće odlučuje za manje kupovine u obližnjim prodavnicama, dok u veće markete odlazi uglavnom u plansku nabavku. Trgovinski lanci su svesni te promene u ponašanju kupaca jer im je opao promet, pa su prinuđeni da se preorijentišu na „manje trgovinske formate“ koji su bliže potrošaču i fizički i cenovno. Uprkos većem interesovanju naših građana za kupovinu u malim prodavnicama, veliki marketi će opstati, ali samo oni koji budu u stanju da se prilagode i ponude potrošačima dodatne usluge.

Srpski potrošači inače zbog niske kupovne moći u velikoj meri prate promocije i akcije, ali trgovci često nemaju strategiju, ne koriste podatke i analize ponašanja kupaca, već samo obaraju cene, što donosi kratkoročne rezultate. Potrebno je da trgovci naprave plan i kreiraju programe lojalnosti koji su inovativni i personalizovani u skladu sa navikama kupaca.

Trgovina srpska, izazovi evropski

Trgovinska delatnost u Srbiji se suočava sa velikim izazovima, kao što su povećana konkurencija na domaćem tržištu, uvođenje novih tehnologija, novi maloprodajni formati čijem uvođenju dosta doprinose strani investitori, elektronska trgovina itd. Razvoj novih digitalnih tehnologija menja način poslovanja, prilagođavajući ga novim potrebama potrošača. Pojavljuju se novi oblici prodaje kao što su direktna prodaja, prodaja na daljinu, elektronska trgovina, nove usluge plaćanja i isporuke. Digitalna transformacija je postavila potrošača u centar i samo one kompanije koje se prilagode promenama koristeći moderne tehnologije i softverske platforme mogu biti lideri na tržištu.

Očekuje se da će dolazak velikog trgovinskog lanca Lidl, čiji predstavnici najavljuju otvaranje 20-ak maloprodajnih objekata, povoljno uticati na cene i kvalitet u maloprodaji, a samim tim vratiti deo kupaca u velike markete. Moguće je i da će spajanje dva velika trgovinska lanca Ahold i Delez pružiti kupcima nova iskustva u oblasti supermarketa i internet trgovine. Dolazak kompanije Ikea u Srbiju je značajan jer može da se protumači kao znak unapređenja poslovnog ambijenta u našoj zemlji i stabilnosti u regionu, ali može privući i mnoge druge kompanije. Sa druge strane, potrošači će konačno moći da se posvete uređenju svog životnog prostora što im godinama nije bio prioritet zbog niske kupovne moći. Zanimljivo je i otvaranje prodavnice Zara Home koje ukazuje na porast sofisticiranosti na maloprodajnom tržištu.

Bez obzira na teškoće sa kojima se suočava zbog limitiranog standarda građana trgovinski sektor je najvitalniji deo srpske privrede – prema podacima Privredne komore Srbije trećinu registrovanih preduzeća čine firme koje se bave trgovinom. Takođe, trgovina čini oko 11,7 odsto bruto domaćeg proizvoda i zapošljava oko 19 odsto ukupne radne snage u Srbiji.

 

 

Žarko Mijović, partner, Deloitte
septembar 2016, broj 130.

Pročitajte i ovo...