Home Slajder EPS napravio gubitak od 11 miliona evra

EPS napravio gubitak od 11 miliona evra

by bifadmin

Višegodišnje loše upravljanje Elektroprivredom Srbije na koje ekonomisti upozoravaju, stiglo je na naplatu i to kao gubitak koji je ova kompanija zabeležila u 2018. godini.
Nakon dobiti od 100 miliona evra 2015. godine, pa 70 miliona 2016, pa 52 miliona evra 2017. godine, najvrednija srpska kompanija je u prošloj godini, prema objavljenim finansijskim izveštajima, zabeležila je gubitak od čak 11 miliona evra.

U godišnjem izveštaju o poslovanju ovog javnog preduzeća navodi se da je 2018. godinu usled otežanih uslova poslovanja, a naročito u zimskom periodu, završila sa negativnim finansijskim rezultatom od 1,3 milijarde dinara. Menadžment kompanije je planirao dobit od 1,1 milijarde dinara.

U samom izveštaju se navodi da je lošiji rezultat posledica manje proizvodnje električne energije i to termoelektrana čija je proizvodnja bila za 13 odsto manja od planirane i veće nabavke električne energije (zbog manje proizvodnje) koja je bila za 12 odsto veća od plana.

U samom izveštaju se navodi da su „blokovi u nekim periodima radili na tehničkom minimumu, prema dovozu i kvalitetu uglja i raspoloživim količinama uglja na deponijama u cilju održavanja deponija uglja iznad minimalnog nivoa, kako bi se osigurala stabilna proizvodnja, a deo blokova je potiskivan u hladnu rezervu zbog nedostatka uglja“.

Kompanija je prošle godine ostvarila dobit iz poslovanja od 5,6 milijardi dinara što je više nego upola manje prethodne godine. Pozitivan rezultat je ostvaren i iz finansiranja (6,9 milijardi dinara), ali opet više nego dvostruko manji nego u 2017. godini i to pre svega zbog manjih pozitivnih kursnih razlika. Gubitak je napravljen u tzv. ostalim prihodima i rashodima gde je zabeležen minus od 12,2 milijarde dinara. EPS je pre poreza bio u plusu 300 miliona dinara, da bi u minus otišao nakon plaćanja poreza.

Fiskalni savet je nedavno upozorio da su potrebne suštinske reforme u EPS-u kako bi mogao da investira u povećanje kapaciteta i ispuni ekološke standarde. Prema njihovoj proceni godišnje investicije bi trebalo da iznose 600 miliona evra, a trenutno su oko 380 miliona. Međutim, da bi se finansirala tolika ulaganja neophodno je da kompanija prvo ostvari profit, a današnji EPS se sa tim muči.

U Savetu ističu da su potrebne interne reforme, a pre svega smanjenje broja zaposlenih i smanjenje prosečnih zarada. Prema godišnjem izveštaju EPS grupa je (bez KiM) zapošljavala 29.060 ljudi, a prosečna neto plata je iznosila 89.639 dinara, što je rast od 6,5 odsto (5.400 dinara) u odnosu na prethodnu godinu.

Fiskalni savet preporučuje i poboljšanje naplate mada je EPS prijavio naplatu veću od 100 odsto, što znači da su tokom prošle godine naplatili i neka ranija potraživanja. To se pre svega odnosi na RTB Bor koji je uplatio, prema UPPR-u, 10 odsto svojih dugova za struju što je oko dve milijarde dinara, a zauzvrat im je EPS otpisao 90 odsto, odnosno 17,3 milijarde dinara.

Preporuke za reformu EPS-a se odnose i na državu. Pre svega, da se prestane sa izvlačenjem kroz dividende novca koji bi trebalo da ide na investicije. Od 2015. godine EPS je uplatio u budžet preko 250 miliona evra dok istovremeno ima manjak investicija. Samo u 2018. EPS i EPS distribucija su isplatili državi polovinu dobiti iz 2017. godine, odnosno skoro tri milijarde dinara.

Kako navode u Savetu, jedini suštinski zaokret u poslovanju EPS-a je naplata struje od Železnica, RTB-a Bor i Galenike, ali to uopšte nije posledica reformi samog preduzeća.

Saša Đogović iz Instituta za istraživanje tržište kaže da su EPS i Srbijagas primeri kako ne treba poslovati.

„To su partokratska preduzeća gde je poenta uhlebljivanje partijskih kadrova. A EPS bi trebalo da kroz investicije kreira novu vrednost. I ne samo to, nego i nova radna mesta i u drugim sektorima. Umesto toga, pravi gubitak. Očigledni su organizacioni i kadrovski problemi u kompaniji“, napominje Đogović uz komentar da tu nema tržišnog privređivanja niti odgovornosti za rad i nerad.

Prema njegovim rečima, pad proizvodnje u termoelektranama zbog neblagovremenih investicija u površinske kopove doveo je i do pada proizvodnje struje.

„Za to niko nije odgovarao. Ako Vlada stvarno želi da se pokaže kao reformska, a ne samo na rečima, onda mora da zagrize u javna preduzeća i da odstrani trulež“, poručuje Đogović.

Izvor Danas

Pročitajte i ovo...