Home VestiEkonomija Projekat smanjenja deficita u Francuskoj izgleda kao veliki zadatak

Projekat smanjenja deficita u Francuskoj izgleda kao veliki zadatak

by bifadmin

Novi francuski ministar privrede, Bruno Le Mer, izjavio je nedavno da će Francuska ispoštovati svoje evropske obaveze kako bi smanjila deficit, međutim trenutne projekcije za relativno skroman ekonomski rast čine da to izgleda kao vrlo ambiciozan zadatak.

Njegove primedbe u vezi sa sastankom u Berlinu sa nemačkim kolegom Volfgangom Šojbleom došle su kada je Evropska Komisija istakla ekonomske izazove nove francuske administracije i ukazala na „hitnu“ potrebu za merama koje bi rešile neravnoteže, uključujući i prekomeran budžetski deficit.

Le Mer, imenovani proevropski konzervativni ministar ekonomije u novoj vladi Filipa, rekao je da Francuska mora da sprovede uspešnu reformu tokom petogodišnjeg mandata novog predsednika, Emanuela Makrona.

„Francuska će poštovati svoju evropsku obavezu za smanjenje deficita, a to ne radimo da ugodimo Evropskoj komisiji. Mi to radimo zato što je to dobro za Francusku“, rekao je Le Mer na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Šojbleom.

Prema Zakonu o finansiranju za 2017, javni dug bi mogao biti smanjen na 96% BDP-a do kraja ove godine, sa 96,3% koliko je iznosio na kraju 2016. godine i 89,5% na kraju 2012. Ovaj cilj je uslovljen godišnjom stopom rasta od 1,5%. Međutim, sa prenesenim rastom od samo 0,7% u prvom kvartalu 2017. godine, prognoza vlade izgleda nedostižno.

Francuski ekonomski rast stabilno ide prema 1%, čineći svaki trajni pad deficita i javnog duga složenijim.

Francuskim finansijama u 2017. godini je potreban iznos od € 185 milijardi (u poređenju sa € 187 milijardi u 2016.), čineći Francusku drugim po veličini zajmoprimcem u Evropskoj uniji posle Italije. Ali, uprkos visokoj zaduženosti, Francuska ima koristi od poverenja investitora zbog svog statusa kao jednog od „ne tako loših zajmoprimaca“ u evrozoni.

Na obveznice sa kratkim rokom, Francuska refinansira po negativnim stopama, a na duže rokove dospeća, stope su blizu istorijsko niskih nivoa. Prosečna stopa prinosa na 10-godišnje obveznice je na 0,92% u 2017, što je pad sa 2,28% iz 2012. Pored toga, razlika za francuske obveznice – razlika stopa između 10-godišnjih francuskih obveznica i Nemačkih – je ponovo pala na 46 baznih poena naspram maksimuma od 78 baznih poena sa početka godine, što predstavlja pozitivan znak.

Pad opterećenosti dugom

Opterećenost dugom Francuske, koji odgovara godišnjoj otplati kamate, očekuje se da će nastaviti da opada do 2018. dostigavši 1,5% BDP-a, kao rezultat otplate ranije napravljenih dugova izdatih tokom finansijske krize. Oni su 2016. iznosili 1,7% u poređenju sa 2,5% u 2007.

Teret duga kao procenat BDP-a je niži u Francuskoj nego u većini evropskih zemalja (kao što su Velika Britanija, Italija i Španija), sa izuzetkom Nemačke.

Očekuje se da će porast kamatnih stopa imati marginalni uticaj na javne finansije tokom celog perioda od pet godina. Zbog roka dospeća francuskog duga od 7 godina, povećanje od 1% kamatnih stopa bi imao uticaj samo od 0,14% godišnje na opterećenost dugom. U slučaju značajnije finansijske i ekonomske degradacije (stopa 10-godišnjih obveznica na 4%, godišnja inflacija na nivou od 2%, a godišnji rast BDP-a 1%), teret duga ne bi dostigao nivo iz 2012. do 2020. godine.

Inostrani investitori smanjuju udele

Udeo javnog duga u posedu nerezidenata krajem 2016. je dostigao najniži 10-godišnji nivo (58,5% u poređenju sa 60% u proseku). Odlivi kapitala koji su se desili tokom prošle godine uglavnom su koncentrisani na poslednji kvartal i mogu se objasniti rastom političkog rizika uoči francuskih predsedničkih izbora. Sa izborima iza nas, procena je da nema razloga da se ovaj trend nastavi, smatra u svojoj analizi Kristofer Dembik, direktor makro analize u Sakso banci.

Drugo objašnjenje za ovaj odliv je ponašanje japanskih investitora. Kao opšte pravilo, oni imaju tendenciju da favorizuju utočišta, a od januara do septembra 2016. masovno su kupovali francuske na račun nemačkih obveznica, pre nego što su ih ponovo prodavali u četvrtom kvartalu, bez ikakve dokazane povezanosti sa predsedničkim izborima.

Pročitajte i ovo...