Home VestiPolitika i društvo Mreža za zdravlje SKGO: Svaki stanovnik treba da ima potrebnu zdravstvenu zaštitu

Mreža za zdravlje SKGO: Svaki stanovnik treba da ima potrebnu zdravstvenu zaštitu

by bifadmin

Predstavnici Mreže za zdravlje Stalne konferencije gradova i opština (SKGO) ukazali su da se prilikom svake izmene propisa i organizacije rada zdravstvenih ustanova mora voditi računa o tome da svaki stanovnik treba da ima potrebnu zdravstvenu zaštitu. Koordinatorka Mreže za zdravlje Jasmina Tanasić je novinarima uoči skupa o novim zakonskim rešenjima u oblasti zdravstva rekla da je u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti koji je stupio na snagu prošlog meseca, najvažnija izmena što osnivačka prava nad domovima zdravlja prelaze na Republiku, odnosno na AP Vojvodinu.

Do 26. maja ove godine lokalne samouprave su u obavezi da sprovedu postupak finansijske kontrole nad zdravstvenim ustanovama čija osnivačka prava prelaze na na Republiku i da ga u roku od pet dana proslede Ministarstvu zdravlja.

Tanasić je kazala da je istraživanje pokazalo da je u poslednje dve godine dostupnost primarne zdravstvene zaštite na 10 odsto teritorije i za tri odsto stanovništva praktično nestala.

„Recentralizacija zdravstvene zaštite predvidja ukrupnjavanje sistema, fuzionisanje primarne zdravstvene zaštite, dalje zatvaranje nekih ambulanti i manjih zdravstvenih stanica. Kriterijum organizovanja će biti broj stanovnika i efikasnost sistema, ali nas interesuje kako da svi zajedno nadjemo neki model koji će garantovati da će do svakog stanovnika stiću usluga koja mu je potrebna“, kazala je Tanasić.

Podsetila je da državne apoteke ostaju u vlasništvu lokalnih samouprava i ocenila da je pitanje da li će one moći da opstanu ako se lek bude tretirao kao roba. Istakla je i da su sve veće potrebe za dugotrajnom negom, kao i uslugama palijativne nege, ali da sistem tih usluga nije razvijen.

Pomoćnica ministra zdravlja Srbije Sladjana Đukić, predstavljajući novine Zakona o zdravstvenom osiguranju, istakla je da je najviše polemike u javnoj raspravi izazvalo učešće pacijenta u izdacima za lečenje ukoliko se nije odazvao na skrining pregled. Ona je rekla da je prihvaćeno zakonsko rešenje da pacijent u takvim slučajevima učestvuje u troškovima 35 odsto, ali da može da se uvaži opravdanje pozvanog pacijenta ako se javi svom lekaru i objasni razloge nemogućnosti dolaska da bi se ugovorio drugi termin.

„Niko neće izgubiti pravo na lečenje, već se samo traži da pacijenti aktivnije učestvuju u zaštiti njihovog zdravlja jer se do sada samo govorilo o pravima, a zaboravljalo se na obaveze“, rekla je Đukić.

Pod obaveznim zdravstvenim osiguranjem po novom Zakonu podrazumevaće se pregledi i lečenje u vezi proširenja porodice, rekonstrukcija dojke, a proširena su i prava oko naplate troškova prevoza od mesta stanovanja do ustanove za lečenje.

„Porodica ima pravo da nadoknadu troškova za prevoz posmrtnih ostataka do mesta stanovanja ako je pokojnik prevezen do nekog centra da bi se uzeli organi za presadjivanje“, objasnila je ona.

Istakla je da će na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja ubuduće biti i palijativno zbrinjavanje pacijenata, a da će roditelji teško obolele dece dobijati naknadu zarade u iznosu 100 odsto.

Ona je rekla da će se pod obaveznim zdravstvenim osiguranjem podrazumevati i preporučena imunizacija.

Đukić je kazala da ukidanje zaštitnika prava osiguranika neće umanjiti prava pacijenta zbog toga što će ta usluga sada biti u nadležnosti savetnika Fonda za zdravstveno osiguranje.

„Praksa je pokazala da je do sada postojalo 49 zaštitnika u 157 zdravstvenih ustanova i da podneti broj prijava pacijenata prethodnih godina nije opravdao svrhu postojanja takvog instituta jer su se gradjani uglavnom žalili na neljubaznost lekara“, rekla je Djukić.

Novim zakonom o osiguranju, kako je rekla, data su veća ovlašćenja ministru zdravlja kod donošenja podzakonskih akata „jer svaki njegov propis prolazi kontrolu zakonodavstva“. Đukić je najavila da „doplatu lekova očekuje ozbiljna reforma“.

Pomoćnica ministra zdravlja Radica Pejčinović Bulajić podsetila je da novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti daje mogućnost lokalnim samoupravama da svojim sredstvima za stanovnike na svojoj teritoriji obezbede viši standard zdravstvene zaštite obezbedjujući opremu, prostor i kadrove.

Zakonodavac je odlučio i da se vrati institucija zdravstvenog centra koji se sastoji od doma zdravlja i opšte bolnice, što bi, prema njenim rečima, trebalo da olakša organizaciju kadrova i drugih zajedničkih poslova, poput javnih nabavki.

Podsetila je i da je novina razdvajanje tekućeg održavanja zdravstvenih objekata i prostorija i redovnog servisiranja medicnske i nemedicinske opreme, što bi trebalo da pomogne u efikasnijem tekućem održavanju zdravstvenih ustanova.

Jedna od novina je i da država zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač može da obezbedi i sredstva za izvršne sudske presude koje se ne finansiraju sredstvima iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, a koje zdravstvena ustanova ne može da obezbedi u finansijskom planu.

Kako je objasnila, ta novina je uvedena kako bi se izbegli problemi u funkcionisanju zdravstvenih ustanova koje su bile u blokadi, pre svega nakon što nisu mogle da plate obaveze po izvršnim sudskim presudama, nastale najviše u radnim sporovima, ali i pri nabavkama lekova, komunalnim uslugama.

Bulajić je kazala da je novi zakon omogućio i da domovi zdravlja mogu da obezbede zamenu za svoje izabrane lekare koji su odsutni zbog specijalizacije, što do sada nije bio slučaj. „To će rasteretiti rad izabranih lekara u lokalnim samoupravama. Nadam se da će ova odredba brzo zaživetu u praksi“, kazala je.

Prema odredbama novog zakona, kako je navela, deficitarne specijalizacije sada će moći da dobiju i zdravstveni radnici koji su zaposleni na određeno vreme. Ona je rekla i da se novim zakonom reguliše zdravstvena zaštita stranih državljana, lica bez državljanstva, kao i osoba koje prelaze preko teritorije Srbije.

Uvedene su i nove kategorije stanovništva kojima se omogućuje zdravstvena zaštita: mladim nezaposlenim ljudima koji nisu na školovanju, licima sa statusom borca, prognanima i izbeglima iz bivših republika SFRJ, kao i raseljenima koji su nezaposleni ili sa niskim primanjima.

Izvor: Beta

Pročitajte i ovo...