Home TekstoviB&F Plus Coface CEE TOP 500: Pad profita uprkos oporavku tržišta

Coface CEE TOP 500: Pad profita uprkos oporavku tržišta

by bifadmin

U 2016. godini najveće kompanije Centralno-istočne Evrope zabeležile su umeren pad prometa i primetan pad profita od 3,1 odsto, uglavnom “zahvaljujući” poslovanju naftnih i kompanija koje se bave srodnim delatnostima. Osim sa padom cene nafte i drugim globalnim izazovima, region CEE se suočavao i sa specifičnim problemima kao što je deficit radne snage. Uprkos tome, analitičari Coface-a u narednim godinama očekuju rast BDP-a u ovoj regiji.

Prema podacima sa liste 500 najvećih kompanija Centralno-istočne Evrope (CEE) koju po deveti put objavljuje svetski lider u osiguranju potraživanja Coface, automobilska industrija preuzela je titulu najuspešnije od energetske. Sektor proizvodnje vozila u ovom delu Starog kontinenta zabeležio je rast od 8,6 odsto ostvarivši 128 milijardi evra prometa, dok su veliki proizvođači minerala, hemikalija, nafte, plastike i lekova poslovali sa prosečnim gubitkom od 5,6 odsto i prometom od 127 milijardi evra.

Sve rangirane kompanije prošle godine su generisale ukupno 580 milijardi evra prometa što je za 0,6 odsto manje nego u 2015. i zabeležile pad neto profita od 3,1 odsto, na 26,3 miliona evra. Međutim, kada se promeni ugao gledanja primećuje se da je pad prometa zabeležen u samo četiri od ukupno 13 sektora – naftnom, energetskom, metalskom i industriji precizne mehanike. Njihovi gubici su bili toliki da su bacilli senku na uspeh ostalih preduzeća sa ove liste.

S druge strane, u ovih 500 kompanija je porastao broj zaposlenih za 3,9 odsto na 2,2 miliona radnika, što odgovara podacima o padu nezaposlenosti u Centralno-istočnoj Evropi. Od 12 analiziranih zemalja (Estonija, Letonija, Litvanija, Poljska, Češka Republika, Slovačka, Mađarska, Slovenija, Hrvatska, Rumunija, Bugarska i Srbija) samo je u Estoniji porasla nezaposlenost.

Ekonomski uspeh i njegove posledice

Na Coface-ovoj listi TOP 500 među zemljama CEE po broju velikih i uspešnih preduzeća neprikosnovena je Poljska sa 168 kompanija, a slede je Mađarska sa 75 i Češka Republika sa 71. Srbija se na listu 500 najvećih preduzeća plasirala sa svojih sedam, a iza nje se nalaze jedino Estonija sa 5 i Letonija sa 4 kompanije.

Jačanju poljske ekonomije doprineo je rast potrošačke moći. Bolji standard građana osetila su pre svega preduzeća iz trgovinskog i prehrambenog sektora sa rastom prometa od 7,7 odsto i 13,9 odsto. No, uprkos ovim pozitivnim pomacima, poljske kompanije muči konstantan deficit radne snage.

Da je to generalni problem regiona upozorava i zaključak Coface-a da su preduzeća u CEE prošle godine u najvećoj meri bila izložena bankrotstvu zbog neplaćenih obaveza, preambicioznih investicionih planova i nedostatka kvalifikovanih radnika. Od svih pobrojanih republika, Češka ima najveći problem sa zapošljavanjem, posebno kada se radi o popunjavanju specijalizovanih radnih mesta. Nedavno je objavljeno da zbog rekordno niske nezaposlenosti ovoj zemlji trenutno nedostaje oko 200.000 radnika svih profila i struktura. Iz tog razloga mnoge češke firme prinuđene su i da odbijaju porudžbine. U srpskim medijima krajem avgusta moglo se čitati i o planu Privredne komore Češke Republike da po ubrzanom režimu omogući zapošljavanje građana Srbije u ovoj zemlji centralne Evrope.

Ovaj problem najviše muči automobilsku industriju u CEE koja je beleži stabilan rast uglavnom zbog povećanja tražnje za automobilima u glavnoj izvoznoj destinaciji – Zapadnoj Evropi. Nasuprot njoj i drugim uspešnim sektorima poput trgovačkog, poljoprivrednog i prehrambenog, sa najvećim izazovima trenutno se suočava građevinska industrija.

Prepreke na putu oporavka

Prošla godina je bila izazovna za kompanije iz Centralno-istočne Evrope ne samo zbog slabijeg rasta BDP-a već i zbog pada cene nafte na globalnom nivou, čijom preradom se bavi veliki broj ovih preduzeća, kaže za B&F Gžegož Šelevič (Grzegorz Sielewicz), glavni ekonomista Coface-a za ovaj region.

“Osim toga, oporavak ekonomija iz CEE se od početka finansijske krize do 2015. godine snažno oslanjao na sredstva EU. Očekivalo se da početak korišćenja novog budžeta Unije i sporije korišćenje novih raspoloživih sredstava ne bi mogli ponoviti takvu dobru dinamiku investicija. I zaista, zabeleženo je usporavanje rasta BDP-a na 2,9 odsto, mada je i kao takav ovaj rast nedostižan za mnoge druge zemlje van ovog regiona. Dalje, region i dalje beleži rast privatne potrošnje i izvoza. To se najbolje vidi na primeru lidera sa naše liste – Poljske, čije su kompanije zabeležile promet veći za 3,3 odsto u odnosu na 2015. Češku Republiku je sa drugog mesta smenila Mađarska a iza njih se nalazi Rumunija. Ova zemlja se izdvaja po izvanrednom rastu BDP-a (4,8 odsto), a njene kompanije koje su se našle na listi po rastu prometa od 6,6 odsto. Za to su zaslužni jačanje ekonomije, smanjenje PDV-a i povećanje minimalne cene rada”, pojašnjava Šelevič i dodaje da je nesolventnost kompanija u celom regionu prošle godine smanjena za šest odsto. U 2016. je, inače, šest od 1.000 kompanija u CEE bilo nesolventno, što je veliki pomak u odnosu na 2013. godinu kada je na isti broj posmatranih bilo 16 nesolventnih.

Analitičari Coface-a očekuju da će se ekonomska aktivnost u ovom regionu u narednom periodu oporavljati – BDP bi u ovoj godini trebalo da raste u proseku za 3,4 odsto a u narednoj za 3,3 odsto. Glavni zamajac ovog rasta biće investicije, rast potrošnje i intenziviranje izvoza.

Poslovanje kompanija

Prvo mesto na listi zauzeo je poljski naftni gigant Orlen sa neto profitom od 1,3 milijardi evra u 2016. godini, a odmah iza njega nalaze se češka kompanija Škoda sa nešto većim profitom ali manjim prometom, i mađarska međunarodna kompanija MOL koja proizvodi naftu i gas. Na četvrtoj poziciji nalazi se poljski ogranak velikog trgovačkog lanca Džeronimo Martins, a slede ga slovački Folksvagen, mađarski Audi, češka ČEZ Grupa koja distribuira električnu energiju, poljski državni naftni gigant PGNiG (Polskie Górnictwo Naftowe i Gazownictwo) kao i poljska elektrodistribucija PGE i slovačka Kia Motors.

Na listu je ušlo 69 novih i kompanija koje su ranije ispale sa nje. Od ukupnog broja kompanija 40,6 odsto je poboljšalo svoj plasman, dok je 43,4 odsto njih rangirano niže nego u 2015. Najveći rast zabeležila je mađarska kompanija FOGAZ (Fővárosi Gázművek), sa 323. na 164. poziciju, kada je uz državnu intervenciju postala jedini distributer gasa u ovoj zemlji. Druge kompanije popele su se na lestvici uglavnom kroz merdžovanja i unapređenje svog poslovanja.

Listu “gubitnika” predvodi naftna kompanija OMV Slovensko koja je pala za 189 mesta na listi i završila na 485. poziciji. Generalno, ovaj sektor je usled prilika na tržištu energenata lošije poslovao nego ranijih godina, pa su se OMV-u pridružile i poljska elektrodistribucija PKP energetika (PKP Energetyka), bugarski distributer gasa Bulgargaz i češke kompanije EP Enerdži trejding (EP Energy Trading) i Praška plinarenska (Pražská plynárenská).

 

septembar 2017, broj 141.

Pročitajte i ovo...