Home TekstoviB&F Plus Zemlje koje imaju specijalne odnose sa EU (1)*: Ostrva zlatnih ribica

Zemlje koje imaju specijalne odnose sa EU (1)*: Ostrva zlatnih ribica

by bifadmin

Nekada poljoprivrednici, stočari i ribari, a potom i ugostitelji, žitelji ostrva Džerzi, Gernzi i Man uvrstili su se u društvo onih sa najvećim BDP po glavi stanovnika, kada su se preorijentisali na „kreativne“ finansijske usluge, koristeći svoj položaj „nešto između“. Naime, iako su u posedu britanske krune, ova ostrva imaju status nezavisnih teritorija i specijalno ustanovljene odnose sa EU, što im omogućava da primenjuju evropske zakone „shodno svojim specifičnostima“.

Kombinacija futurističkih ofšor finansija i srednjovekovnog političkog sistema – tako je Nikolas Šekson u svom bestseleru „Ostrvo s blagom“ o poreskim rajevima, u najkraćem opisao neuobičajen sistem uspostavljen na ostrvu Džerzi. Ovo ostrvo nalazi se u kanalu Lamanš, na 160 kilometara od Velike Britanije, a u njegovom sastavu je još pet minijaturnih kanalskih ostrva. Mada u posedu britanske krune, Džerzi nije deo Ujedinjenog Kraljevstva, niti je pod upravom britanskog parlamenta, već ima nezavisno zakonodavstvo, upravu i poreski sistem, dok je britanska vlada zadužena za spoljne poslove i odbranu. Ostrvo ima status teritorije sa kojom je EU uspostavila slobodan protok robe i specijalne odnose, odnosno primenu EU zakona shodno lokalnim specifičnostima, što se u praksi neretko tumači „kako mi odgovara“.

Na ostrvu živi oko sto hiljada stanovnika, od kojih trećina u najvećem gradu Sent Helije. Tradicionalne delatnosti ostrvljana su uzgajanje cveća i izvoz goveda, a Džerzi je, budući najsunčanije među britanskim ostrvima, postao posebno poznat kao turistička destinacija, sa ponudom od preko 80 luksuznih hotela. Ipak, takva privredna struktura teško bi ga svrstala među zemlje sa najvećim BDP u svetu, koji je 2005. iznosio čak 57.000 američkih dolara po stanovniku, da se lokalna ekonomija nije preorijentisala na bankarstvo i finansijske usluge, sa poreskim sistemom koji privlači mnogobrojne ulagače zahvaljujući izuzetno niskim poreskim stopama.

Naime, ostrvski zakonodavci ne vole komplikovanu regulativu, već preferiraju okrugle brojeve: 0% poreza za kompanije van finansijskog sektora, 10% za finansijske entitete i okruglo 20% na deponovane prihode – bez obzira koliko su visoki. Aktivisti organizacije „Mreža za pravedne poreze“, rangirali su Džerzi kao sedmi najveći poreski raj u svetu, sa bankarskim depozitima čija vrednost premašuje 140 milijardi evra. Mada ga OECD nije uvrstio na svoju „crnu listu“ destinacija za utaju poreza, niti se u ostrvskoj praksi praktikovala primena bankarskih tajni kao u Švajcarskoj ili na Bahamima, Džerzi je u EU postao sinonim za „razuzdani evropski kazino“, u kome se tajnost finansijskih operacija postiže na druge načine: kroz hedž fondove, ofšor kompanije, a od 2009. i kroz mnogobrojne „fondacije”.

Milijarder na ostrvu „jadnika“

Još jedno od kanalskih ostrva između engleske i francuske obale, a u posedu britanske krune, Gernzi, ima isti pravni status kao i Džerzi kada je reč o odnosima sa Velikom Britanijom i EU članicama. Na ostrvu podeljenom na deset parohija, živi nešto više od 65.000 stanovnika, potomaka Britanaca, normanskih Francuza i Portugalaca. Do početka 20. veka, francuski je bio jedini službeni jezik na ostrvu, što se prepoznaje po nazivima naselja i imenima meštana. Danas, najveći broj žitelja govori engleski jezik, dok svega 4% stanovništva upotrebljava gernzijski, normanski jezik, ili portugalski, uprkos tome što se ovi jezici i dalje uče u tamošnjim školama.

Ostrvo ima samo jedan aerodrom, sa povremenim letovima tek za nekolicinu evropskih gradova, ali zato štampa sopstveni novac, pri čemu je gernzijska funta iste vrednosti kao i funta sterlinga, a u upotrebi su i britanske novčanice. Komšije na Džerziju nazivaju „žabarima“, a ovi im ne ostaju dužni tvrdnjom da je magarac postao nacionalna maskota Gernzija zato što su meštani jednako tvrdoglavi kao i ta životinja. Žitelji Gernzija, pak, ističu činjenicu da je slavni francuski pisac Viktor Igo, koji je bio u zatočeništvu na oba ostrva, baš na njihovom napisao svoj najčuveniji roman „Jadnici“.

Uprkos međusobnoj surevnjivosti, Gernzi ima gotovo identičnu ekonomsku strategiju kao Džerzi. Najpoznatije tradiconalne delatnosti su proizvodnja paradajza i cveća, kao i turizam, jer ostrvo ima prijatnu klimu, a od ukupno 27 plaža, njih devet slove kao one sa najčistijim morem u Velikoj Britaniji. Sent Piter Port predstavlja epicentar ostrva, sa jahtama i ulicama koje podsećaju na mediteranski ambijent. Ipak, omiljena ekonomska disciplina su finansijske usluge, budući da bankarstvo i osiguranje čine oko 55% ukupnih ostrvskih prihoda, a zahvaljujući niskim porezima i odsustvu carina, Gernzi je, takođe, veoma popularan ofšor centar. Javne kompanije – elektroprivreda, telekomunikacije i pošta – su privatizovane, a ostrvo ima i svog milijardera, Stivena Lansdovna, suosnivača britanske finansijske firme Hargreaves Lansdown.

Ribari finansijskih usluga

Donekle slična, ali možda najosobenija priča prati još jedan posed britanske krune i pridruženog člana EU – ostrvo Man, koje se nalazi u Irskom moru, na pola puta između Irske i Velike Britanije. Nešto više od 80.000 stanovnika većinom vodi poreklo od Vikinga, a od petog veka nove ere keltska kultura je uticala na razvoj manškog jezika, koji pokušavaju da ožive u ostrvskim školama od kada je 1974. umro poslednji stanovnik koji je govorio tim jezikom. Ove godine u martu, ostrvo je uvršteno na Uneskovu listu svetske baštine sa statusom rezervata biosfere zbog raznovrsnosti biljnog i životinskog sveta, a u najširoj javnosti je posebno poznata manska mačka, vrsta mačaka koja nema rep.

Man je poznat u Evropi i kao najstarija demokratska kraljevina, sa svojevrsnim parlamentom koji su Vikinzi uspostavili još pre hiljadu godina. Zgrada parlamenta Tinvald ima specifičan plato, na kome se i danas, svakog 5. jula, okupljaju žitelji ostrva kako bi izneli pritužbe šta im je smetalo u prethodnoj godini i šta žele da promene u narednoj. Na taj način sami donose zakone za sledećih godinu dana, koje britanska kraljica, potom, formalno odobrava.

Iako je ostrvo nekada bilo čuveno po ribarstvu, danas najveći udeo u BDP čini pružanje finansijskih usluga, posebno ofšor bankarstvo. Zahvaljujući tome, od 1990. do 2006. godine BDP je povećan za 230%, na oko 45.000 američkih dolara po stanovniku. Veoma isplativ posao je i brodska industrija, budući da je zbog povoljnijih finansijskih uslova na ostrvu registrovano preko 430 brodova, ukupne bruto tonaže oko 13,8 miliona tona, što mu obezbeđuje: 15% učešća u globalnim pomorskim finansijama, 20% u osiguranju brodova i tereta, 62% u osiguranju od odgovornosti brodara, 16% u poslovima klasifikacije brodova, 50% u upošljavanju tankera, 35% u upošljavanju brodova za privoz suvih tereta, 50% posto u prodaju polovnih brodova…

Ostrvo Man, takođe, izdaje sopstvene kovanice i novčanice, koje važe zajedno sa engleskim i škotskim funtama, a značajan prihod ostvaruje i od specijalizovanih izdanja poštanskih maraka, koje su veoma tražene među filatelistima. Ovde je, zbog niskih poreza, raj za penzionere, dok s druge strane, čuvene moto trke „International Isle of Man Tourist Trophy“, koje se održavaju još od 1907. godine, privlače ljubitelje adrenalina. Adrenalin podižu i sve mnogobrojnije kockarnice na ostrvu. Tu je imala sedište i američka kompanija PokerStars, najveća u svetu kada je reč o pokeru preko interneta, a koja je pre dve godine prodata za 4,9 milijardi dolara kanadskom javnom preduzeću za prodaju kockarske orpeme, Amaja Gejming.

Zemlje članice sa njihovim suverenim teritorijama i njihov status sa Evropskom unijom, do primene odluke izlaska Velike Britanije iz EU

ostrva-tabela

Šta su specijalne teritorije EU

Prema Rimskom sporazumu kojim je 1957. osnovana Evropska ekonomska zajednica, ustanovljne su dve grupe zemalja koje imaju specijalne odnose sa EU. Prvu grupu čini sedam regiona u Evropi (Francuskoj, Portugalu i Španiji), gde se primena zakona EU prilagođava specifičnostima svake teritorije. Druga grupa su prekomorske teritorije, njih ukupno 21, koje imaju specijalne odnose sa nekom od članica EU.

*Drugi deo teksta će biti objavljen u oktobarskom broju časopisa 

Vladimir Adonov
septembar 2016, broj 130.

Pročitajte i ovo...