Home VestiEkonomija Coface: U 2018. se očekuje brz rast globalne ekonomije, ako ga ne poremete politički rizici

Coface: U 2018. se očekuje brz rast globalne ekonomije, ako ga ne poremete politički rizici

by bifadmin

S obzirom na to da je počela pretnjom protekcionizma i bila preplavljena brojnim izborima i političkim krizama, 2017. godina imala je neka prijatna ekonomska iznenađenja. Samo trinaest zemalja je završilo godinu u recesiji, u poređenju sa dvadeset pet u 2016. godini. Globalna trgovina ostvarila je spektakularan skok (porast od 4,4% u 2017. godini prema prognozama Coface-a, posle + 1,5% u 2016. godini), dok se rizici povezani sa protekcionizmom nisu materijalizovali, zaključak je Coface Country Risk konferencije.

Poslovanje je bilo jače nego što se očekivalo u Sjedinjenim Državama, Evropi i nekoliko zemalja u razvoju, gde je podržalo postepeni rast cena nekoliko proizvoda. Tako su se poboljšale procene zemlje za Brazil (B) i Egipat (B). Među pobednicima u ubrzanju u globalnoj trgovini bilo je nekoliko otvorenih privreda čija se procena zemlje poboljšala: Holandija (A1), Južna Koreja (A2), Tajvan (A2), Singapur (A2) i Hong Kong (A2). Grčka je dobila povraćaj poverenja potrošača i preduzeća i prešla iz kategorije C (visok rizik) u B (prilično visok rizik). Uprkos činjenici da je politički rizik I dalje visok, Coface je poboljšao procene za Ukrajinu (sada u C), Moldaviju (C) i Gruziju (B) koje uživaju dobar rast nakon rasta u Rusiji i jasnog oporavka u Evropi. Kazahstanu (B) pogoduje povećana proizvodnja nafte i javnih investicija vezanih za projekat u Kini „Novi Put svile“.

U 2018. godini, globalni rast bi mogao da dostigne maksimum (Coface prognozira +3,2%). Očekuje se da će u zemljama u razvoju oporavak biti jači (sa rastom od 4,6% prema procenama Coface-a) i pre svega usklađeniji. U naprednim zemljama, trend opadanja nesolventnosti se nastavlja, ali počinje da slabi (pad prognoze je samo 1,8% u 2018. godini, nakon pada od 6% u 2017. godini) jer su se mnoge zemlje već vratile na svoje nivoe pre krize.

Međutim pred svetskom ekonomijom su i dalje određeni rizici. Prvi se tiče većih ograničenja ponude u razvijenim ekonomijama. Pitanje pregrevanja će naime biti posebno relevantno za kompanije u naprednim zemljama. Istorijski nizak nivo nezaposlenosti u Nemačkoj, Sjedinjenim Državama i centralnoj Evropi ukazuje na to da su kompanije blizu svog maksimalnog proizvodnog kapaciteta. Ovo pitanje ponude je prisutno i u francuskim kompanijama, paradoksalno suočavajući se sa nedostatkom radne snage uprkos visokim stopama nezaposlenosti, što bi moglo ograničiti njihov rast. Drugi izazov je bankarski rizik prisutan u Kini. Privremeno skrivene u 2016. i 2017. kao rezultat javnih investicija, strukturne slabosti u kineskoj ekonomiji ponovo se povećavaju: prekomerni kapaciteti u čeliku i rastući korporativni dug u vidu bankarskog kreditiranja i bankarstva u senci. U tom kontekstu, bankarski rizik se značajno povećava, posebno za male i srednje banke. Treći problem sa kojim bi se globalna privreda mogla suočiti je političke prirode. Društvene frustracije su i dalje visoke u zemljama u razvoju na početku napete izborne godine i praćene su visokim nivoima indeksa rizika za društvene krize u Iranu (71%), Libanu (65% ), Rusiji (64%), Alžiru, Brazilu i Meksiku (po 61%). Na Bliskom Istoku, ovaj rizik pogoršava nestabilnost cena nafte. Saudijska Arabija je takođe obeležena visokim rizikom u ovom pogledu (ocena od 65%), a Coface je smanjio procenu zemlje na C.

Nekoliko sektora se ponovo pokreće, izuzev automobilske industrije u Velikoj Britaniji Da bi kompanijama omogućilo još detaljnije i podrobnije razumevanje globalnih rizika, Coface sada procenjuje kreditne rizike u 13 poslovnih sektora u 24 zemlje koje predstavljaju gotovo 85% globalnog BDP-a. 2018. počinje sa 18 revizija procene sektora, od kojih je 15 pozitivnih. Metalurški sektor ima najbolje vesti kao rezultat skoka cena metala. Rizik se više ne smatra „veoma visokim“ već „visokim“ u Italiji, Indiji i Turskoj, a „srednjim“ u Holandiji. Energetski sektor se oporavlja u Kanadi (sada „visok rizik“) i u Sjedinjenim Državama („srednji rizik“) u skladu sa povećanjem proizvodnje i cena. U Francuskoj je procena građevinskog sektora po drugi put revidirana u devet meseci i sada je obeležena kao „nizak rizik“. Automobilska industrija u Velikoj Britaniji nije u koraku sa ostatkom Zapadne Evrope. Prvi negativni znaci rizika budućeg teškog bregzita su depresivna ulaganja, proizvodnja i prodaja uzrokovane smanjenjem poverenja domaćinstava i investitora objašnjavaju pogoršanje ocene sektora na „visok rizik“.

Pročitajte i ovo...